25.12.2009. / 10:45

Autor: Jasminko Umičević

Na energetskoj prekretnici - za smrzavanje spremni

Vodeći hrvatski stručnjak za energetiku komentira Strategiju energetskog razvoja RH te ukazuje na probleme s kojima će se Hrvatska susresti u opskrbi energijom u narednom razdoblju

Jasminko UmičevićJasminko UmičevićU hrvatskoj široj javnosti, ali i u ogromnoj većini medija, gotovo nezapaženo i bez komentara promaknula je činjenica da je Sabor na svojoj sjednici od 16. listopada 2009. usvojio Strategiju energetskog razvoja do 2020. godine, vjerojatno zbog inflacije skandala i afera što kao na tekućoj vrpci izranjaju pred lice javnosti. No važno je istaknuti nekoliko bitnih elemenata i odrednica te strategije.

Potrošnja raste, proizvodnja u padu

Ovisnost Hrvatske o uvozu energije se povećava, on danas premašuje 50 posto. U bilanci potrošnje primarne energije nafta i naftni derivati sudjeluju s oko 50 posto, a prirodni plin s oko 25 posto. Potrošnja tih oblika energije u budućnosti će rasti, a domaća proizvodnja nafte i prirodnog plina zbog iscrpljivanja ležišta opadati.
Energetska strategija pokušava odgovoriti na pitanje kako će Republika Hrvatska ublažavati negativne efekte uvozne ovisnosti i neizvjesnost buduće energetske sigurnosti. Osim iskorištavanjem sve manjih vlastitih resursa i razvojem eventualnih novih potencijala, to će biti moguće postići samo učinkovitom uporabom energije, raznolikošću njenih oblika i tehnologija, te raznolikošću dobavnih pravaca i izvora energije, a napose uporabom obnovljivih izvora energije.

Zakašnjela modernizacija rafinerija

U naftno-plinskom sektoru to bi trebalo značiti dovršenje rekonstrukcije i modernizacije hrvatskih rafinerija, diverzifikaciju opskrbnih pravaca nafte i plina, izgradnju terminala za LNG, osiguranje dugoročnih ugovora za isporuku prirodnog plina iz Rusije, daljnju modernizaciju sustava Jadranskog naftovoda i nastavak izgradnje plinoopskrbne mreže.

Prije nekoliko dana, iako sa zakašnjenjem od barem pet godina, iz Ine je stigla dobra vijest o (konačnom) dovršetku prve faze rekonstrukcije rafinerije Rijeka sredinom 2010. koja će omogućiti puno veću i ekonomski profitabilniju proizvodnju dizelskog goriva najbolje kvalitete (EURO V). Optimisti bi rekli "bolje ikad nego nikad", a oni drugi, u koje se i sam ubrajam, postavili bi pitanje - zašto tek 2010. kada smo godinama od jednih te istih ljudi iz uprave Ine slušali o uspješnosti poslovanja, a započinjanje/dovršenje modernizacije rafinerija odgađano je iz godine u godinu. To zakašnjenje rekonstrukcije rafinerija, a posebice rafinerije Sisak, omogućilo je ruskom Zarubježnjeftu da nakon ekspresno dovršene prve faze rekonstrukcije rafinerije Bosanski Brod preradi više od milijun tona sirove nafte u 2009. godini i ozbiljno ugrozi Ininu lidersku poziciju na tržištu Bosne i Hercegovine te stvori preduvjete za "napad" i na hrvatsko tržište, posebice na područje od Zagreba do Osijeka, na kojem se troši oko 60 posto naftnih derivata u Hrvatskoj, što može dovesti u pitanje i opstanak rafinerije Sisak zbog moguće nerentabilnosti planiranih investicija uslijed povećane proizvodnje rafinerije Bosanski Brod.

Dva ključna problema plinskog biznisa

Što se tiče plinskog biznisa u Hrvatskoj, postoje dva ključna problema što ih Strategija naznačuje, a to su nastavak razvitka infrastrukture te osiguranje redovite opskrbe plinom. Mogućnost za osiguranje stabilne i neometane opskrbe Hrvatske plinom propuštena je još davne 2002. kad je odlučeno da se pri povezivanju sjevernojadranskih plinskih ležišta s kontinentalnom Hrvatskom pravcem Pula - Karlovac - Zagreb odustane od realizacije projekta "Velika GEA" kojim je bila predviđena mogućnost transporta 5 milijardi kubičnih metara plina. Umjesto toga tadašnja vlast i Ina odlučile su se za realizaciju "Male GEA-e" kapaciteta od samo 1,5 milijardi kubičnih metara plina, čime su se svjesno odrekli mogućnosti ostvarenja alternativnog dobavnog pravca u odnosu na Rusiju, tj. dobave alžirskog plina preko EU sustava.

Odustajanje od važnog projekta

Mislim da bi hrvatsku javnost zanimalo zašto se odustalo od projekta "Velika GEA" i tko je donio tu odluku.
Iz tog razloga za energetsku stabilnost i sigurnost opskrbe Hrvatske, a ne energetsku neovisnost o kojoj smo puno slušali od raznih "stručnjaka" posljednjih godina, posebno je važno uključivanje u projekt "Južni tok" koji je zapravo tehnička alternativa dobave plina iz Rusije, jer zaobilazi Ukrajinu i omogućava fleksibilnost opskrbe, a i osigurat će dodatne prihode na osnovi tranzita.

Bit će potrebno uložiti i dodatne napore da se što prije počne realizirati projekt izgradnje terminala za LNG na Krku, mada se bojim da će zbog nepostignutog konsenzusa u Hrvatskoj, ali i zbog financijske krize, doći do novog zastoja u realizaciji tog projekta vrijednog više od milijardu eura, a posebno je pitanje hoće li hrvatske članice konzorcija, Ina, HEP i Plinacro moći osigurati svoj udio od 250 milijuna eura.

Vezane vijesti

Naftaški juriš na sjever

Naftaški juriš na sjever

Oko Arktika se steže sve agresivniji obruč vojnih sila gonjen uzbuđenjem koje u krvi nekih vladinih činovnika vrije velikim brojkama. "I u tom cilju… Više

Komentari

registracija
27/8/09

Lujo1, 25.12.09. 21:53

Da sad je pitanje odakle će RH (odnosno HEP i drugi) smoći tih 250 milijuna eura. Da nije bilo dosadašnjeg lopovluka i nekompetentnog vođenja HEP-a sam bi HEP bez poteškoća mogao financirati taj projekt. Ali HEP je samo u projektu Enron "izgubio" 100 milijuna dolara, a u posljednjih 6 godina mravak je na planskoj stavci "razno" trošio po 2,5 milijardi kuna godišnje (kaj osim ostalog lopovluka ćini svoticu od najmanje 6x2,5=15 milijardi kuna ili cca 2 milijarde eura). Kad se na sve to doda i današnje nekompetentno vodstvo HEP-a (postavljeno po podobnosti - dakle kontinuitet se nastavlja) jasno je kak nam se ne piše dobro, a oni koji su sve to organizirali kad dođe frka budu otplovili na "malo vitra", a ti stoko sitnog zuba bleji i zapomaži!


registracija
14/8/09

pinorek, 26.12.09. 00:07

Hmmm, samo malo... rafinerija u Bosanskom Brodu??? Nije li to ona što truje narod svih okolnih mjesta??? TAKVU modernizaciju je trebalo i u Hrvatskoj napraviti??? Dragi g. Umičević, samo jedno pitanje: Biste li vi poželjeli živjeti u centru Bosanskog Broda, ili Siska. Biste li to poželjeli Vašoj djeci? Siguran sam da Vi i Vaša djeca živite negdje jako daleko od bilo kakve rafinerije, i još vikendica na moru i vikendica na snijegu, tamo je jel'te zdravije. Ali sve, sve samo što više profita, što više zarade...


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika