Objavljeno u Nacionalu br. 745, 2010-02-23

Autor: Plamenko Cvitić

KBC ZAGREB deset godina poslije

Medicinska revolucija na Rebru

KLINIČKI BOLNIČKi centar Zagreb jedan je od najsuvremenijih medicinskih kompleksa u jugoistočnoj Europi gdje su sagrađene tri nove zgrade s najsuvremenijom opremom, a godišnje se liječi više od 70 tisuća bolesnika i izvede više od 30 tisuća operacija

VODSTVO ZA BUDUĆNOST Liječnički tim KBC-a RebroVODSTVO ZA BUDUĆNOST Liječnički tim KBC-a RebroU velikim sustavima uvijek su zanimljive brojke i statistike koje u sebi sadrže ono impresivno. Tako je i s Kliničkim bolničkim centrom Zagreb, odnosno popularnim Rebrom: ondje se godišnje liječi više od 70.000 bolesnika, ambulantno se pregleda milijun ljudi, a u tom najvećem bolničkom centru u Hrvatskoj godišnje se izvede više od 30.000 operacija. Već i same brojke upućuju na činjenicu da je Rebro središnja točka hrvatske medicine, bolnički centar u kojem je većina hrvatskih građana bila najmanje jednom, bilo kao bolesnik ili posjetitelj, a danas je KBC Zagreb jedan od najsuvremenijih medicinskih kompleksa ne samo u Hrvatskoj nego i u jugoistočnoj Europi. Sve to rezultat je dugogodišnje modernizacije i nadogradnje koja na Rebru traje sada već cijelo desetljeće. Danas su novim i moderniziranim Rebrom zadovoljni svi: struka, politika, gotovo pet tisuća zaposlenih i - oni najvažniji - bolesnici koji medicinskim stručnjacima s Rebra prepuštaju u ruke svoj život.


A renoviranje i nadogradnja Rebra, koji su hrvatskoj javnosti predstavljeni potkraj 2007. godine, kad je završena prva faza projekta, ipak nisu tekli glatko: osim očekivanih problema namicanja financijskih sredstava, Rebro je godinama bila velika točka sukoba dviju najvećih hrvatskih političkih stranaka, HDZ-a i SDP-a, koje su se na najrazličitije načine međusobno optuživale, lobirale i zbunjivale javnost oštrim razmjenama optužbi i napada. Ipak, kao što bi to možda mogao biti putokaz političarima i u trenucima teške gospodarske situacije u zemlji, Rebro je primjer projekta koji bi, bez obzira na javne svađe, teško mogao biti ostvaren bez prešutnog konsenzusa o potrebi da se projekt dovede do kraja. Tako će, protokom vremena, kronologija biti posve pojednostavnjena: projekt dogradnje Rebra inicirao je SDP, a nastavio i dovršio HDZ. U konačnici su učinjenim bili itekako zadovoljni i jedni i drugi.

A razloga za zadovoljstvo doista je mnogo: pokraj bolnice izgrađene 1942. sagrađene su tri potpuno nove zgrade, od kojih značajno mjesto zauzima središnji operacijski blok s 36 potpuno opremljenih operacijskih dvorana. No sve to bio je tek dio prve od predviđene tri faze preuređenja Rebra, o čemu je za Nacional ravnatelj KBC-a akademik Željko Reiner rekao: "Potkraj 2007. završili smo ono što nazivamo prvom fazom projekta Rebro, a rezultiralo je završetkom dogradnje stare glavne zgrade, tzv. istočnim krilom o kojem se maštalo oko trideset godina. Tako danas u prizemlju postoji centralni hitni prijem, što dosad uopće nismo imali u takvom obliku. Sa Šalate su se lani ovamo u glavnu zgradu doselile i klinika za bolesti uha, grla i nosa te kompletna dječja klinika koja je godinama egzistirala na dva mjesta - na Rebru i na Šalati.

Preko puta glavne zgrade izgrađena je potpuno nova zgrada na šest etaža u kojoj se nalaze operacijske dvorane i nova centralna sterilizacija za sve instrumente i opremu. Treća novoizgrađena je tzv. nova poliklinička zgrada u kojoj se nalazi ambulantni pogon i klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku, laboratorij za tipizaciju tkiva, zavod za mikrobiologiju, zavod za dijalizu te endoskopske i operacijske dvorane za dnevnu kirurgiju. Četvrta je zgrada koju mnogi nazivaju hotelskom, iako ona ni izdaleka nije samo hotel. Tek je jedan njezin dio predviđen za hotelske sadržaje, a u njoj je i trenutačno najveća javna garaža u Zagrebu sa 628 garažnih mjesta. U toj zgradi, koja još nije dovršena, predviđeni su i drugi sadržaji, poput novog nastavnog centra jer nam onaj napravljen prije gotovo 10 godina nije dovoljan, budući da je KBC Zagreb najveća nastavna baza Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Ostatak zgrade bit će namijenjen komercijalnim sadržajima, odnosno malom 'trgovačkom centru' s dvadesetak dućana. Naš je plan bio da imamo samo jednog komercijalnog partnera, koji će istovremeno uzeti u najam i hotelski i komercijalni dio, no zadržali bismo pravo da odlučujemo kakvi će sadržaji ondje biti, jer ne želimo, primjerice, kockarnicu, nego sadržaje koji trebaju našim bolesnicima, osoblju i posjetiteljima. Izmjerili smo da dnevno kroz Rebro prođe između deset i dvanaest tisuća ljudi, pa želimo da komercijalni dio bude servis njima - ondje će biti dućan s robom široke potrošnje, restorani, frizerski salon i slično." U tzv. hotelskoj zgradi predviđeni su i prostori u koje bi se trebala preseliti uprava KBC-a koja se još uvijek nalazi u prostorijama na Šalati. Iako se KBC Zagreb često poistovjećuje s Rebrom, ta medicinska ustanova zapravo postoji na čak pet lokacija u Zagrebu. "Osim na Rebru, neke klinike još su uvijek na Šalati, zatim imamo kliniku za ginekologiju i porodništvo u Petrovoj, kliniku za stomatologiju u Gundulićevoj te zavod za rehabilitaciju u Božidarevićevoj. I ja radim na dvije adrese: ujutro sam po nekoliko sati u upravi KBC-a na Šalati, a onda dođem ovamo na Rebro gdje sam pročelnik Zavoda za bolesti metabolizma", ističe Reiner.

NA KLINICI ZA KIRURGIJU moderniziran je odjel
intenzivne njege i dodane su sobe za poseban nadzor pacijenata u kritičnom stanjuNA KLINICI ZA KIRURGIJU moderniziran je odjel intenzivne njege i dodane su sobe za poseban nadzor pacijenata u kritičnom stanjuVećina novih zgrada hrvatskoj je javnosti predstavljena u studenome 2007., kad ih je svečano otvorila tadašnja potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor. Tada, baš kao i danas, projekt modernizacije Rebra još uvijek nije bio do kraja gotov, o čemu ravnatelj KBC-a Željko Reiner kaže: "Nakon 2007. ušli smo u tzv. drugu fazu projekta Rebro, koja u početku nije ni bila predviđena, pa za nju nismo ni imali novca. Ipak, hrvatska vlada dala nam je jamstva za kredit od 573 milijuna kuna kod konzorcija banaka pa smo mogli pokrenuti nove radove. Među prvima je bila odluka da adaptiramo staru glavnu zgradu, koja se u nekim dijelovima nije mijenjala još od 1942. Smatrali smo da u staroj zgradi trebamo podići standard smještaja pacijenata ali i osoblja na istu razinu koja je postavljena i u novoizgrađenim zgradama. Bilo bi potpuno neprimjereno da dio klinike u novim zgradama ima dvokrevetne sobe s klimom, televizorom, tušem i WC-om, a da s druge strane zadržimo situaciju u kojoj smo imali osmerokrevetne sobe s jednim WC-om za cijeli hodnik. Tako smo onda sukcesivno krenuli u modernizaciju klinika u staroj zgradi, kompletno uredili kliniku za onkologiju, modernizirali i preuredili klinike za kirurgiju, anesteziju, intenzivno liječenje i urologiju, a trenutačno se uređuje klinika za unutarnje bolesti i očne bolesti. Istodobno smo prošle godine srušili tzv. zelenu zgradu, koja je zapravo bila montažna i građena prije nekoliko desetljeća kao privremeno rješenje. Na njenom mjestu upravo sad gradimo potpuno novu zgradu u kojoj će biti smješteni poliklinički sadržaji i dnevne bolnice, što je veliki iskorak za nas jer takav koncept ne postoji još nigdje u Hrvatskoj. U modernim bolnicama u svijetu sve se više ide k trendu da pacijenti ne leže danima u bolnici ako to nije nužno, nego da dođu ujutro, obave pretrage ili liječenje, i navečer odu kući. Isto tako, kompletno ćemo preurediti i nadograditi kliniku za psihološku medicinu, koja će se gotovo podvostručiti s kvadraturom. Razlog za to je činjenica da postoje izvješća po kojima će za desetak godina depresija kao bolest biti na drugom ili trećem mjestu najčešćih bolesti današnjice."

