NOVOIZABRANI PREDSJEDNIK smatra da je njegova uloga i politička, a ne samo ceremonijalna i zato će biti aktivan u konkretnom kreiranju državne politke; u tome će mu pomoći mladi suradnici a želi ojačati i ulogu budućeg predstojnika UredaDolazak Ive Josipovića na mjesto predsjednika mogao bi izazvati značajne promjene u političkoj slici Hrvatske. Josipović je još tijekom kampanje najavio kako ne namjerava biti fikus, a pripreme i kadrovsko ekipiranje koje se obavlja u stožeru potvrđuje da novoizabrani predsjednik ni u kojem slučaju neće mandat odrađivati formalno. Odlučio je angažirati se na širokom planu, od ekonomije i borbe s korupcijom do vanjske politike i kulturne promocije države, i nakon što je definirao strategiju, sada se posvetio formiranju ekipe koja će raditi u uredu. Uskoro će biti poznato tko su 40-godišnjaci koji će provoditi i formirati politiku novog predsjednika, ali već sada se zna da će to biti mladi ljudi nove generacije.

"Predsjednik Republike je i politička figura, a ne samo netko tko ceremonijalno predstavlja Hrvatsku. Zato ću od početka predsjedničkog mandata biti aktivan i sudjelovati u kreiranju državne politike, u čemu ću okupiti skupinu mladih, dinamičnih i profesionalno dokazanih suradnika. Zajedno ćemo se baviti najvažnijim problemima ove zemlje, i na takvo konkretno političko djelovanje, uostalom, imam pravo i na temelju ustava", najavio je u nedjelju prije podne Josipović za Nacional, govoreći o prioritetima kojima se namjerava posvetiti, kao i ljudima koji će mu u tome pomagati.

Novoizabrani predsjednik namjerava stvoriti snažan predsjednički ured i ekipirati ga, uglavnom, profesionalno afirmiranim 40-godišnjacima. Josipović smatra kako je u hrvatskoj politici došlo vrijeme za novu generaciju obrazovanih i dinamičnih ljudi, koji će iz predsjedničkog ureda utjecati na društvene procese u idućih pet godina. Razumije se kako će svi oni djelovati na temeljima Josipovićeve strategije, a Nacional je ovih dana upoznat s osnovnim naglascima na kojima će se ona temeljiti.

Josipović se namjerava snažno angažirati u četiri glavna područja: borbi protiv kriminala i korupcije, gospodarstvu, kulturi i vanjskoj politici. Peto područje u kojem se planira angažirati jest pitanje branitelja, posebno onog dijela veteranske populacije koja je nezaposlena ili pati od različitih psihofizičkih oboljenja. Iako još nije dovršeno kadrovsko ekipiranje budućeg Ureda predsjednika, vrlo je vjerojatno da će se među najbližim suradnicima naći odvjetnik i nekadašnji predstojnik Vladina Ureda za odnose s Haaškim tribunalom Orsat Miljanić, bivši ravnatelj policije Vladimir Faber, glasnogovornica predsjedničke kampanje Danica Juričić-Spasović, a važnu ulogu imat će i Marko Rakar, vlasnik portala www.pollitika.com. I nakon inauguracije Josipović s pristašama namjerava kontinuirano komunicirati pomoću interneta jer je uvjeren da se web premalo koristi u hrvatskoj politici.

Josipović želi ojačati i ulogu budućeg predstojnika Ureda, budući da su u mandatu Stipe Mesića osobe na toj funkciji doživljavane kao netko tko se bavi otvaranjem pošte. Ubuduće će položaj predstojnika biti znatno jači, i ta osoba će imati značajnu ulogu u provođenju predsjednikovih zamisli, ali i suradnji sa strankama, nevladinim organizacijma i inozemnim sugovornicima. Zato će Josipović na taj položaj imenovati osobu koja je posljednjih 15-ak godina ostvarila zapaženu karijeru u diplomaciji.
Ipak, prvi cilj novog predsjednika je borba protiv korupcije, što je bio i glavni naglasak njegove pobjedničke kampanje. Josipović je odlučan u namjeri da već u prvim mjesecima svojega mandata uspostavi čvrstu suradnju s Vladom i pruži pomoć u antikorupcijskim postupcima koji traju ili će se tek otvoriti.

MARKO RAKAR, vlasnik internetskog portala www.pollitika.comDrugim riječima, iako je izabran kao kandidat SDP-a i u svjetonazorskom pogledu pripada lijevom centru, Josipović će podržati sadašnju Vladinu politiku i zadržati ekvidistancu u političkim okršajima između Zorana Milanovića i Jadranke Kosor. Takva strategija uvjetovana je s nekoliko razloga: kada bi se svrstao već na samom početku mandata, polarizirao bi javnost na zagovornike i protivnike, a to je zadnje što želi. On je vrlo ponosan na činjenicu da ga je podržalo 1,3 milijuna građana, što znači da je dobio potporu i birača koji ne pripadaju lijevom centru, i u predstojećem razdoblju želi širenje potpore, i politički će ojačati inicijative koje će stizati iz predsjedničkog ureda. Zato je podržao i reizbor Mladena Bajića, a neformalno se pozitivno izjašnjava o načinu na koji Vladu vodi premijerka.

Drugo područje na kojem će se angažirati Josipović jest ekonomija i izlazak iz krize. Već desetak dana traju konzultacije o sastavu budućeg Gospodarskog vijeća i novi predsjednik već je razgovarao s poznatim gospodarstvenicima, ekonomistima i članovima sindikata, i svi oni su potvrdili želju da uđu u Gospodarsko vijeće. Josipovićev uzor su vijeća i think-thankovi kakvi djeluju u SAD-u, i na kojima se kreira gospodarska strategija, a prijedlozi potom šalju u institucije. Josipović je uvjeren kako predsjednik i uz sadašnje ovlasti ima mogućnosti pridonijeti izlasku iz recesije i otvaranju radnih mjesta.
Gospodarska politika potencijalno bi mogla postati središnja točka razdvajanja predsjednika i sadašnje vlade.

Jer koliko god će se u sukobima između vlasti i opozicije držati na distanci, Josipović smatra da Jadranku Kosor tek očekuju pravi izazovi, a to je sređivanje situacije u ekonomiji. Premijerka može očekivati određeno razdoblje u kojem neće kritizirati Vladinu gospodarsku politiku, ali to neće trajati predugo. Josipović očekuje da u Vladi počnu slušati savjete koji će stizati iz Gospodarskog vijeća, a kako bi dokazao nepristranost, surađivat će i s poduzetnicima i stručnjacima koji nisu bliski ljevici. Svoju lijevu orijentaciju želi dokazati zalaganjem za prava zaposlenika, za koje smatra da ih se nerijetko iskorištava, premda su zakoni u osnovi dobri.

Kultura je treće područje na kojemu predsjednik Josipović namjerava afirmirati Hrvatsku. "Ako su Amerika i Kina vodile ping-pong diplomaciju, onda ću ja voditi kulturnu diplomaciju", najavio je za Nacional, uz dodatak da će po uzoru na Gospodarsko, osnovati i Kulturno vijeće. Josipović je skladatelj i glazbenik, a u političkom smislu vjeruje kako će se hrvatski identitet u globalizaciji očuvati upravo pomoću kulturnih projekata. U neformalnim razgovorima kao veliki problem u Hrvatskoj navodi zapostavljanje građanske političke kulture i dio energije usmjerit će na razvoj civiliziranog dijaloga između vlasti i oporbe. Pozivi neistomišljenicima u razna predsjednička vijeća njegov su doprinos pokušaju prekida ideoloških sukoba.
Vanjska politika četvrta je točka angažmana Ive Josipovića. Smatra kako su u tom području dva prioriteta, a to su EU i zemlje u regiji. Može se očekivati da će se u njegovu fokusu naći Bruxelles, Beograd i Sarajevo.

Bivši ravnatelj policije Vladimir Faber pridružit će se Josipoviću u Uredu predsjednikaBruxelles je sjedište EU i novi predsjednik nema dvojbi da je to središnji cilj hrvatske vanjske politike, dok je normalizacija odnosa s Beogradom, jer su Hrvatska i Srbija realno najjače države nasljednice bivše SFRJ, važna u političkom, ali i gospodarskom smislu. Zato se nije želio uvući u nedavnu svađu između Borisa Tadića i Stipe Mesića, a i dalje će izbjegavati svađe, pogotovo ako će se temeljiti na raspravama o događajima iz povijesti. Sarajevo i BiH također su pri samom vrhu vanjskopolitičkih interesa i Josipović želi dobre odnose. U tom smislu dosadašnja hrvatska politika sadržajno se neće mijenjati, ali hoće u stilu, i treba očekivati blažu retoriku od Mesićeve.

Jedino se postavlja pitanje hoće li u odnosu na svog prethodnika Josipović tražiti jače odnose s Amerikom. Čini se da za sada neće, iako je Washington odigrao ključnu ulogu u ulasku Hrvatske u NATO i lomljenju slovenske blokade. Josipović ni u kojem slučaju nije sklon distanciranju od SAD-a, ali izgleda kako se za sada priklanja onom dijelu hrvatske politike koja smatra da su najvažniji dobri odnosi s EU. Zato ne iznenađuje podatak da će prvi međunarodni susret imati s kolegom iz jedne prijateljske srednjoeuropske države. Bit će pogrešno ako će u Uredu nastaviti prošlu vanjsku politiku gdje su se iskazivale rezerve prema američkim inicijativama, a istovremeno gajila neproduktivna prijateljstva s autokratskim državama poput Libije ili Kube. U tom segmentu je vrlo važno tko će biti Josipovićevi savjetnici.