Ljilja VokićBivša ministrica obrazovanja Ljilja Vokić se vraća! Točnije, prvi put otkad je otišla s mjesta ministrice prosvjete te zasjela u ravnateljsku fotelju VII. gimnazije u Zagrebu, radit će na jednom od projekata Ministarstva obrazovanja. Riječ je o projektu vezanom uz reformu gimnazije, koji je pripremio ministar Radovan Fuchs.

"Spremna sam pomoći ministru Fuchsu. U potpunosti podržavam njegovu ideju o promjeni plana i programa gimnazije. Imam dugogodišnje iskustvo rada u školi, jasnu sliku rada djece, njihovih mogućnosti i sposobnosti. Već imam neke ideje što bi i kako trebalo učiniti", kaže Vokić za Jutarnji list.

Otišla prije 12 godina

Vokić je prije 12 godina, kada je osjetila da nema potporu stranke za projekte koje je predlagala, odstupila s dužnosti. A jedan od tada aktualnih projekata bila je upravo reforma gimnazije.

Naime, Ministarstvo je još 1998. predlagalo smanjivanje broja obveznih predmeta u gimnazijama i uvođenje izbornog dijela, po uzoru na europsku praksu, no promjena nikada nije zaživjela jer Ljilja Vokić za to nije dobila potporu stranačkih kolega i HDZ-u bliskih stručnjaka.

Zlatko Canjuga, Drago Krpina, Slaven Barišić, Dubravo Jelčić, Maria Bratanić, Maja Freundlich i drugi tada predložene promjene redom su bili ocijenili neprihvatljivim i preliberalnim.

Uvođenjem državne mature u Hrvatskoj se ponovno otvorilo pitanje preopterećenosti gimnazijalca, a brojni su stručnjaci upozorili da sadašnji program djecu zatrpava gradivom, pa nije čudo da su oni na probnoj maturi postigli neočekivano loš rezultat.

Preopterećenost učenika

Kako su i rezultati državne mature potvrdili preopterećenost, ministar Fuchs se ponovno odlučio na promjene. U tijeku je osnivanje radne skupine koja bi se bavila problematikom gimnazija, a u njoj će se naći i Ljilja Vokić, koja tvrdi kako se promjene mogu vrlo brzo pripremiti te u potpunosti izmijeniti nastavne programe. Uvjerena je da će najavljene promjene dobiti podršku većine javnosti, prije svega učenika, roditelja i nastavnika.

"Za mog mandata napravili smo anketu na uzorku od 1000 gimnazijskih učenika. Samo 10 posto učenika reklo je da je zadovoljno programom, a 90 posto njih program je ocijenilo preopširnim. Većina učenika tražila je uvođenje programa koji potiču njihovu kreativnost i razmišljanje te više izbornih predmeta kako bi oni sami mogli biti sukreatori svoje naobrazbe", rekla je Vokić za Jutarnji list.

Ministru Fuchsu predložit će da broj obveznih predmeta u gimnazijama smanji na najviše devet godišnje. Koji su to predmeti i s kojim fondom sati, stvar je, kaže, dogovora i vrste gimnazije.

Ključ - promjena programa

"Ključ svega promjene su programa. Taj bi posao trebalo dati u ruke nastavnicima, koji najbolje znaju što i koliko djeca mogu, a sveučilišne profesore trebalo bi angažirati tek kao supervizore. To bi se moglo vrlo jednostavno izvesti. Neka profesori u Vukovaru naprave promjenu programa hrvatskog jezika, u Dubrovniku kemije, u Labinu matematike... Oni će oko sebe okupiti profesore iz cijele županije pa nitko neće prigvarati da je sve došlo direktivom iz Zagreba", istaknula je Vokić za Jutarnji list.

Najavila je kako će od Fuchsa tražiti povećanje satnice hrvatskog jezika s današnjih četiri na pet sati, no i program bi tog predmeta, smatra, trebalo osuvremeniti. Trebalo bi ravnomjernije podijeliti satnicu starije i hrvatske književnosti te s djecom više raditi na opismenjavanju.