Hrvati ne pristaju na cjepljenje tako lakoGrađani Hrvatske izgleda nemaju preveliko povjerenje u cjepivo protiv 'nove ili svinjske gripe', jer je interes za cjepljenjem izuzetno malen. Nakon prvotne histerije i stotina upita, tek su rijetki odlučili pristati na cjepljenje.

Dijelom je za to odgovorna činjenica da su morali potpisati izjavu kojom pristaju na cjepljenje na vlastitu odgovornost, što zasigurno nije pobudilo osjećaj povjerenja u cjepivo kod građana.

Negativne izjave u medijima

Nisu pomogli ni liječnici koji nisu zauzeli jedinstven stav oko cjepiva. Neki su pozivali na cjepljenje, a sami se nisu željeli cjepiti, drugi su otvoreno govorili o mogućim nuspojavama. Ni političari nisu bili ništa bolji. Često su u javnosti iznosili svoje sumnje u učinkovitost cjepiva.

"Cjepivo nije potencijalno već sigurno opasno zbog kombinacije snažnog imunostimulatora u cjepivu i prirode samog virusa. H1N1 je izrazito imunogeničan. Ako cjepivo k tome primi zdravi, mladi organizam, koji je imunološki superioran virusu, postoji dokazana opasnost od kasnijeg nastanka teških autoimunih bolesti", upozorio je još početkom epidemije imunolog dr. sc. Srećko Sladoljev.

Posljednjih su se dana liječnici žalili da doslovce bacaju doze cjepiva jer tijekom dana nema dovoljno ljudi koji bi bili zainteresirani za cjepljenje, pa ne uspiju potrošiti cijelu bočicu. Iako u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i dalje pozivaju ugrožene skupine da se cjepe, gužvi u ambulantama nema.

Iako se broj zaraženih penje na gotovo 5000 ljudi, svega je nekolilko stotina primilo cjepivo. Ostali još čekaju ili su odlučili riskirati sa potencijalnom zarazom i liječenjem prirodnim lijekovima poput čaja, češnjaka i meda.

Hrvatska je, čini se, tako uložila 330 milijuna kuna u cjepivo koje neće biti iskorišteno, već spaljeno u posebnoj spalionici u Austriji.