JADRANSKI REBELI Ivo Jakovljević i Darko Gulin izazvali su velike simpatije u Šibeniku tvrdnjama da ih Zadar podčinjava sebi, a u Zadru se s njihovom inicijativom sprdajuDugo očekivana reforma javne uprave, odnosno smanjivanje broja općina, gradova i županija, dovest će do sukoba u različitim krajevima Hrvatske jer će se mnogi boriti za status. Tako šibenski građani, okupljeni u udrugu Šibenski intelektualni krug, već mjesec dana javno protestiraju zbog nazadovanja svog grada koji bi se, kako tvrde, po nečijim planovima trebao pretvoriti u - selo. Iako je to djelovalo kao mirna građanska inicijativa, sve se preko noći promijenilo medijskim istupima čelnika šibenskog kruga koji su bombastičnim izjavama prozvali kao krivca za sve svoje nedaće Zadar.

“Moj Šibenik je na udaru velikozadarske agresije”, “Već dugo iz zadarskih krugova postoji tendencija podčinjavanja Šibenika” i “Dosta je bilo srozavanja Šibenika” samo su neki od naslova intervjua koje je lokalnim dalmatinskim medijima dao jedan od glavnih inicijatora prosvjedne grupe, Šibenčanin Darko Gulin. I dok šibenskim medijima i internetskim forumima sve vrvi od podrške novoj šibenskoj inicijativi, građani Zadra reagiraju mirno i - posprdno: “Zadar do Tokija”, “Šibenčani, dođite k nama u kino” i “Šibenik je predgrađe Zadra” dosad su najčešći komentari na optužbe Šibenčana, a lokalni političari cijeli slučaj zasad ignoriraju.

Glavni akteri nove šibenske inicijative dvojica su poznatih Šibenčana: Ivo Jakovljević ekonomski je analitičar i novinar riječkog Novog lista, a Darko Gulin, inače zaposlen u šibenskoj općoj bolnici, dugogodišnji je predsjednik Šibenske narodne glazbe. Obojica su autori nekoliko monografija i knjiga o svom rodnom gradu, pa ne čudi da ih je spojila zajednička briga za Šibenik. “Već godinama u Šibeniku postoji veliko nezadovoljstvo zbog podčinjenosti Zadru. Dugo su nas uvjeravali da smo u krivu i da to nije istina, ali u posljednjih godinu dana Šibenik je doživio niz malih, ali vrlo bolnih udaraca. U prvom redu to je znakovito ukidanje podružnica i filijala državnih tvrtki, a to je najbolnije za građanstvo. Šibenskoj pošti snižen je rang, Fina je izgubila gotovinski centar, ukinuta je centrala Sigurnosno-obavještajne agencije u Šibeniku, a najavljuje se i gašenje policijske uprave, možda i državnog odvjetništva. Takvim postupcima netko moćan želi grad Šibenik pretvoriti u selo. Mi to ne želimo dopustiti”, objašnjava Darko Gulin.

On i novinar Jakovljević u nepunih su mjesec dana osnovali udrugu koja je upravo prije nekoliko dana i službeno registrirana. Na internetu su postavili stranicu Šibenski forum, a čak je i na Facebooku osvanula grupa Ne damo našu županiju pod Zadar. Kako ističu, osim šibenskih intelektualaca i starijih građana, ponosni su što je velik broj mladih, pogotovo studenata prepoznao u kakvoj se teškoj situaciji nalazi njihov grad. O tome Ivo Jakovljević kaže: “Iako je problem u dominaciji Zadra nad Šibenikom prisutan već dugi niz godina, jer Zadrani imaju najmoćniji politički lobi u državi, neposredan povod bio nam je nacrt reforme lokalne uprave i samouprave. Iz radnih verzija tih dokumenata vidljivo je da se od svih jadranskih županija planira ukinuti samo Šibensko-kninska. Dakle, ne samo da polako gubimo grad, nego nam žele ukrasti i županiju, odnosno nekome ju pripojiti. Ako se već ide prema rezanju broja županija, onda jedino ima logike da postoji jedna sveobuhvatna dalmatinska županija u kojoj će sve državne instuticije biti ravnomjerno raspoređene, a ne da nas netko jednostavno prepusti Zadru.”

IVO BREŠAN, dramski pisac rođeni je ŠibenčaninPrema riječima ove dvojice Šibenčana, Šibenik trpi sustavnu degradaciju u korist Zadra na nizu slučajeva, od kojih su mnogi vrlo konkretni i važni, poput smanjivanja podružnica državnih tvrtki i institucija, zbog čega mnogi Šibenčani ostaju bez posla. S druge strane, neke stvari imaju jasnu simboliku: “Ja nisam zagovornik teorija zavjere, ali otvorite web stranicu Hrvatskih autocesta. Na mapi ćete vidjeti Zadar, Split i Dubrovnik, koji uopće nema autoceste, ali nigdje nema Šibenika. To ne može biti slučajno. Isto tako, na panoramskim kamerama koje se prikazuju na državnoj televiziji ona kamera koja pokazuje Šibenik ne radi već godinu dana. A održava ju jedan Zadranin”, ističe Gulin. I doista, istog dana kad je Nacionalova reporterska ekipa boravila u Šibeniku, gradonačelnik Ante Županović sastavio je i poslao otvoreno pismo glavnom ravnatelju HRT-a Vanji Sutliću u kojem traži da se u program HTV-a vrati panoramska kamera iz Šibenika. Šibenčane ljuti i činjenica da šibenske spomenike obnavlja tvrtka iz Zadra, da mnoge šibenske tvrtke čuvaju zadarski zaštitari, a čak u šibenski zatvor kruh svakog dana dolazi - iz Zadra. Zbog svega toga inicijatori udruge Šibenski intelektualni krug sastavili su “Apel šibenskoj i hrvatskoj javnosti” u kojem pod egidom “Šibeniče, ovoga je dosta” nabrajaju sve što je njihov grad izgubio proteklih godina.

