09.12.2009. / 11:32

Autor: Hina

Financijska kriza pogađa mirovinske sustave u Europi i središnjoj Aziji

"Alarmirajuće je pogledati s čime će se zemlje Europe i središnje Azije uskoro suočiti kako regija nastavlja stariti", kaže Schwarz

Kriza utječe na mirovinske sustave u Europi i AzijiKriza utječe na mirovinske sustave u Europi i AzijiFinancijska kriza imala je značajan učinak na mirovinske sustave u zemljama regije Europe i središnje Azije (ECA), među kojima je i Hrvatska, a mnoge vlade su posegle za promjenema politike kako bi odgovorile na rastuće mirovinske deficite, ocjenjuje se u regionalnom izvješću Svjetske banke "Mirovine u krizi" objavljenom u utorak.

No, unatoč težini krize ona je blaga u usporedbi s demografskom krizom s kojom će se regija suočiti, pa stručnjaci Svjetske banke upozoravaju zemlje u regiji da ne poduzimaju promjene politike usmjerene na rješavanje kratkoročnih fiskalnih problema, čime bi se oni dugoročno pogoršali, navodi se u priopćenju Svjetske banke koje prati objavu izvješća.

Ni jedan mirovinski sustav nije imun na krizu

Izvješće analizira učinak financijske krize na mirovinske sustave ECA zemalja, preispituje prvotne političke odgovore pojedinih vlada i daje preporuke kako ojačati mirovinske sustave u regiji kratkoročno i dugoročno.

Stručnjaci Svjetske banke zaključuju da se, iako su mirovinski sustavi u ECA svih oblika i veličina, ni jedan mirovinski sustav, bez obzira koliko dobro bio strukturiran, nije pokazao imun na krizu.

"Financijska kriza utječe na svaku komponentu mirovinskog sustava različito", kazala je Anita Schwarz, glavna autorica izvješća i vodeći ekonomist Svjetske banke za regiju Europe i središnje Azije.

Novim istraživanjem je utvrđeno da ECA zemlje, kada su izložene naglom šoku fiskalnih neravnoteža u svom mirovinskom sustavu, počinju razmatrati i primjenjivati političke promjene kojima se povećavaju prinosi i smanjuju izdaci.

Financijska kriza je blijeda u usporedbi sa demografskom

Izvješće upozorava kreatore politike da akcije koje stvaraju kratkoročne koristi mogu uključivati dodatne troškove u budućnosti. Prema jednoj simulaciji, čak i najgori scenarij financijske krize blijedi u usporedbi s učincima demografske krize koja se nadvija nad regijom.

"Alarmirajuće je pogledati s čime će se zemlje Europe i središnje Azije uskoro suočiti kako regija nastavlja stariti", kaže Schwarz.

"Budući deficiti mirovinskih sustava mogu se utrostručiti u odnosu na ono što se sada očekuje, a također se očekuje da ostanu na toj razini dulje od 20 godina prije nego se neznatno poboljšaju. Kreatori politike trebaju iskoristiti sadašnju krizu kako bi se posvetili rješavanju dugoročnih pitanja koja mogu dovesti mirovinske sustave u stečaj baš u trenutku kada raste broj ljudi kojima oni trebaju", upozorava Schwartz.

Kreatori politike moraju biti oprezni da njihov odgovor na krizu ne pogorša iduću krizu. U prošlim krizama vlade su odgovarale na rast nezaposlenosti ublažavanjem ograničenja za prijevremena i invalidska umirovljenja. Povećanje umirovljenja sada bi povećalo temeljne deficite kako potencijalni doprinosi opadaju, a izdaci rastu. Povećanje stopa doprinosa u nekim tipovima sustava povećava obveze u budućnosti, navodi se u izvješću.

Treba održati drugoročnu održivost mirovinskih fondova

"Prebacivanja doprinosa iz drugog mirovinskog stupa u prvi stup također uključuje rast budućih obveza za prvi stup", ističe se u izvješću Svjetske banke.

S obzirom na raznorodnost zemalja ECA ne postoji matrica za reforme. Općenito, izvješće preporuča, zavisno od zemlje, kombinaciju mjera uključujući uvođenje inflacijske indeksacije mirovina nakon umirovljenja, povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu i izjednačavanja te granice za muškarce i žene, kao i ograničavanje prijevremenog umirovljenja.

Dodatno se preporučaju bolja osiguranja protiv nestabilnosti (volatilnosti) financijskih tržišta, te poziva na ubrzanje reformi regulacije i nadzora koje će omogućiti da mirovinski fondovi imaju više stope prinosa.

"Kako bi se održala dugoročna održivost imovine mirovinskih fondova, propisima se treba dopustiti međunarodna diversifikacija njihovih portfelja", ističe se u izvješću koje preporuča i daljnji razvoj tržišta kapitala.

Izvješće Svjetske banke poziva vlade da među građanima šire svijest kako će javne mirovine morati biti manje izdašne nego u prošlosti da bi uopće bile održive.

Vezane vijesti

Hrvatska mora ulagati u istraživanje da bi opstala

Hrvatska mora ulagati u istraživanje da bi opstala

Institut za Inovacije pripremio je još jedan zanimljiv i britak Thinkers Impact Series govor koji je održao Voditelj ureda Svjetske banke u… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika