Hypo grupa je hotelske projekte u Hrvatskoj prekomjerno kreditirala te se na tim plasmanima nije adekvatno osigurala - tvrdi to bečki dnevnik "Der Standard" u jučerašnjem je izdanju, citirajući iz izvješća revizorske kuće Ernst & Young, koju je Bayern LB (BLB) 2007. godine angažirao da napravi due diligence u Hypo grupi, a napose u njenim tvrtkama u Hrvatskoj.

U izvješću se navodi primjer kreditiranja tvrtke Skiper rezidencija, koja je bila investitor u turistički projekt Adriatic Kempinski u Savudriji - taj projekt Ernst & Young je već 2007. opisao kao "akutan" što se tiče naplativosti kredita, a prema pisanju Poslovnog dnevnika, Hypo je već 2006. pokušavao projekt prodati trećoj strani no nije našao kupca.

Problemi i u Boriku

Tvrtka Skiper je prema analizi revizora, uz pomoć Hypovih kredita u projekt sa hotelom, apartmanskim naseljem i golf igralištem investirala 171 milijun eura. Skiper je navodno uložio samo 12 posto vlastitog kapitala. Tijekom 2006. godine navodno je pala odluka, da se projekt "zbog nerentabilnosti" izmijeni i proširi te da se izgradi i hotel - u tom času Hypo je pristao povećati kredite sa 119 na 149 milijuna eura. Glede Skiper rezidencije i u samoj Hypo banci su početkom 2007. shvatili da ta projektna tvrtka kao nositelj investicije neće moći plaćati rate kredita jer prodaja apartmana ne ide po planu, piše "Standard".

Status quo projekta u ožujku 2007. bio je da Skiper Hypu mora vratiti još 122 milijuna eura kredita, te da za 45 milijuna eura banka nema odgovarajuću hipoteku.

Ernst & Young je napomenuo i da je banka 2007. ušla u suvlasništvo Skiper rezidencije. Kao primjer problematičnog kredita revizor je naveo i Hotel Borik u Zadru, kojim danas upravlja Falkensteiner grupacija, koja je i suvlasnica. Hypo je u Borik tijekom 2005. i 2006. stalno upumpavao kredite, i to bez hipoteke i bez upisa u zemljišne knjige. Sveukupno je posrijedi 49 milijuna eura kredita, a Borik je u tom razdoblju bio u suvlasništvu tvrtke Hypo Consultants.

Preuzeta jamstva

Zanimljiv je i podatak iz due diligence izvještaja, koji govori o tome da je hrvatski ogranak Hypo banke 2007., nakon preuzimanja od BLB-a, na sebe morao preuzeti jamstva za kredite, koje je banka-majka davala za projekte u Hrvatskoj - prema izvješću, riječ je o 386 milijuna eura kreditnih jamstava. Takav iznos, ako bi bio zaveden u bilanci Hypa u Hrvatskoj, iamo bi posljedice po godišnji rezultat banke - no, Hypo Croatia je za 2007. iskazao rekordnu dobit od 144,5 milijuna kuna, piše Poslovni dnevnik.

"Ne možemo komentirati napise u medijima vezano uz poslovanje Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. niti Hypo Group Alpe Adria, tim više što se dio Vašeg upita odnosi na činjenice i podatke koji podliježu zakonskoj obvezi čuvanja bankarske tajne. Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. sastavlja financijske izvještaje sukladno zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Hrvatskoj. Ističemo da Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. u Hrvatskoj posluje vrlo stabilno", odgovorili su iz banke na upite iz Poslovnog dnevnika.