Mnoge stvari koje tište Šibenčane nisu ni uspjele stati u apel, o čemu Darko Gulin kaže: “Svi u Hrvatskoj se godinama smiju kako Slovenci traže da linija razgraničenja u Piranskom zaljevu ide obalom, a ne sredinom. A mi imamo Piranski zaljev ovdje na Vranskom jezeru, gdje se dodiruju Šibensko-kninska i Zadarska županija: granica ne ide sredinom vode, nego obalnom crtom šibenske županije, pa nam je ukradeno petnaest četvornih kilometara. Nije to smiješno”, ističe Gulin. Mogućnost da se državnom reformom cijela Šibenskokninska županija pripoji Zadarskoj za Šibenčane ne predstavlja novost, jer takve ideje postoje već petnaestak godina: “Već 1993. godine su počela podmetanja Zadrana i njihovog lobija da nama ne treba županija, nego da budemo pod njima. To je tada javno izrekao Šime Prtenjača koji je kasnije postao njihov župan. Tih godina sporili smo se i oko Kornata, jer su oni tvrdili da su Kornati njihovi. Istovremeno, ništa od obećanja koje su Šibenčanima davali državni političari nije ispunjeno. Kad je Šibenik 1991. ostvario značajne pobjede, primjerice naša policijska uprava je valjda jedina u povijesti koja je zarobila 36 ratnih brodova, obećavalo nam se da će Šibenik postati sjedište obalne straže i Hrvatske ratne mornarice. Ništa od toga nije se ostvarilo.

NEDA KLARIĆ I PERICA BUKIĆ, HDZ-ovi saborski zastupnici iz ŠibenikaA za svo to vrijeme Zadar je samo rastao i uvijek imao 15 do 20 puta veću financijsku pomoć od države. Sve je to politika: važno je imati ministre i državne tajnike i onda potežeš za svoj grad, a baš te briga za druge”, objašnjava Jakovljević. Šibenčani ističu da ih Zadar želi i prometno izolirati, odnosno preusmjeriti prometne tokove prema sebi: “Šibenik je dobio poduzetničku zonu, ali ona nema ulaz na autocestu. Nadalje, već 20 godina se priča o izgradnji ceste Šibenik-Drniš-Knin-bosanska granica, po kojoj bi se tereti slijevali u našu luku. Ta cesta nikako da se počne graditi. A Zadrani za to vrijeme planiraju napraviti cestu Zadar-Benkovac- Knin-bosanska granica, dakle da sve privuku k sebi. Pa nismo mi budale, znamo što to znači. I sad nam još šalju poruke tipa ‘tko nas to hoće zavaditi’, fali samo ‘bre’. Ne želimo dopustiti da oni postanu regionalni centar, a Šibenik selo ili grad treće lige”, ogorčeno ističe Darko Gulin. HDZ-ov saborski zastupnik Perica Bukić priznaje da se mnogi Šibenčani osjećaju inferiorno u odnosu na Zadar: “Teško je uspoređivati brzo širenje i dovođenje raznih shopping centara sa stvarnim razvitkom nekog grada. U Šibeniku vlada mišljenje da se u Zadar ulaže jako puno novca, a da se Šibenik zaobilazi i da ništa nije napravljeno, a to nije točno jer je mnogo toga napravljeno posljednjih godina. Istina je da je u odnosu na Šibenik Zadar imao kontinuitet vlasti koji mu je omogućio koncentrirani rad na mnogim projektima.

Točno je i da je Zadar godinama imao jake ljude u Zagrebu koji su sigurno zaslužni za znatne financijske injekcije, no ja ne vidim da Šibenik dugoročno kaska za Zadrom. Umjesto da se bunimo protiv Zadrana, mogli bismo nešto naučiti od njih, tako da načelno podržavam stav da Šibenčani trebaju više razmišljati o vlastitoj budućnosti i mogućnostima. No, treba iskreno priznati da Šibenik posljednjih godina nije kaskao, nego se isto razvijao: izgrađen je studentski dom, u dvije godine osnovano je veleučilište, izgrađene knjižnice. Čak smo izgradili dva bazena u Šibeniku, a to je projekt koji je, priznajem, započela SDP-ova vlast. Značajan je i podatak da je u četiri godine nezaposlenost u Šibeniku s 13.500 pala na 6000 ljudi. Zato me čudi da netko sad obezvređuje sve što se napravilo i tvrdi da sve stoji. Ipak, poštujem svakoga tko je dobronamjeran i želi nešto postići za svoj grad, pa tako načelno gledam i na ovu inicijativu”, kazao je Perica Bukić. Bivši SDP-ovac Ivan Ninić, danas je predsjednik šibenskog gradskog vijeća i blagonaklono gleda na inicijativu svojih sugrađana: “Ja sam godinama ukazivao na probleme koje sad spominju Gulin i Jakovljević. Nekad su Zadar i Šibenik bili na istom nivou, ali Zadrani su očito bili mudriji. Svaki Zadranin prvo razmišlja o svom gradu, a onda tek o stranci kojoj pripada, a u Šibeniku to zna biti obratno. Zadru je također pogodovalo to što su u Zagrebu imali svoje ljude, od Kalmete, Ane Lovrin, bivšeg ministra zdravstva Ljubičića. I znate što, svaka im čast što su se uvijek borili za svoj grad. Nadam se da će i većina Šibenčana početi tako razmišljati. Uostalom, Zadar i Šibenik zajedno bi se trebali suprotstaviti Splitu”, smatra Ninić.