Marko Slunjski, izvršni direktor za EU projekte i privatni sektor Sense Consulting-aTvrtka Sense Consulting izdala je drugi broj analitičke publikacije – KONSENSEus – kojom informira svoje o aktualnim trendovima na tržištu. Publikacija pod naslovom „Skriveni troškovi poslovanja prema propisima“ ukazuje na potrebu kvalitetnog provođenja regulatorne reforme s ciljem unapređenja poslovanja i podizanja konkurentnosti domaćih tvrtki na globalnom tržištu.

Ističe kako je razvoj tehnologije, komunikacije i transporta doveo do velikih promjena u svim aspektima razvoja društva, poslovanja i životnih navika svakog pojedinca, stoga regulatorni okvir ima za cilj prepoznati trendove i potrebe gospodarstva te prilagoditi propise stvarnim promjenama. Problemi nastaju kada se regulatorni okvir i propisi ne razvijaju u skladu s naglim promjenama u gospodarstvu i društvu što dovodi do administrativnih prepreka koje blokiraju poduzetničke slobode, koče rast i razvoj te kreiraju velike troškove državnim tijelima, stanovništvu i tvrtkama.

Nužno ukidanje nepotrebnih propisa

Upravo iz toga razloga, regulatorna reforma se pokazuje nužnom, kao i smanjivanje troškova poslovanja te ukidanje nepotrebnih propisa koji usporavaju poduzetnike u namjeri da razviju vlastito poslovanje. Koliko su tvrtke svjesne troška poslovanja u skladu s propisima, koje su administrativne zapreke u EU, a koje u Hrvatskoj te kako se izračunava i mjeri administrativni trošak - samo su neka od pitanja na koja ova publikacija nudi odgovor.

Također ističe se kako Hrvatska ima skup i rizičan regulatorni okvir koji ne prati potrebe gospodarstva i građanstva. Samim time se navedeni okvir karakterizira kao nepredvidiv, kontradiktoran i nesiguran te kao onaj koji ostavlja previše mjesta za razvoj korupcije. Što je regulatorni okvir kompliciraniji, to je manje transparentan, a to znači da podnosi neodgovornost, neznanje i manipulaciju. Poslovni subjekti podliježu nizu različitih zahtjeva i obveza koje nameće regulatorni okvir i propisi. Propisi s druge strane postoje u cilju reguliranja ponašanja tvrtki, imajući pritom na umu opći društveni boljitak. Međutim, ako su tvrtke podvrgnute velikim troškovima samo zbog prilagodbe regulativi, a bez direktnog učinka na boljitak društva, onda to predstavlja bespotrebni trošak i za tvrtke i za društvo. Stoga je potreban kvalitetan regulatorni okvir kako bi se postigao i održao gospodarski rast te povećala konkurentnosti poslovnih subjekata.

Središnji aspekt kvalitetnog regulatornog okvira je minimiziranje administrativnih zapreka. Prije no što se sustavno pristupi uklanjanju navedenih zapreka neophodno je identificirati otkuda one potječu i kako ih je moguće reducirati te, naravno, mjeriti. Međutim, važno je istaknuti kako sve studije i izvješća međunarodnih institucija ukazuju da su administrativne zapreke primarni uzrok smanjene konkurentnosti Hrvatske. Neovisno o vrsti i metodologiji koja se primjenjuje, zaključci su da Hrvatska ima skup i rizičan regulatorni okvir koji ne prati potrebe gospodarstva i građanstva. Samim time se navedeni okvir karakterizira kao nepredvidiv, kontradiktoran i nesiguran te kao onaj koji ostavlja previše mjesta za razvoj korupcije.

Administrativne zapreke pogoduju korupciji

I mnogi hrvatski stručnjaci poručuju kako su „…administrativne zapreke jedino dobre za korupciju. Što je regulatorni okvir kompliciraniji, to je i veći izazov da se krene prečicama, a one se plaćaju. Što je regulatorni okvir kompliciraniji, to je manje transparentan, a to znači da podnosi neodgovornost, neznanje i manipulaciju. Zbog administrativnih zapreka niža je poduzetnička aktivnost, a zbog povećane korupcije i dio novca koji bi se mogao iskoristiti za razvoj poduzetničkog pothvata prenamjenjuje se u nešto drugo – primjerice plaćanje navedenih prečica“.

Na kraju, standardizirano mjerenje administrativnih zapreka i troškova pridržavanja gospodarskih propisa je nužno kako bi se stvorio moderan i učinkovit administrativni sustav u Hrvatskoj. Mjerenje troškova postojećih propisa te mjerenje novih prijedloga propisa osiguralo bi da se na transparentan način uzmu u obzir društveni, gospodarski, ekološki i financijski učinci propisa. Time bi se društvo i gospodarstvo rasteretilo nepotrebnih troškova pridržavanja propisa, omogućila bi se redistribucija resursa za razvoj i rast poslovanja te bi se istovremeno izravno utjecalo na smanjenje troškova državne uprave i povećanje njene učinkovitosti.