11.12.2009. / 07:51

Autor: Deutsche Welle

Kad države troše više nego što imaju: Što je trulo u blagajnama Europe?

U cijelom nizu zemalja Europske unije, države troše više nego što imaju - i nego što dopuštaju europski propisi. Osobito teško je u Grčkoj gdje se novi premijer dramatičnim govorom obratio naciji

Grčki premijer George Papandreou i švedski kolega Fredrik Reinfeldt; Foto: ReutersGrčki premijer George Papandreou i švedski kolega Fredrik Reinfeldt; Foto: ReutersGrčki socijaldemokratski premijer George Papandreou je tek dva mjeseca na dužnosti, a već mu ponestaje riječi zbog stanja u kojem je našao i državu i državne financije. Zemlja u kojoj je euro platežno sredstvo je obavezna pridržavati se odredbi o stabilnosti koje propisuje državama da njeni godišnji rashodi smiju biti najviše 3% veći od prihoda - i niti centa više. Grčki rashodi ove godine nisu veći za koji cent, oni će po mišljenju Bruxellesa, biti veći za više od četiri puta od dopuštenog novog zaduživanja: deficit iznosi 12,7% BDP-a. Država mora štedjeti - ali kako?

Svaki deseti građanin - zaposlenik države

Pored državnog deficita, Grčku nagriza i golema nezaposlenost koja se procjenjuje na 18%. Uzrok katastrofalnog stanja državne blagajne nije samo kriza, nego i nepotizam koji u toj zemlji vlada već godinama. Na mnoga državna mjesta se postavlja "po babi i stričevima" i po stranačkoj iskaznici pa je tako i stvorena vojska državnih službenika gdje niti sama vlada ne zna njihov točan broj. U svakom slučaju, ima ih preko milijun - i to u zemlji sa ukupno nešto preko 11 milijuna stanovnika.

Štrajkovi već počeli

Još od početka prosinca Atena tone u smeću jer štrajkaju tamošnji komunalci. Blokirane su i mnoge škole i sveučilišta gdje se prosvjeduje zbog manje novca za obrazovanje. I lijevo orijentirani sindikati sve češće organiziraju prosvjede protiv navodno "neoliberalne politike Europske unije". Sa druge strane, država prima udarce i sa druge strane - na tržištima kapitala. Kao prva zemlja zone eura je Grčka ovog tjedna u stručnim krugovima savjetnika izgubila status najboljeg dužnika i dobila je rejting BBB+. To znači da će Grčka i dalje moći dobivati kredite, ali agencije misle da bi se moglo dogoditi da otplata dugova izostane ako stanje u gospodarstvu postane još teže.

"Ne računajte na nas..."

Niti iz Europe ne stižu lijepe riječi: povjerenik za financije Almunia smatra kako je stanje u Grčkoj "izuzetno teško", iz Švedske koja predsjedava Unijom se Ateni poručuje kako u sporazumu o članstvu "nema nikakvih instrumenata po kojima bi druge članice Unije mogle pokrivati nečije državne dugove". Štoviše: posljednji instrument Bruxellesa za zemlje koje ne poštuju odredbe stabilnosti je globa, i to do 0,2% budžeta neposlušne države. Dakle još mogućih izdataka za Atenu u vremenima kada joj treba svaki cent.

Zato je grčki premijer Papandreou bio i više nego dramatičan: poručuje kako "...ćemo ili mi savladati dugove, ili će dugovi progutati državu". Po prvi puta nakon 1974. i sloma vojne diktature u Grčkoj je ugrožena nacionalna suverenost. Njegova vlada je "odlučna učiniti sve što je nužno kako bi se deficit stavio pod kontrolu i stabilizirali javni troškovi." Grčka vlada je odlučna početi od sebe: premijer je otkazao narudžbu za novi službeni automobil i umjesto toga je spreman uzeti manje vozilo. Naređena je i provjera svih računa za mobitele službenika vlade - možda to neće biti mnogo, ali je svakako znak da premijer misli ozbiljno.

A onda još i Irska, Češka...

Foto: IlustracijaFoto: IlustracijaNa žalost, Grčka nije jedina u nevoljama. I Irska, donedavni "primjerni učenik" Europske unije je u nevoljama. I tamo se za slijedeću godinu očekuje kako će rashodi biti također 12,5% veći nego što će biti prihodi i zato je vlada premijera Briana Cowena odlučila rigoroznu mjeru štednje. Oko 400 tisuća državnih namještenika će dobivati plaće manje od 5 do 15%, a uvodi se i novi porez na gorivo. Smanjuju se i socijalni izdaci i sve u svemu, planirana je ušteda od čitavih četiri milijardi eura slijedeće godine, što je najradikalnija mjera štednje u novijoj povijesti Irske.

Praško varavo proljeće

Na slično je bio spreman i premijer Češke Jan Fischer, ali je ove srijede - nakon rasprave o proračunu koja je trajala oko deset sati - morao pretrpjeti poraz. U trećem i odlučujućem čitanju Zakona o proračunu su se ipak mnogi zastupnici sjetili iznimaka iz opsežnog paketa ušteda. Kada se zbroje i uvrštene subvencije poljoprivrednicima i trošak plaća državnim službenicima ako ostanu na sadašnjoj razini, umjesto do ušteda će se doći do novih državnih troškova u iznosu od 12 milijardi kruna.

To znači da će i Češka slijedeće godine uvelike premašiti okvir za stabilnost i da će novi dugovi države narasti na rekordnih 5,7% BDP-a. To bi moglo imati i političkih posljedica: premijer Fischer i njegov ministar financija Janota su za vrijeme pregovora o proračunu, prijetili kako su spremni dati ostavku ako se počne "čačkati" po njihovom planu sanacije.

Deutsche Welle

Vezane vijesti

Ublažavanje grčkog tereta reformi

Ublažavanje grčkog tereta reformi

Grčka želi smanjenje poreza, dodatnu pomoć za sirotinju i nezaposlene, zamrzavanje otpuštanja u javnom sektoru i više vremena za rezanje deficita,… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika