Uhićenju i izručenju haaškog optuženika Ratka Mladića protivi se 64 posto građana Srbije, dok 56 posto smatra da Mladić nije odgovoran za zločine za koje ga se tereti, rezultati su istraživanja javnog mnijenja u Srbiji o stajalištima prema Haaškom tribunalu i domaćim suđenjima za ratne zločine, predstavljenog u utorak u Beogradu.

Za uhićenje i izručenje Mladića je 25 posto građana, dok ga 22 posto smatra odgovornim za zločine za koje je optužen, pokazalo je istraživanje provedeno u travnju i lipnju, po narudžbi srbijanskog ureda Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Beogradskog centra za ljudska prava, na reprezentativnom uzorku od 1.400 građana Srbije.

Kad je riječ o bivšem vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, 62 posto ispitanika ne odobrava njegovo uhićenje i izručenje Haagu, dok 55 posto obuhvaćenih istraživanjem ne smatra Karadžića odgovornim za zločine za koje ga se tereti.

Negativno stajalište prema Haaškom sudu izrazilo je 72 posto ispitanika, smatrajući ga nepravednim, pristranim i neobjektivnim, dok pozitivno stajalište ima 14 posto koji tribunal smatraju pravednim i objektivnim.

Na pitanje pridonose li suđenja pred Haaškim sudom procesu pomirenja na prostoru bivše Jugoslavije, negativno je odgovorilo 71 posto ispitanih, dok više od polovice njih smatra da suđenja pred tribunalom ne pridonose spoznaji istine.

Da je srbijanski pravosudni sustav sposoban procesuirati ratne zločine smatra 66 posto ispitanih, rad nacionalnog tužiteljstva za ratne zločine više od polovice ispitanika smatra dobrim, dok 45 posto ispitanika smatra da to tužiteljstvo nema snage pokrenuti sve postupke za ratne zločine, a 53 posto je mišljenja da je ono pod utjecajem vlasti.

Komentirajući rezultate istraživanja, ravnatelj Beogradskog centra za ljudska prava profesor Vojin Dimitrijević ocjenio je da bi se potporom Mladiću trebali baviti socijalni psiholozi, pošto je riječ o "urođenoj odbojnosti tome da je pripadnik tvoje nacije kriv".

"Odbijanje potpore uhićenju Mladića svodi se na to da njegov progon nema veze s Europskom Unijom i željom da se pridružimo", rekao je Dimitrijević te ukazao kako pragmatična motivacija posljednjih godina počinje opadati jer se vjerojatno stekao dojam da Srbija ionako neće moći brzo ući u EU.