Iako su predviđanja za ovu turističku sezonu bila loša, velike i srednje domaće receptivne agencije i u srpnju i kolovozu bilježe porast prometa od 10 do 20 posto, a u predsezoni su imale 20 do 30 posto porasta što očekuju u rujnu i listopadu. No imajući u vidu slabije stope rasta kod malih agencija, posebice onih koje se bave privatnim smještajem, na razini cijele 2004. godine receptivne agencije očekuju porast od 5 do 10 posto prometa. Tijek ovogodišnje sezone najbolje pokazuje neophodnost djelovanja domaćih putničkih agencija za hrvatski turizam. Jedino gosti koju su uplatili agencijski aranžman neće naknadno skratiti odmor i otputovati zbog vremenskih neprilika, i jedino će njima biti organizirani dodatni sadržaji boravka u destinacijama koje ih same nisu osigurale svojim gostima. Uočljivo je da bolje rezultate očekuju i realiziraju veće agencije koje imaju više sredstava za obradu tržišta, čime postižu veći promet. Hotelijeri se bolje odnose prema velikim agencijama pa im daju više kapaciteta, povoljnije cijene i ne otimaju im partnere. Manje agencije su bolje poslovale ako su surađivale s više drugih manjih agencija, umjesto s jednim velikim organizatorom koji često nije bio dovoljno fleksibilan na tržištu. U glavnoj sezoni se očekuje nastavak pozitivnog trenda koji je bio prisutan i u predsezoni, posebno s tržišta Velike Britanije, Francuske i Skandinavije. Izrazit je porast potražnje za Dubrovnikom i odredištima u Južnoj i Srednjoj Dalmaciji, dok se u Istri ne očekuje povećanje prodaje rezervacija hotelskih i privatnih smještaja zbog visokih cijena. Domaća inicijativa je u padu 10 do 15 posto i potražnja je samo za aranžmanima s konkretnim sadržajima boravka ili onima s niskim cijenama. Potražnja za putovanjima i inozemstvo je tijekom cijele godine u porastu od 10 do 30 posto, naročito prema odredištima u Turskoj, Tunisu i Grčkoj. U tom zemljama cijene su niske zbog prošlogodišnje slabije prodaje, tako da je cijena aranžmana sa zrakoplovom često ista ili niža od cijene sličnog sadržaja u našim odredištima na južnom Jadranu. Iz ovog je očito da iako jaka kuna šteti našem turizmu u receptivi, toliko pogoduje u inicijativi. Tako je povećan interes za ljetnim odmorišnim aranžmanima u Sloveniji i raznim manifestacijama. Problemi koji opterećuju turističku sezonu već niz godina se nisu riješili ni ove godine, tako da hrvatski turizam i dalje pati zbog loše prometne povezanosti, nedovršenih građevinskih radova, izostanka mogućnosti shoppinga i sličnih problema. Ove godine sve češće pristižu i pritužbe na neljubazno i nestručno osoblje, jer veća cijena podrazumijeva i višu kvalitetu usluge i sadržaja kako u objektima tako i u destinacijama u kojima se nalaze. Zbog tog razloga Udruga hrvatskih putničkih agencija izražava zabrinutost isticanja većeg financijskog prometa uz statistiku o slabijoj prodaji kapaciteta. Cijene koje se ugovaraju za 2005. godinu, će rasti do 5 posto u srednjoj Dalmaciji, u Istri i Kvarneru cijene bi trebale ostati iste, dok će Dubrovnik imati značajan porast cijena. Uočava se da strani organizatori u nedostatku kapaciteta u hotelima žele alotmanski prodavati privatni smještaj, koji je, iako skuplji, kod stranih putnika tražen zbog povrata novca kojeg putnici mogu dobiti od svojih agencija ako nisu zadovoljni uslugom. Ipak, privatni smještaj je trenutno najveći problem hrvatskog turizma. Uzrok problemu je nedostatan nadzor financijske discipline, ali i izostanak mjera organizirane prodaje i uključenja u promidžbu i sudjelovanje u organizaciji događanja u destinacijama. Problem je ozbiljan jer privatni smještaj čini 50 posto ukupnih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj.