Janusz BugajskiKad se državna tajnica SAD-a Hillary Clinton 24. veljače u Washingtonu obratila članovima NATO-a, oživila je intenzivnu debatu o budućnosti tog vojnog saveza i njegovu odnosu prema Rusiji. Izjavila je da Washington želi surađivati s Moskvom, ali da zbog toga neće žrtvovati svoje vitalne interese i vrijednosti. U svom govoru navela je tri takva temeljna načela: poštivanje ljudskih prava, pravo svake zemlje da sama odluči hoće li pristupiti NATO-u i važnost saveza kao jamca sigurnosti. Nijedno od ta tri pitanja neće biti dočekano u Moskvi s oduševljenjem.

Prema riječima Hillary Clinton, SAD neće oklijevati da potegne pitanje ljudskih prava u Ruskoj Federaciji, a tu je temu Obama potisnuo u drugi plan nakon što je na početku svog mandata objavio da Washington neće drugim zemljama držati prodike o demokraciji. Američke udruge za ljudska prava intenzivno lobiraju kod američke administracije zbog zanemarivanja i kršenja ljudskih prava u Rusiji i Hillary Clinton je iskoristila priliku da vrati bitnu američku vrijednost u formuliranje vanjske politike. Ona je također istaknula da vrata NATO-a ostaju otvorena za sve koji to žele te da “nijedna druga zemlja ne smije imati pravo veta na odluku suverene države o tome kojim se međunarodnim organizacijama želi pridružiti”. To je rekla i Rusima, da pokaže kako Washington nije odustao od proširenja, i novim članicama NATO-a koje su zabrinute zbog mogućnosti da Rusija ograniči rast NATO-a.

HILLARY CLINTON DODALA JE DA JE JEDNA OD GLAVNIH ZADAĆA američke administracije da uvjeri Rusiju kako NATO nije prijetnja Moskvi. Time je otkrila koliko je i dalje SAD naivan u odnosu prema Moskvi. Objektivno, nijedan ruski dužnosnik ne gleda na NATO kao na prijetnju Rusiji ili njenom teritoriju. Subjektivno, međutim, ako NATO ostane jak, bit će velika prijetnja pokušajima Moskve da ponovno stisne srednju i istočnu Europu te bivše sovjetske republike. Čim se neka zemlja pridruži NATO-u, manje je osjetljiva na kremaljske pritiske te održava bliže političke i sigurnosne veze s SAD-om. Treća je tema u obraćanju Hillary Clinton možda i najznačajnija. U njoj je izričito odbila ruski prijedlog novog europskog sigurnosnog saveza i nove europske sigurnosne organizacije koja bi ograničila ili nadomjestila NATO. Dapače, izravno je izjavila da za tim nema potrebe: “Vjerujemo da se naši zajednički ciljevi mogu najbolje postići u kontekstu postojećih institucija poput OESS-a i Vijeća NATO-Rusija, a ne u pokretanju novih saveza kao što je predložila Rusija.”

HILLARY CLINTON NASTAVLJA PRITISAK NA RUSKOG MINISTRA vanjskih poslova Sergeja Lavrova da dovrši pojedinosti novog sporazuma START kojim će se smanjiti količina strateškog nuklearnog oružja, što ga je Moskva pokušala povezati s američkim planom za novi obrambeni raketni štiti u Europi. Taj je štit Obama planirao protiv iranskih projektila kratkog i srednjeg dometa, a sada Moskva tvrdi da je on za nju prijetnja. SAD je zbog toga već revidirao planove i planirao projektile za presretanje SM-3 rasporediti u Egeju do 2011. Washington je započeo i pregovore s više srednjoeuropskih vlada da do 2015. prime SM-3 te najavio mogućnost da se radari za rano otkrivanje smjeste u Ukrajinu i Gruziju - što bi moglo dodatno zaoštriti sukobe s Moskvom. Vladimir Putin pak želi da SAD rasporedi samo manji broj projektila, a i te izvan srednje Europe. Unatoč tomu - ili baš zbog toga - poljska i rumunjska vlada već su pristale na prihvat američkih projektila, dok je Bugarska za to zainteresirana, dakako, na užas Moskeve. Kremlj se razbjesnio i zbog toga što su poljski i švedski ministar vanjskih poslova tražili od SAD-a i Rusije da povuku iz Europe svoj arsenal taktičkog nuklearnog oružja. U zapadnoj Europi smješteno je 200 od 500 američkih aktivnih bojnih glava, dok je veći dio od 2000 ruskih bojnih glava smješten u zapadnom dijelu Rusije i usmjeren prema srednjoj Europi. Pregovori o razoružanju mogli bi biti teški jer se prema moskovskoj vojnoj doktrini taktičko nuklearno oružje smije upotrijebiti u konvencionalnom ratu. Upravo se zbog toga Kremlj i protivi bilo kakvom američkom raketnom obrambenom sustavu u srednjoj Europi te smatra da bi raketni štit mogao smanjiti njegove mogućnosti za prijetnju. Primjerice, za vrijeme vojnih vježbi u ljeto i jesen 2009. ruske zračne snage izvele su simulirane nuklearne napade na Poljsku kako bi uplašile Varšavu i njene baltičke susjede. Riječi Hillary Clinton izgovorene su usred potrage za novim strateškim konceptom NATO-a, na vrijeme za idući jesenski NATO-ov summit. Dogovor o konceptu neće biti samo izvor rasprave s Moskvom, nego i među saveznicima. Nekoliko zemalja koje graniče s Rusijom smatra da bi NATO morao biti eksplicitniji oko mogućeg ugrožavanja s ruskog teritorija, bilo vojnim prijetnjama i manipulacijama etničkim i teritorijalnim sporovima, bilo miješanjem Moskve u unutarnje stvari Ukrajine, Moldove, Gruzije i Bjelorusije, što bi moglo izazvati i pogranične sukobe.

TE ZEMLJE TRAŽE OD SAVEZNIKA DA PROGLASE NEPOVREDIVOST GRANICA te da se obvežu da će reagirati budu li granice ugrožene. Zemlje srednje Europe traže i veću jasnoću oko jamstva sigurnosti te da se ono uključi u novi strateški koncept, zajedno s podrobnim planom obrane novih članica. Međutim, bilo kakvom izričitom spominjanju prijetnji s istoka oštro će se suprotstaviti Berlin, Pariz i Rim. Glavna je briga nekoliko zapadnoeuropskih čimbenika da zadrže srdačne odnose s Moskvom, makar ona i ugrožavala svoje susjede. Obamin tim će se tako naći usred tih prepirki i imat će obilje prilika da pokaže koliko je on uspješan vođa.