Većina građevnih radova na Rebru trebala bi biti dovršena u sljedećih godinu dana, a potom slijedi treća faza projekta Rebro, u kojoj će se cijeli KBC dovršiti i informatizirati a preuređeni i nadograđeni bit će objekti izvan Rebra - klinika za ginekologiju u Petrovoj i zavod za rehabilitaciju u Božidarevićevoj ulici. O svim radovima koji su se na Rebru zbivali proteklih godina ravnatelj KBC-a Željko Reiner govori s neskrivenim ponosom, no na pitanje o političkim sukobima oko dogradnje Rebra bivši ministar zdravstva odgovara sa smiješkom i kratko kaže: "Mislim da je najvažnije da imamo to što je izgrađeno. Počelo se graditi s nizom problema i niz stvari nije bilo domišljeno, ali nema smisla sad se vraćati u prošlost. Važno je da je jedan dio napravljen, mi sad radimo na drugom dijelu i predviđamo treći. Ne treba se vraćati u prošlost, treba gledati u budućnost."

Iako su najvidljiviji dijelovi projekta novog Rebra potpuno nove zgrade u ogromnom medicinskom kompleksu, najveća vrijednost koju Reiner ističe su 4700 djelatnika KBC-a i mnoštvo potpuno nove, sofisticirane medicinske opreme kojom su opremljeni novoizgrađeni dijelovi Rebra. Svoje zadovoljstvo osuvremenjivanjem KBC-a ne kriju ni predstojnici klinika. Mnogi od njih preselili su svoje klinike u nove i veće prostore a ako su ostali u starom dijelu Rebra, prostori su potpuno preuređeni. Koliko je efektno preuređenje starog dijela glavne zgrade možda najbolje pokazuje i činjenica da prolazeći mnogim klinikama ni Nacionalova reporterska ekipa u nekoliko slučajeva nije bila sasvim sigurna nalazi li se u starom ili novom dijelu zgrade.

Većina medicinskih stručnjaka na Rebru najviše zadovoljstva pokazuje zbog izgradnje novog operacijskog bloka, jer je uz postojeće svaka klinika dobila na korištenje još nekoliko operacijskih dvorana. Jedan od takvih je i Mate Majerović, 59-godišnji predstojnik Klinike za kirurgiju, koji je u vrijeme posjeta Nacionalove ekipe taman završio zahtjevnu operaciju koju, osim na Rebru, u Europi izvodi još samo nekoliko bolnica. "Riječ je o odstranjenju potrbušnice s tumorskim masama kod uznapredovalih tumora potrbušnice. Taj operacijski zahvat traje dugo, obično od osam do petnaest sati, a nekad se protegne i na 24 sata. Ta vrsta operacije potekla je iz Amerike, no i tamo je radi samo mali broj bolnica. Njome možemo bolesniku produljiti život od tri do pet godina i znatno mu poboljšati kvalitetu života. Prvi dio operacije sastoji se od mehaničkog odstranjenja tumora i organa zahvaćenih tumorom, a drugi od tzv. hipertermijske kemoterapije: u ostatak trbušne šupljine stavljamo perfuzijsku otopinu i citostatike koji djeluju upravo na 42 Celzijeva stupnja. Tu tekućinu cirkuliramo sat i pol te tako odstranjujemo sve sitne čestice tumorske mase. Kad smo počeli izvoditi ovu operaciju u siječnju 2007., među prvim pacijentima smo imali jednu gospođu koja je praktički bila beznadni slučaj. Nakon operacije, ta gospođa i danas svakog dana pije kavu na Trgu bana Jelačića", objasnio je kirurg Majerović.

RADIOKIRURŠKO
UNIŠTAVANJE TUMORA
Dr. Josip Paladino i
voditelj gamma knife
centra dr. Zdravko
Heinrich ispred
skupocjenog strojaRADIOKIRURŠKO UNIŠTAVANJE TUMORA Dr. Josip Paladino i voditelj gamma knife centra dr. Zdravko Heinrich ispred skupocjenog strojaZadovoljstvo ne krije ni Ivan Malčić, predstojnik Klinike za pedijatriju koja je godinama bila podijeljena na dvije adrese - na Rebru i Šalati. Osim konačnog preseljenja i kompletiranja na Rebru, čelnik Klinike za pedijatriju ponosan je na najsuvremeniju medicinsku opremu koja je nabavljena proteklih nekoliko godina. "Osim uobičajene aparature, odnedavno imamo i transportni inkubator pomoću kojeg možemo u magnetsku rezonancu stavljati i nedonoščad. U našu kliniku dolaze najteži pacijenti iz cijele Hrvatske, pa smo samo lani ovdje hospitalizirali 6271 dijete. Uspješno rješavamo i najteže slučajeve, pa smo zajedno s našim kardiokirurzima značajno smanjili, i to za gotovo 50 posto, odlazak djece na operacije srca u inozemstvo", ističe dr. Malčić. Upravo je njegova klinika i najsuvremenija medicinska oprema prije tri mjeseca plijenila pozornost hrvatske javnosti: početkom prosinca desetogodišnja beba iz Splita bila je prvo dijete spojeno na tzv. ECMO sustav, odnosno aparat koji u isto vrijeme može premostiti rad srca i pluća, pa dijete može i tjednima živjeti bez vlastitog disanja i rada srca. Tako je beba iz Splita na ECMO-u provela rekordna 164 sata, a nakon skidanja s aparata njezino srce i pluća nastavili su normalno funkcionirati.

Jedna od mlađih klinika na Rebru je Klinika za kardijalnu kirurgiju, osnovana 1998. Od 2008. na njezinu je čelu Bojan Biočina. "Naša struka je za javnost povezana s dramatičnim događanjima, jer sve što se događa, događa se odmah. Ovdje radi posebna vrsta ljudi, jer je naš rad povezan s velikim psihičkim i fizičkim naporima, moramo donositi odluke u vrlo limitiranom vremenu, radimo pod velikim pritiskom jer naše odluke često nekome znače život ili smrt. U nekoliko godina imamo kontinuirani rast pa smo udvostručili broj operacija: dok smo 2007. imali 470 operacija, u 2009. smo obavili njih 850. Cijeli niz pionirskih operacija, proboja u struci i implementacija novih tehnologija napravljen je upravo ovdje na Rebru. Osim zahtjevnih transplantacija srca, kojih smo lani imali četrnaest, godišnje imamo i više od 40 hitnih operacija koje se izvode po noći. Budući da posjedujemo pokretni aparat za cirkulacijsku potporu, na taj se uređaj može priključiti pacijent u bilo kojem dijelu zemlje i hitno prebaciti ovamo. Ljudi kojima srce slabo radi nekad nisu mogli biti dovedeni na operaciju jer ne bi mogli podnijeti transport, a sada je i to moguće. Od novih projekata razvijamo program nacionalne banke kardiovaskularnog tkiva, a trenutačno razrađujemo vrlo ozbiljan projekt uvođenja robotike, odnosno izrade višenamjenskog robota kao pomagala pri operacijama, riječ je o projektu hrvatske pameti. Vrata naše klinike uvijek su otvorena i to je naša misija u okviru hrvatskog medicinskog sustava - nikad ne odbijamo pacijente, a radimo pod motom 'što nitko drugi ne može i što nitko drugi neće'", objašnjava dr. Biočina.

