Objavljeno u Nacionalu br. 735, 2009-12-15

Autor: Maroje Mihovilović

Magnat u ratu protiv interneta

Murdochov obračun s Googleom zbog besplatnih vijesti

AUSTRALSKI MEDIJSKI TAJKUN i vlasnik niza medijskih kuća u cijelom svijetu žestoko je napao tražilicu Google jer zahvaljujući njoj korisnici interneta lako i besplatno dolaze do informacija iz novina, zbog čega tiskani mediji posluju sve teže

RUPERT MURDOCH Vlasnik News Corpa, Foxa,
britanskih dnevnika Sun i
Times te niza drugih tvrtkRUPERT MURDOCH Vlasnik News Corpa, Foxa, britanskih dnevnika Sun i Times te niza drugih tvrtkNajpoznatiji i jedan od najvećih svjetskih medijskih tajkuna, moćni australski poslovni čovjek Rupert Murdoch, ušao je u veliku bitku s vrlo moćnim protivnikom, kompanijom Google, koja u znatnoj mjeri dominira internetom zahvaljujući masovnoj primjeni svoje internetske tražilice. Tražilica Google danas pokriva 78,2 posto prometa tražilica na internetu, a taj bi postotak bio i znatno veći da u Kini, koja ima sve veći broj korisnika interneta, ne postoji vrlo popularna specijalizirana lokalna tražilica Baidu.


Zbog dominacije tražilice Google način na koji ona funkcionira silno utječe na ukupno funkcioniranje interneta, ali i na položaj pojedinih internetskih sadržaja i sajtova. Upravo to jako smeta Murdochu, koji tvrdi da je Google uvelike odgovoran za goleme teškoće medijske kuće, posebno one tiskanog novinarstva. Google je postao instrument - tvrdi Murdoch - pomoću kojeg korisnici interneta besplatno dolaze do raznih sadržaja iz sfere novinskih informacija, a to izravno utječe na poslovanje novinskih kuća. Murdoch tvrdi da je riječ o najobičnijoj krađi i traži da se to prekine.

Murdoch je najvjerojatnije potaknut onim što je početkom 2009. doznao iz financijskih izvještaja svojih kompanija, posebno tvrtke News International koja pokriva njegove medijske operacije. Njen profit u prvom je tromjesečju znatno pao, a prema svim pokazateljima ni sljedeća neće biti bolja te treba naći novi poslovni model. Teške gubitke tiskanih medija pokriva mu dobit od televizije, posebno profit uspješne američke TV postaje Fox, koja je u velikoj ekspanziji. No Murdochu je jasno da takva situacija ne može potrajati i da za svoje poslovno carstvo mora pronaći novi model: kako da novine i magazini ponovno postanu profitabilni, jer je to njegov ključan dio.

Murdoch je, uostalom, i postao medijski tajkun kao novinski izdavač u Australiji, a potom i u Britaniji i SAD-u. Danas je u Australiji vlasnik nacionalnog dnevnika Australian i 30-ak lokalnih listova, u Britaniji najnakladnijeg tabloida Sun, najnakladnijeg tjednika News of the World te uglednih listova Times i Sunday Times, a u SAD-u najnakladnijeg dnevnog lista, poslovnog dnevnika Wall Street Journal, zatim tabloida New York Post te niza drugih gradskih listova, ali i brojnih magazina, pa i velikih kuća koje izdaju knjige. Posjeduje listove u velikom broju zemalja, od Rusije i Indije preko Hong Konga pa sve do Fidžija. Vrlo je moćan u televizijskoj sferi, i to ne samo u SAD-u gdje posjeduje Fox, nego i u Britaniji gdje ima Sky TV, u Italiji, gdje ima istoimenu TV mrežu, a emitira TV programe i u nizu drugih zemalja.

ERIC SCHMIDT, šef Googlea, odgovorio je na Murdochovu
kolumnu u Wall Street Journalu svojim tekstom u kojem tvrdi da će Google spasiti novineERIC SCHMIDT, šef Googlea, odgovorio je na Murdochovu kolumnu u Wall Street Journalu svojim tekstom u kojem tvrdi da će Google spasiti novineUvijek je u medijskoj sferi bio iznimno inovativan, te je nekim svojim smionim potezima, čak i kad su mu mnogi predviđali krah, naglo unapređivao poslovanje, osvajao nove medijske prostore, a ujedno i revolucionirao cijeli medijski prostor. Treba se samo prisjetiti kako se sredinom 80-ih u Britaniji suprotstavio moćnim sindikatima grafičkih radnika, preselio štampanje svojih novina iz tradicionalnog londonskog središta novinske industrije Fleet Streeta u zgrade starih dokova na Temzi, ondje uveo tada supermodernu kompjutersku tehnologiju i zaposlio ljude koji nisu bili članovi sindikata. Sindikati su pokušali blokirati njegovu tiskaru, ali ih je policija spriječila. Njegovi su listovi došli na kioske, njihova proizvodnja bila je jeftinija, a njegov su primjer počeli slijediti i drugi britanski izdavači pa je tako počelo 20-godišnje razdoblje velike novinske konjunkture u Britaniji.

Potkraj 80-ih, također u Britaniji, upustio se u televizijsku avanturu, lansirajući satelitski program Sky. Mnogi su bili uvjereni da to neće uspjeti pokraj moćne javne TV mreže BBC, te vrlo uspješne komercijalne televizijske mreže ITV. No bio je uporan, emitirao atraktivne programe, filmove, sportske prijenose, isprva besplatno, a potom uz pretplatu, što je bio vrlo rizičan potez. No uspio je. Bilo je još dosta takvih odvažnih poteza, npr. kad je počeo širiti svoj televizijski biznis na Kinu dok to još nikome nije padalo na pamet.

Sada se odlučio na novi rizični potez. Nakon nepovoljnih financijskih rezultata za prvo tromjesečje ove godine u proljeće je objavio nešto što su mnogi ocijenili presmionim. Objavio je da sadržaje svojih listova više neće davati besplatno na internetu, kao dosad, kako to čini većina novinskih izdavača u svijetu, nego će njihovo čitanje naplaćivati. Objavio je da će Times, Australian, New York Post i drugi njegovi listovi diljem svijeta na internetu nuditi svoje sadržaje bilo uz malu naknadu po članku, bilo kroz pretplatu.
Odmah se našao na udaru kritika jer je opće uvjerenje da to ne može donijeti dobre rezultate, što pokazuju i dosadašnji primjeri. Prije nekoliko godina najugledniji američki dnevnik New York Times, koji je vrlo rano napravio svoj izvrstan sajt, odlučio je također naplaćivati čitanje svojih članaka. No čitanost sajta naglo je pala za 90 posto, list je dobio stanovit broj novih pretplatnika, ali je zbog slabe čitanosti sajta izgubio ogroman broj internetskih oglašivača, pa se nakon nekog vremena vratio starom modelu, tako da svoje sadržaje NYT ponovno besplatno nudi na internetu, a prihode ima od ponovno povećanog broja oglasa.

Murdoch, međutim, ukazuje na uspješan primjer Wall Street Journala, lista što ga je kupio prije nekoliko godina, čiji sadržaj na internetu nije besplatan. List ima jako mnogo pretplatnika na internetu, takav njegov poslovni model vrlo je uspješan, ali za to postoji jedan sasvim određen razlog. WSJ je poslovni dnevnik, namijenjen poslovnim ljudima, prepun poslovnih informacija koje im koriste za poslovne poteze pa imaju i izravnu uporabnu vrijednost. Murdoch smatra kako čitatelje treba uvjeriti da i sav ostali sadržaj novina shvate kao nešto što im koristi, te to treba platiti. Uostalom, smatra on, to su i dosad plaćali na kiosku, ali su to prestali kad se pojavio netko tko taj sadržaj krade i nekadašnjim čitateljima novina daje ga besplatno preko interneta. To je - po njegovu mišljenju - u prvom redu Google.
On već dulje vrijeme kritizira djelovanje Googlea i drugih sličnih tražilica te tvrdi da takve internetske kompanije uništavaju novine. Ovih je dana u Wall Street Journalu čak objavio podugačak komentar u kojem je ukazao na to kako se u novoj situaciji moraju ponašati novinski urednici, a kako oni koji upravljaju medijskim kućama:

MURDOCH S ARIANNOM
HUFFINGTON, vlasnicom
veoma čitanog internetskog sajta The Huffington PostMURDOCH S ARIANNOM HUFFINGTON, vlasnicom veoma čitanog internetskog sajta The Huffington Post"Živimo u vremenima kad se mnoge medijske kuće zatvaraju. Nedvojbeno ćemo čuti razne komentare kako je novinarstvo pred propašću i kako je za to kriv trijumf digitalnog svijeta. Moja poruka je upravo obrnuta. Budućnost novinarstva je svjetlija nego ikad, ali tomu su prepreka urednici koji nisu spremni boriti se za svoje čitatelje i gledatelje, ali i vlade koje se miješaju u novinarstvo namećući mu preoštre propise.
Želim podsjetiti da su novine dosad prosperirale iz samo jednog razloga, zbog povjerenja koje su u njih imali zainteresirani čitatelji, zadovoljni što su im novine davale informacije koje su im bile važne. A to je značilo da su pošteno izvještavale o zajednici gdje njihovi čitatelji žive, te što su znale raskrinkavati korupciju u vlasti i velikim poduzećima, ustati protiv bogatih i moćnih.
Tehnologija nam omogućuje da to sada činimo u mnogo većoj mjeri. To znači da imamo načina da informacije dostavljamo mnogim ljudima koji dosad nisu imali poštene i neovisne izvore informiranja, kakvi im trebaju da djeluju u svojim društvima."

Murdoch u svom komentaru napominje urednicima i vlasnicima medija i da se moraju prilagoditi novim tehnološkim uvjetima, jer bez toga neće preživjeti. No za neuspjehe ne smiju okrivljavati modernu tehnologiju. Preživjet će, kaže, samo oni koji budu našli nove načine kako da dopru do svojih čitatelja, slušatelja, gledatelja, ali s vijestima kakve ljudi traže. A potom je napisao ono što mu je najviše na srcu, zbog čega je i napao Google: "Kvalitetni novinski sadržaj ne može biti besplatan. U budućnosti dobro novinarstvo ovisit će o sposobnosti medijskih kuća da privuku potrošače spremne da plate za informacije koje ih zanimaju. Donedavni poslovni model, temeljen uglavnom na oglašivačima, jest mrtav. No moramo se suočiti i s tim da model koji bi se temeljio prvenstveno na internetskom oglašavanju neće moći dugoročno financijski održavati novine. To pokazuje jednostavna aritmetika. Iako se oglašavanje preko interneta povećava, to je samo manji dio onoga što se gubi u oglašavanju u tiskanim izdanjima novina."

Na kraju komentara u WSJ-u Murdoch kaže da će na svojim internetskim sajtovima tražiti od čitatelja da plate za čitanje članaka: "Kritičari kažu da ljudi to neće plaćati. Ja sam uvjeren da hoće, ali samo ako im damo dobar i vrijedan sadržaj. Naši potrošači dovoljno su pametni da znaju da vrijednost ne mogu dobiti ni za što."

Potom je poručio Googleu: "Ovo ide i našim prijateljima na internetu. Jer postoje oni koji smatraju da imaju pravo uzeti naš novinski sadržaj za svoje potrebe, a da pritom ne plate ni peni za njegovu proizvodnju. Neki jednostavno naš sadržaj prepričaju, čak i ne spominjući odakle su ga uzeli. Prepričaju i besplatno dijele naše članke na kojima su naši najbolji novinari radili danima, tjednima, čak i mjesecima, a potom se opravdavaju da je to u okvirima 'prihvatljive upotrebe informacija iz drugih izvora'. To su ljudi koji ne investiraju u novinarstvo, koji se bogate rezultatima truda i ulaganja drugih. Govore o 'prihvatljivoj upotrebi informacija'. Bit ću nepristojan i reći o čemu se doista radi. Radi se o krađi."

UTJECAJNI MURDOCH na snimci s kineskim
predsjednikom Hu Jintaoom, na Svjetskom
medijskom kongresu u PekinguUTJECAJNI MURDOCH na snimci s kineskim predsjednikom Hu Jintaoom, na Svjetskom medijskom kongresu u PekinguMurdoch je još proljetos najavio da će pokrenuti oštru akciju protiv Googlea, ali tek kad za to bude tehnički spreman, kad njegovi najvažniji mediji budu mogli svoj sadržaj zaštitititi od mogućnosti da preko Googlea internetski korisnici besplatno dođu do tog sadržaja. Navodno u tim tehničkim pripremama ima dosta teškoća pa to neće biti gotovo prije sljedećeg ljeta. Murdoch je pozvao i druge izdavače da slijede njegov primjer. Tek tako, poručio je, ta akcija može uspjeti. Najavio je da će u to vrlo agresivno ući i kad je nova tehnologija u pitanju, pa nagovještava poticanje širenja novih elektroničkih čitača knjiga i novina, prebacivanja sadržaja na mobilne telefone i druge slične uređaje. Uz to, traži i pravničke savjete kako da se zaštite autorska prava na informacije.

Skeptici tvrde da se sadržaj informativnih sajtova neće moći apsolutno zaštititi, da će informacije s njih uvijek curiti na besplatne sajtove koje će korisnici interneta radije posjećivati umjesto da plaćaju za sadržaj. Osim toga, ako ti sajtovi ne budu nadohvat Googlea i drugih tražilica, drastično će pasti njihova posjećenost, pa tako i zanimanje oglašivača. Sve je to vrlo rizično. Google je pak na to najavio da će dobrovoljno uvesti neke restrikcije u pristupu novinskim sajtovima. U tražilicu će biti ugrađena zabrana da internetski korisnik pregleda više od pet takvih članaka s medijskog sajta. Kad potraži šesti, bit će prebačen na stranicu gdje se mora registrirati kao pretplatnik.

Vezane vijesti

Oh, divne li igre!

Oh, divne li igre!

Glasoviti istraživački novinar i dokumentarist John Pilger objavio je na svojoj službenoj stranici kritički osvrt na aktualnu istragu lorda Briana… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika