25.12.2009. / 10:45
Na energetskoj prekretnici - za smrzavanje spremni
Vodeći hrvatski stručnjak za energetiku komentira Strategiju energetskog razvoja RH te ukazuje na probleme s kojima će se Hrvatska susresti u opskrbi energijom u narednom razdoblju
Jasminko UmičevićU hrvatskoj široj javnosti, ali i u ogromnoj većini medija, gotovo nezapaženo i bez komentara promaknula je činjenica da je Sabor na svojoj sjednici od 16. listopada 2009. usvojio Strategiju energetskog razvoja do 2020. godine, vjerojatno zbog inflacije skandala i afera što kao na tekućoj vrpci izranjaju pred lice javnosti. No važno je istaknuti nekoliko bitnih elemenata i odrednica te strategije.
Potrošnja raste, proizvodnja u padu
Ovisnost Hrvatske o uvozu energije se povećava, on danas premašuje 50 posto. U bilanci potrošnje primarne energije nafta i naftni derivati sudjeluju s oko 50 posto, a prirodni plin s oko 25 posto. Potrošnja tih oblika energije u budućnosti će rasti, a domaća proizvodnja nafte i prirodnog plina zbog iscrpljivanja ležišta opadati.
Energetska strategija pokušava odgovoriti na pitanje kako će Republika Hrvatska ublažavati negativne efekte uvozne ovisnosti i neizvjesnost buduće energetske sigurnosti. Osim iskorištavanjem sve manjih vlastitih resursa i razvojem eventualnih novih potencijala, to će biti moguće postići samo učinkovitom uporabom energije, raznolikošću njenih oblika i tehnologija, te raznolikošću dobavnih pravaca i izvora energije, a napose uporabom obnovljivih izvora energije.
Zakašnjela modernizacija rafinerija
U naftno-plinskom sektoru to bi trebalo značiti dovršenje rekonstrukcije i modernizacije hrvatskih rafinerija, diverzifikaciju opskrbnih pravaca nafte i plina, izgradnju terminala za LNG, osiguranje dugoročnih ugovora za isporuku prirodnog plina iz Rusije, daljnju modernizaciju sustava Jadranskog naftovoda i nastavak izgradnje plinoopskrbne mreže.
Prije nekoliko dana, iako sa zakašnjenjem od barem pet godina, iz Ine je stigla dobra vijest o (konačnom) dovršetku prve faze rekonstrukcije rafinerije Rijeka sredinom 2010. koja će omogućiti puno veću i ekonomski profitabilniju proizvodnju dizelskog goriva najbolje kvalitete (EURO V). Optimisti bi rekli "bolje ikad nego nikad", a oni drugi, u koje se i sam ubrajam, postavili bi pitanje - zašto tek 2010. kada smo godinama od jednih te istih ljudi iz uprave Ine slušali o uspješnosti poslovanja, a započinjanje/dovršenje modernizacije rafinerija odgađano je iz godine u godinu. To zakašnjenje rekonstrukcije rafinerija, a posebice rafinerije Sisak, omogućilo je ruskom Zarubježnjeftu da nakon ekspresno dovršene prve faze rekonstrukcije rafinerije Bosanski Brod preradi više od milijun tona sirove nafte u 2009. godini i ozbiljno ugrozi Ininu lidersku poziciju na tržištu Bosne i Hercegovine te stvori preduvjete za "napad" i na hrvatsko tržište, posebice na područje od Zagreba do Osijeka, na kojem se troši oko 60 posto naftnih derivata u Hrvatskoj, što može dovesti u pitanje i opstanak rafinerije Sisak zbog moguće nerentabilnosti planiranih investicija uslijed povećane proizvodnje rafinerije Bosanski Brod.