U novom centralnom operacijskom bloku čak pet suvremeno uređenih operacijskih dvorana dodijeljeno je Klinici za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata koju vodi predstojnik Drago Prgomet. Njegova klinika jedna je od onih koja je dugi niz godina bila smještena na zagrebačkoj Šalati, a odnedavno je preseljena na Rebro. "Naša klinika je jedna od najprometnijih: godišnje pregledamo više od 35 tisuća pacijenata, a izvedemo oko četiri tisuće operacija. U svom radu koristimo najsuvremenije aparate poput lasera, ultrazvučnog noža, navigacijskog sustava za kirurgiju baze lubanje, tzv. jet anesteziju i mnoge druge koje su pribavljene posljednjih nekoliko godina", ističe dr. Prgomet.

Na čelu Klinike za neurokirurgiju nalazi se Josip Paladino koji je 2002., dok je projekt nadogradnje Rebra bio tek ideja, bio ravnatelj KBC-a. Kao jedan od glavnih inicijatora i boraca za taj projekt, Paladino je godinama bio na meti napada koje je tih godina predvodio HDZ-ov medicinar Andrija Hebrang. Čim je potkraj 2003. HDZ došao na vlast, a Hebrang zasjeo u stolac ministra zdravstva, jedan od prvih poteza bio mu je da smijeni Paladina s mjesta ravnatelja Rebra. Otvoreno protivljenje projektu Rebra Hebrang je ipak "zaboravio" nekoliko godina kasnije, pa je bez ikakve naznake srama u studenome 2007. prisustvovao svečanom otvaranju novih zgrada na Rebru. Danas, kad je Rebro obnovljeno i modernizirano, Josip Paladino o svim tim događanjima ne želi javno govoriti. Jedina tema o kojoj je voljan nešto reći je upravo njegova klinika, koja u hrvatskoj medicini zauzima istaknuto mjesto. "Neurokirurgija na Rebru je regionalno jedna od najstarijih, a danas i stožerna institucija u cijelom sustavu hrvatskih neurokirurških ustanova. Ovdje rješavamo sve slučajeve koji se zbog nedostatka iskustva, znanja, tehnologija ili drugih razloga ne mogu riješiti drugdje. Iznimno je malo slučajeva koje ne možemo mi riješiti, pa da pacijent mora otići na liječenje u inozemstvo. Lani smo imali 2194 operacijske intervencije, a tome valja pridodati još tristotinjak gamma knife procedura za radiokirurško uništavanje tumora, pa već same brojke pokazuju da mi ovdje napravimo operacija koliko i tri klinička centra zajedno. Svaki pojedini član našeg tima godišnje odradi oko 400 operacija, stoga je njihovo znanje i iskustvo neprijeporno. Što se tiče nadogradnje Rebra, naša klinika je profitirala jer smo u starom operacijskom bloku imali samo dvije operacijske dvorane, a u novom dijelu smo dobili tri nove, suvremene i izvrsno opremljene, što je novi zamah razvoju hrvatske neurokirurgije. Isto tako, na našoj klinici gotovo da i nema liste čekanja, jer si mi to ne možemo dopustiti. Tumor koji raste u zatvorenoj lubanjskoj šupljini nema se kamo širiti, pa može ubiti čovjeka već za tjedan ili dva. Zato moramo reagirati brzo, što nije uvijek lako", ističe dr. Paladino.
Dok je Paladino bio na čelu Rebra, pomoćnik ravnatelja za znanost i razvoj bio mu je Rajko Ostojić. Taj internist - gastroenterolog i hepatolog, inače SDP-ov saborski zastupnik, bio je direktno zadužen za provedbu projekta tzv. Istočnog češlja, odnosno nadogradnje Rebra.

