Herman van Rompuy (lijevo) i Catherine AshtonOd danas na snagu stupa Lisabonski sporazum i to dvije godine nakon njezina potpisivanja i deset godina otkako se počelo raditi na novom Europskom sporazumu. EU sada ima i nova lica: to su Van Rompuy i Ashton.

Kako bi Europska unija postala bolja i demokratičnija te još bolje funkcionirala, najvažnije promjene stupanjem na snagu Lisabonskog sporazumu su slijedeće: Europski parlament dobiva veće ovlasti. To znači da ubuduće sudjeluje u gotovo svim pitanjima zakonodavstva. Parlament zajedno s Vijećem odlučuje o izdacima. Međunarodni ugovori sada trebaju potvdru Europskog parlamenta. Broj zastupnika iznosi 754.

Nacionalni parlamenti nisu izostavljeni

Nacionalni parlamenti mogu zaustaviti postupak donošenja zakona Europske unije ako smatraju da su u suprotnosti načelu da EU ne smije donositi zakone i regulirati nešto što se može bolje regulirati u pojedinim članicama.

Trećina nacionalnih parlamenata može zatražiti preispitivanje zakona. Ukoliko većina parlamenata ima sumnje i ako ne dođe do dogovora s Europskom komisijom, tada se tim pitanjem mora baviti summit Europske unije i Europski parlament.

Ubuduće postoji europska građanska incijativa. Milijun europskih građana iz "znatnog broja zemalja članica" može zatražiti da Europska komisija predloži odredbu o jednoj temi. Pojedinosti treba još utvrditi - prije svega što znači "znatan broj članica".

Članice mogu napustiti EU

Po prvi puta postoji mogućnost da jedna članica napusti Europsku uniju. Vijeće ministara u kojem je zastupljeno 27 vlada odlučuje općenito kvalificiranom većinom glasova. Jednoglasne odluke potrebne su samo u pojedinim područjima, među ostalim u vanjskoj i sigurnosnoj politici te kod poreza. Do 2014. članice imaju još različiti broj glasova u Vijeću, a nakon toga stupa na snagu "dvostruka većina", a to znači da su odluke usvojene kada pristane 55 posto članica i najmanje 65 građana Europske unije. No do kraja 2017. morat će donositi odluke prema starom sustavu, ukoliko to zatraži jedna članica.

Europska diplomacija s 5.000 službenika u 130 zemalja

Europska unija ubuduće ima "ministra vanjskih poslova", a to je Britanka Catherine Ashton koja nosi službeni naziv "visoka predstavnica Unije za vanjske odnose sigurnosne politike". Ashton među ostalim vodi Vijeće ministara vanjskih poslova EU-a, ali je ujedno i potpredsjednica Europske komisije. To će omogućiti užu suradnju ove dvije institucije. Ahston vodi i potpuno novu službu europske diplomacije s gotovo 5.000 službenika koji rade u 130 zemalja svijeta.

Predsjednik Europskog vijeća ubuduće će voditi sastanke na vrhu Europske unije. On će se interno truditi da ostvari konsensus, a na razini šefova država i vlada zastupat će Europsku uniju na međunarodnoj pozornici. Prvi stalni predsjednik Europske unije je Belgijanac Herman Van Rompuy.

Svečanosti u Lisabonu

U Lisabonu će se večeras (1.12.) održati svečanost stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma, a svoju nazočnost su najavili čelnici Europske unije, prvi stalni predsjednik EU-a Herman Van Rompuy, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barros, predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek, šefica europske diplomacije Catherine Ashton te predsjednici i premijeri Portugala i Švedske.