Dva ključna problema plinskog biznisa
Što se tiče plinskog biznisa u Hrvatskoj, postoje dva ključna problema što ih Strategija naznačuje, a to su nastavak razvitka infrastrukture te osiguranje redovite opskrbe plinom. Mogućnost za osiguranje stabilne i neometane opskrbe Hrvatske plinom propuštena je još davne 2002. kad je odlučeno da se pri povezivanju sjevernojadranskih plinskih ležišta s kontinentalnom Hrvatskom pravcem Pula - Karlovac - Zagreb odustane od realizacije projekta "Velika GEA" kojim je bila predviđena mogućnost transporta 5 milijardi kubičnih metara plina. Umjesto toga tadašnja vlast i Ina odlučile su se za realizaciju "Male GEA-e" kapaciteta od samo 1,5 milijardi kubičnih metara plina, čime su se svjesno odrekli mogućnosti ostvarenja alternativnog dobavnog pravca u odnosu na Rusiju, tj. dobave alžirskog plina preko EU sustava.
Odustajanje od važnog projekta
Mislim da bi hrvatsku javnost zanimalo zašto se odustalo od projekta "Velika GEA" i tko je donio tu odluku.
Iz tog razloga za energetsku stabilnost i sigurnost opskrbe Hrvatske, a ne energetsku neovisnost o kojoj smo puno slušali od raznih "stručnjaka" posljednjih godina, posebno je važno uključivanje u projekt "Južni tok" koji je zapravo tehnička alternativa dobave plina iz Rusije, jer zaobilazi Ukrajinu i omogućava fleksibilnost opskrbe, a i osigurat će dodatne prihode na osnovi tranzita.
Bit će potrebno uložiti i dodatne napore da se što prije počne realizirati projekt izgradnje terminala za LNG na Krku, mada se bojim da će zbog nepostignutog konsenzusa u Hrvatskoj, ali i zbog financijske krize, doći do novog zastoja u realizaciji tog projekta vrijednog više od milijardu eura, a posebno je pitanje hoće li hrvatske članice konzorcija, Ina, HEP i Plinacro moći osigurati svoj udio od 250 milijuna eura.
Vezane vijesti
Naftaški juriš na sjever
Oko Arktika se steže sve agresivniji obruč vojnih sila gonjen uzbuđenjem koje u krvi nekih vladinih činovnika vrije velikim brojkama. "I u tom cilju… Više
- Ina od ponoći snižava cijene benzina i dizela
- Poskupljenje struje i plina je zakonito
- Drastična poskupljenja plina i struje
Komentari
registracija
14/8/09
pinorek, 26.12.09. 00:07
Hmmm, samo malo... rafinerija u Bosanskom Brodu??? Nije li to ona što truje narod svih okolnih mjesta??? TAKVU modernizaciju je trebalo i u Hrvatskoj napraviti??? Dragi g. Umičević, samo jedno pitanje: Biste li vi poželjeli živjeti u centru Bosanskog Broda, ili Siska. Biste li to poželjeli Vašoj djeci? Siguran sam da Vi i Vaša djeca živite negdje jako daleko od bilo kakve rafinerije, i još vikendica na moru i vikendica na snijegu, tamo je jel'te zdravije. Ali sve, sve samo što više profita, što više zarade...
Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.
Najnovije
-
05.07.2012. / 10:38
Hrvatski gospodarstvenici u pohodu na rusko tržište
-
29.06.2012. / 16:26
Šokantna i provokativna modna predstava
-
29.06.2012. / 16:20
'Nakon pravomoćne presude moći ćemo razgovarati o Čačiću'
-
29.06.2012. / 16:09
Uživajte u sekundu dužem vikendu
registracija
27/8/09
Lujo1, 25.12.09. 21:53
Da sad je pitanje odakle će RH (odnosno HEP i drugi) smoći tih 250 milijuna eura. Da nije bilo dosadašnjeg lopovluka i nekompetentnog vođenja HEP-a sam bi HEP bez poteškoća mogao financirati taj projekt. Ali HEP je samo u projektu Enron "izgubio" 100 milijuna dolara, a u posljednjih 6 godina mravak je na planskoj stavci "razno" trošio po 2,5 milijardi kuna godišnje (kaj osim ostalog lopovluka ćini svoticu od najmanje 6x2,5=15 milijardi kuna ili cca 2 milijarde eura). Kad se na sve to doda i današnje nekompetentno vodstvo HEP-a (postavljeno po podobnosti - dakle kontinuitet se nastavlja) jasno je kak nam se ne piše dobro, a oni koji su sve to organizirali kad dođe frka budu otplovili na "malo vitra", a ti stoko sitnog zuba bleji i zapomaži!