Danas je Rajko Ostojić voditelj Referentnog centra za kronične bolesti jetre i predsjednik Hrvatskog gastroenterološkog društva koji se zalaže za suvremeni koncept bolničkog ustroja. "Prijašnji zastarjeli koncept obilježavala je briga isključivo o bolesnom pojedincu, prioritet je bila akutna skrb o aktualnim tegobama pacijenta, a vladao je tzv. sistem feuda, odnosno izoliranost i rascjepkanost zdravstvenih radnika i pojedinih odjela. Suvremeni koncept, za koji želim da još i više zaživi na Rebru, zalaže se za fokus na pacijentu ali i njegovoj obitelji. Tako se, primjerice, u Centru za kronične bolesti jetre godinama posebna pažnja posvećuje nasljednim i metaboličkim bolestima jetre. Nadalje, važna nam je i kontinuirana briga o stanovništvu, odnosno rad na prevenciji mnogih bolesti. Treća točka je naglasak na multidisciplinarnom radu liječnika, odnosno na ponovnom objedinjavanju medicine, koja je godinama bila rascjepkana na cijeli niz specijalnosti i subspecijalnosti. Većina svjetskih medicinskih autoriteta slaže se da će se već za desetak godina umnogome promijeniti koncepcija liječenja mnogih bolesti. Naime, farmakogenetika je mlada znanstvena disciplina koja intenzivno istražuje kako geni utječu na naše odgovore na lijekove, čime nas uvodi u doba 'personalizirane medicine'. Prema tim predviđanjima, vrlo brzo će se svakom pacijentu prepisivati lijekovi skrojeni prema njegovu genetskom profilu, a naši stručnjaci već sad prate sva takva istraživanja kako bismo sva najnovija dostignuća svjetske medicine mogli što prije početi primjenjivati ovdje na Rebru", zaključuje dr. Ostojić.

DRAMATIČNI TRENUCI U HITNOJ Upravo kad je Nacionalova
reporterska ekipa
snimala hitnu službu, dopremljen je pacijent kojeg je hitno trebalo
reanimiratiDRAMATIČNI TRENUCI U HITNOJ Upravo kad je Nacionalova reporterska ekipa snimala hitnu službu, dopremljen je pacijent kojeg je hitno trebalo reanimiratiU projektu novog Rebra posebno mjesto zauzima i objedinjena središnja hitna služba, koje do 2007. ondje nije bilo u tom obliku. Dok nije izgrađen posebni dio namijenjen hitnoj službi, svaka klinika na Rebru imala je zasebnu ambulantu za hitne slučajeve, a pri startu dogradnje Rebra došlo se na ideju o zajedničkoj centralnoj hitnoj službi. Od studenog 2007. tako djeluje Zavod za hitnu medicinu, a na njegovu čelu je Dragutin Ivanović. U nekim medijima već prozvan hrvatskom verzijom televizijskog liječnika dr. Housea, Ivanović rukovodi "pogonom" kroz koji dnevno prođe tristotinjak hitnih slučajeva. "U našoj hitnoj dežuraju kirurzi, internisti i neurolozi, a sustav je zamišljen da funkcionira tako da pacijenta, kad uđe u hitnu, zbrine onaj tko ga treba zbrinuti. Ne može se dogoditi da odbijemo nekog pacijenta jer imamo dopis da nitko ne može biti vraćen ili odbijen sa šaltera. Naša hitna je dobro opremljena, imamo svoj laboratorij koji funkcionira isključivo za hitnu službu, imamo ultrazvuk, CT koji se jako puno koristi i dodatnu dijagnostiku po potrebi. Imamo i digitalni rendgen, pa se više ne izdaju slike nego CD-i, te dvije reanimacijske dvorane u kojima zbrinjavamo bolesnike bez obzira na to o kakvom se problemu radi. Rad u hitnoj službi smatra se najstresnijim radnim mjestom u zdravstvu, no mi se trudimo da nitko od gotovo tri stotine pacijenata dnevno to ne osjeti, nego da mu što brže i bolje pomognemo", kaže dr. Ivanović.
Iako je trebalo deset punih godina da se ostvari najveći dio planova o dogradnji Rebra, malo je onih koji će danas reći da projekt nije uspio. Osim što je najveći, KBC Zagreb danas je vrhunski medicinski kompleks u kojem se, osim standardnih načina liječenja, sve češće izvode najsuvremeniji medicinski pothvati koji ne bi bili mogući da Rebro nije doživjelo svoju značajnu transformaciju. A za nju je zaslužno mnogo onih koji su cijelo desetljeće marljivo radili na projektu od kojeg će najviše koristi u konačnici imati upravo - hrvatski građani.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika