Objavljeno u Nacionalu br. 738, 2010-01-04

Autor: Marko Biočina

CRNA ekonomska predviđanja

2010. - godina krize i prekretnice

HRVATSKI VANJSKI DUG dosegnut će ove godine 100 posto BDP-a, što znači da će se Hrvatska ubrajati među najzaduženije zemlje svijeta

POMOĆ STIŽE IZ HNB-a; Guverner HNB-a Željko Rohatinski spreman je
smanjiti obvezne rezerve bankama za 6 milijardi kuna ako taj novac plasiraju u gospodarstvo,
a ne u potrošnju građana i države, ali traži od njih garancije da će to i učinitiPOMOĆ STIŽE IZ HNB-a; Guverner HNB-a Željko Rohatinski spreman je smanjiti obvezne rezerve bankama za 6 milijardi kuna ako taj novac plasiraju u gospodarstvo, a ne u potrošnju građana i države, ali traži od njih garancije da će to i učinitiIako bi Hrvatska tijekom 2010. godine službeno trebala izići iz ekonomske recesije, hrvatski građani nemaju puno razloga za optimizam. U idućih 12 mjeseci još barem 50 tisuća hrvatskih građana ostat će bez posla. Oni koji ga i uspiju zadržati vjerojatno će biti suočeni sa smanjenjem plaća, a postoji i mogućnost uvođenja novih poreza. S druge strane, troškovi života će biti veći, cijena plina, električne energije, a posredno i golemog broja potrošačkih roba i usluga porast će, pa će životni standard građana biti osjetno niži nego u prošloj godini. Kamatne stope vjerojatno se neće snižavati tijekom većeg dijela godine, a u kombinaciji s postroženim uvjetima za izdavanje kredita, nastavit će se pad prodaje nekretnina, automobila i ostalih roba koje se u pravilu financiraju putem kredita.


Takav pad potrošnje rezultirat će i padom državnih poreznih prihoda, pa će potreban novac država morati namaknuti putem daljnjeg zaduživanja u inozemstvu. Zbog toga će u 2010. godini hrvatski vanjski dug dosegnuti razinu od 100 posto bruto društvenog proizvoda, čime će Hrvatska i službeno biti svrstana u skupinu najzaduženijih država svijeta. Utoliko je jasno zašto je još početkom studenog guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski 2010. proglasio godinom otrežnjenja, a mogućnost početka gospodarskog oporavka navijestio tek za kraj godine. U tom kontekstu čini se kako bi 2010. godina za Hrvatsku u ekonomskom smislu mogla biti najgora u proteklom desetljeću, ali i godina u kojoj će svoj konačni krah doživjeti dosadašnja hrvatska ekonomska doktrina temeljena na visokoj državnoj potrošnji, uvozu i zaduživanju u inozemstvu. Da bi promijenila taj dosadašnji model, hrvatska vlada morat će započeti niz reformi ako želi osigurati novi dugoročni uzlet domaćega gospodarstva. Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak očekuje da Vlada s potrebnim reformama počne već tijekom siječnja: “Očekujem da Vlada već nekoliko dana nakon završetka predsjedničkih izbora predstavi paket mjera kojima namjerava pokrenuti gospodarski rast.

Po mojem mišljenju te mjere trebaju ići u tri smjera. Vlada mora smanjiti porezna i neporezna opterećenja gospodarstva i stanovništva, pokrenuti novi val privatizacije kako bi se na taj način riješio problem neefikasnosti u tvrtkama koje su u državnom vlasništvu, a predstavljaju značajan dio gospodarstva i osmisliti mjere za pokretanje novog investicijskog ciklusa u domaćem gospodarstvu. Ne krene li država odlučno u tom smjeru, brojne hrvatske kompanije bit će suočene s ogromnim poslovnim problemima i prisiljene provoditi radikalne mjere poput otpuštanja radne snage. Najveće probleme u 2010. definitivno će imati građevinska industrija, ali i sve one industrije koje su vezane na nju, dakle proizvođači građevnog materijala, drvna industrija, kao i one industrije koje ovise o izvozu.” Budućnost velikog broja hrvatskih kompanija iz tog sektora ovisit će o sposobnosti da pronađu izvore financiranja i tako prebrode loše poslovno razdoblje, no vrlo je upitno hoće li tog novca biti i pod kojim uvjetima. Naime, nakon što je čelnik Zagrebačke banke Franjo Luković početkom prosinca najavio smanjivanje kamatnih stopa na domaćem tržištu, čelnici ostalih velikih domaćih banaka vrlo brzo su se ogradili od takvog prijedloga. Tako je, primjerice, prvi čovjek Raiffeisen banke Zdenko Adrović izjavio kako nema osnova za znatnije smanjenje kamatnih stopa na kredite u 2010. s obzirom na to da se očekuje porast problema s naplatom kredita kod svih malih poduzeća i u sektoru stanovništva.

Iz toga se može iščitati kako će hrvatske banke nastaviti s vrlo restriktivnom kreditnom politikom, a dodatni problem za domaće tržište kapitala svakako će u tom razdoblju biti i kreditna aktivnost države u inozemstvu. Naime, Hrvatska 2010. treba otplatiti gotovo 10 milijardi eura dospjelih obveza, a doda li se tome i iznos potreban za financiranje fiskalnog deficita, potreba za dodatnim inozaduženjem u 2010. iznosi oko 13 milijardi eura. Pribroji li se ta svota postojećem zaduženju i projekcijama kretanja hrvatskog BDP-a, gotovo je sigurno da će Hrvatska tijekom ove godine doseći granicu zaduženosti od 100 posto BDP-a. To će se iznimno negativno odraziti na kreditni rejting države, državnih institucija, ali i svih tvrtki koje ovdje posluju, pa će kapital u inozemstvu postati znatno skuplji i nedostupniji. Taj su problem čini se prepoznali i u HNB-u, pa je guverner Rohatinski nedavno najavio kako je spreman bankama dopustiti da smanje svoje obvezne rezerve za 6 milijardi kuna i taj novac plasiraju u gospodarstvo. Ipak, Rohatinski je najavio kako nema namjeru to učiniti dok ne dobije garancije države i poslovnih banaka da spomenuta sredstva neće biti korištena za kreditiranje državne potrošnje i potrošnje građana.

PROTIV POLITIČKE
KONTROLE
Ekonomski analitičar Damir Novotny
smatra da nije dobro da država upravlja fondom za spas privredePROTIV POLITIČKE KONTROLE Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da nije dobro da država upravlja fondom za spas privredeTakođer, postoje i nesuglasice oko modela prema kojem bi taj novac trebao biti isplaćen poduzetnicima. Vladin ekonomski savjetnik Borislav Škegro predložio je stvaranje 10 milijardi kuna vrijednog fonda za pomoć gospodarstvu iz kojeg bi se kreditirala posrnula poduzeća. Rohatinski se tome protivi i traži da se novac u gospodarstvo plasira preko postojećih institucija kao što je HBOR. Guverner navodno strahuje da bi se osnivanjem novog fonda odluke o tome kome će i pod kojim uvjetima novac biti dodijeljen ponovo mogle donositi na temelju političkih preferencija, bez jasnih kriterija. Ne uspije li država osigurati stabilne izvore financiranja za domaće gospodarstvo, sigurno je da će brojne kompanije biti prisiljene nastaviti s poslovnom politikom rezanja troškova, odnosno otpuštanja iz 2009. Tako prema nedavno objavljenom istraživanju portala MojPosao 66,7 anketiranih direktora hrvatskih tvrtki misli da će se u idućih šest mjeseci ekonomsko stanje dodatno pogoršati, a njih 40 posto već sada najavljuje i smanjivanje broja zaposlenih u tom razdoblju.

Tijekom 2010. broj nezaposlenih u Hrvatskoj trebao bi premašiti brojku od 300 tisuća, a to je posljednji put zabilježeno 2002., kada ih je bilo registrirano rekordnih 389 tisuća. Najteže stanje očekuje se u trgovini i građevinskoj industriji gdje je samo tijekom prosinca ukinuto 3 tisuće radnih mjesta. Iz više razloga bi tvrtke iz ta dva gospodarska sektora tijekom 2010. godine mogle imati velike probleme u poslovanju. One građevinske tvrtke koje su proteklih godina svoj poslovni razvoj temeljile na prihodima od velikih državnih infrastrukturnih projekata, zbog odluke države da smanji javnu potrošnju bit će suočene s padom profita. Tako su se u javnosti već pojavile informacije da će neke velike građevinske kompanije poput Instituta građevinarstva Hrvatske i Dalekovoda biti prisiljene sojim zaposlenicima smanjiti plaće za 15 posto. Iako te informacije nisu službeno potvrđene, jasno svjedoče o teškom stanju u građevinarstvu, osobito u velikim tvrtkama koje su tijekom godina značajno povećale broj zaposlenih i koje danas zbog toga imaju iznimno velike poslovne troškove. S druge strane, te kompanije nemaju mogućnost da se preorijentiraju na druge vrste poslova, poput stanogradnje, jer je i ta djelatnost proteklih godina doživjela ozbiljan pad.

Dapače, prema procjenama specijaliziranih internetskih portala, građevinske aktivnosti bi u 2010. u Hrvatskoj mogle biti na najnižoj razini u posljednjih deset godina. Hrvoje Bujas, direktor internetskog portala za prodaju nekretnina GoHome, smatra kako bi propast stanogradnje mogao ugroziti i cijeli niz povezanih privrednih grana: “Trenutačno u Hrvatskoj ima između 8 i 12 tisuća novosagrađenih, ali neprodanih stanova. S obzirom na tu brojku, smatram da je jedino kvalitetno rješenje problema to da banke u suradnji s investitorima dodatno spuste cijene kako samih nekretnina, tako i stambenih kredita, te takve nove cijene i kvalitetno promoviraju. Graditeljstvo je multiplikator razvitka, profitabilni sektor, koji za razliku od brodogradnje nikada nije bio na državnim jaslama. Sada tisuće radnika u tom inače uspješnom sektoru mogu ostati bez posla, a tisuću malih i srednjih tvrtki, od građevinskih obrta, preko trgovaca i proizvođača namještaja, do trgovaca i proizvođača građevinskog materijala su u iznimno lošoj situaciji. Mnogi od njih nalaze se pred stečajem i navedeni val se mora zaustaviti, te baš sada investirati u daljnji razvoj građevinskog sektora.”

Slična je situacija i u trgovini, sektoru koji je tijekom 2009. konstantno bilježio pad potrošnje, u pojedinim razdobljima i veći od 10 posto. Taj trend vjerojatno će se nastaviti i u 2010., a moguće je da bude i jači s obzirom na to da se očekuje novi pad kupovne moći građana. On će biti izazvan rastom nezaposlenosti i očekivanim smanjivanjem plaća u realnom sektoru, dok će s druge strane i realna vrijednost mirovina biti manja, jer se privremeno obustavlja i praksa da se one dva puta godišnje usklađuju s rastom potrošačkih cijena i plaća. Sve će to rezultirati i novim poslovnim problemima za trgovce, a u kombinaciji s restriktivnom kreditnom politikom banaka, osobito teško bit će onim kompanijama koje se bave prodajom robe veće cijene, poput trgovaca automobila. Ta gospodarska grana u Hrvatskoj je bila možda i najpogođenija krizom u 2009., prodaja motornih vozila u godinu dana pala je za 50 posto, a čini se da ni u 2010. situacija neće biti bolja.

Darin Janković, analitičar automobilskog tržišta iz specijalizirane tvrtke Jato Dynamics, tvrdi kako budućnost automobilskog tržišta u Hrvatskoj ponajviše ovisi o ponašanju domaćih banaka: “Ako domaće banke i leasing kuće ne počnu nuditi bolje uvjete financiranja za kupnju automobila, značajan broj tvrtki neće dočekati kraj 2010. godine. Sve ovisi o bankama, jer trgovci zapravo više nemaju prostora za smanjivanja cijene. Oni su ove godine stvarno došli do same granice profitabilnosti, maksimalno su smanjili svoje marže, rezali troškove, otpuštali zaposlene, no mislim da više prostora nemaju. Ukratko, cijena automobila u Hrvatskoj nikad nije bila niža i mislim da niža i ne može biti. S druge strane, ne razumijem zašto država ne pokuša barem na neki način pokrenuti tržište. Autoindustrija je godinama bila jedan od značajnijih izvora poreznih prihoda za državu, cijeli niz gospodarskih podsektora, poput servisne industrije, ovisi o prodaji automobila, kao i primjerice reklamno tržište. Zato mi nije jasno kome može biti u interesu da autokuće propadnu.” Zbog pada potrošnje građana domaće kompanije imaju manje prihode i traže pomoć države.

Država novca za pomoć nema, zadužiti se praktički ne može, a jedini način da namakne novac je da smanji planirane troškove ili poveća prihode. Smanjiti troškove znači ukinuti investicije i smanjiti plaće i mirovine, a povećati prihode znači povećati poreze. Sve od navedenog u kratkom roku će rezultirati padom potrošnje, a samim time i produbiti probleme u gospodarstvu. Upravo zato mjere za izlazak iz gospodarske krize neće biti nimalo jednostavne, a bez obzira na koji se pristup Vlada odluči, on će u konačnici rezultirati padom životnog standarda stanovnika Hrvatske. Zbog toga nema nikakve sumnje da bi 2010. mogla biti početak višegodišnjeg teškog razdoblja za hrvatske građane.

Vezane vijesti

'Povezivanje je ključ uspjeha'

'Povezivanje je ključ uspjeha'

Na danas održanom okruglom stolu „Leading Through Connections" u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i tvrtke IBM Hrvatska, potaknuta je… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika