Objavljeno u Nacionalu br. 747, 2010-03-09

Autor: Robert Bajruši

Razgovor s britanskim diplomatom

'Britanska urota je mit iz prošlosti'

David Blunt, veleposlanik Velike Britanije u RH, za Nacional komentira dugogodišnji loš imidž Britanaca u Hrvatskoj, opisuje najzanimljivija iskustva iz svoje diplomatske karijere, govori o svojoj strasti prema glazbi te otkriva što misli o životu u Hrvatskoj

ŠKOT U ZAGREBU
David Blunt prošlih je 30 godina proveo u diplomatskim misijama u Europi,
Aziji i Australiji, a u
Hrvatsku je stigao
2008.ŠKOT U ZAGREBU David Blunt prošlih je 30 godina proveo u diplomatskim misijama u Europi, Aziji i Australiji, a u Hrvatsku je stigao 2008.David Blunt, britanski veleposlanik u Zagrebu, jedan je od najzanimljivijih diplomata akreditiranih u Hrvatskoj. Ovaj 57-godišnji Škot u protekla tri desetljeća radio je u brojnim diplomatskim misijama u Europi, Aziji i Australiji, a govori engleski, njemački, španjolski, norveški, kineski, albanski i hrvatski. Priznaje da mu učenje novih jezika izaziva zbrku, pa je zbog španjolskog počeo zaboravljati kineski, poslije mu je albanski izazvao probleme s poznavanjem španjolskog, a sada učenje hrvatskog dovodi kod njega do zaboravljanja nekih albanskih riječi.

Bio je 80-ih u diplomatskoj službi u Kini i sudjelovao u pripremi primopredaje Hong Konga, a poslije je radio na Gibraltaru. Prije nekoliko godina postao je prvi britanski veleposlanik na Kosovu, a sada je u Hrvatskoj. Ovdašnjoj javnosti postao je zanimljiv kad se doznalo kako je njegova strast glazba i da pjeva u Akademskom zboru Ivan Goran Kovačić. U razgovoru za Nacional govori o svojoj karijeri, ali i o ne uvijek pretjerano koncilijantnim odnosima između Britanije i Hrvatske.


NACIONAL: Kako objašnjavate to što najveći dio hrvatske javnosti smatra da Britanija ne podržava Hrvatsku u pridruživanju Europskoj uniji?
- Često mi postavljaju to pitanje i to razočarava jer pokazuje da još nismo efektivno raspravili neke mitove iz prošlosti. Meni je teško objasniti zašto se ljudi tako osjećaju jer svatko ima svoj poseban razlog kako vidi Britaniju. Tijekom teškog sukoba na ovom području 90-ih, iz razloga koji su se tada činili opravdanima, britanska vlada donijela je neke odluke koji su se činile protivnima samostalnosti Hrvatske. Tada se smatralo da bi pokušaj zaustavljanja raspada Jugoslavije pridonio zaustavljanju krvoprolića i političke nestabilnosti u ovom dijelu svijeta. To je jedan od razloga političkih odluka britanske vlade iz tog vremena. Stvari su se poslije dogodile onako kako su se dogodile, ali tada nismo imali luksuz sadašnje naknadne spoznaje. Jedan od razloga zašto javno mnijenje doživljava Britaniju na takav način jest činjenica da se Britanija tada zalagala za embargo na uvoz oružja, da se nismo odmah odazvali Genscherovu apelu za priznavanje neovisnosti republika, čime bi se Jugoslavija raspala. Uz to, britanska vlada u to vrijeme neke poteze hrvatskog vodstva nije doživljavala kao europske. Meni ovo razočarava jer podržavam gledanje u budućnost koju pokušavamo izgraditi za sebe i svoju djecu. Trenutačno je Britanija jedna od zemalja koje jako podržavaju Hrvatsku u pridruživanju Europskoj uniji. Britanija aktivno zagovara proširenje Unije u ovom dijelu Europe. Ne samo da u tome politički podupiremo Hrvatsku, nego i financijski i stručno potpomažemo promjene u pravosuđu, upravljanje granicama itd. Mi podupiremo određene promjene koje su ne samo u interesu Europske unije, nego vjerujemo da će unaprijediti život građana Republike Hrvatske, te da će ih oni s vremenom sami htjeti provesti i time izgraditi Hrvatsku za sebe i buduće naraštaje.

NACIONAL: Na kojim se još pregovaračkim područjima Hrvatska mora poboljšati?
- Mislim da su ta područja vrlo jasno postavljena u zahtjevima Europske unije. Neka od tih pitanja tehničke su naravi, ali jako važna, primjerice, ukidanje Vladine potpore određenim granama industrije. Druga se pitanja odnose na kulturne promjene koje će utjecati na trenutačne sisteme, te promjene načina razmišljanja i ponašanja. Naravno, najvažnije se reforme odnose na modernizaciju pravnog sustava, pri čemu je hrvatska administracija napravila velik pomak.

Odlučnost hrvatske vlade u istragama

NACIONAL: Podupire li Britanija otvaranje poglavlja o pravosuđu u pregovorima Hrvatske s EU?
David Blunt s britanskom
princezom Anom koja je
u veljači 2009. posjetila
HrvatskuDavid Blunt s britanskom princezom Anom koja je u veljači 2009. posjetila Hrvatsku- Prvo, riječ je o vrlo važnom poglavlju koje je okosnica mnogih drugih područja. Već smo se složili da pregovori moraju krenuti naprijed i dogovorili o nizu mjerila koja će biti otvorena te da moramo razgovarati o pojedinostima koja će ih zatvoriti. Način na koji to funkcionira jest da nas, kao ni druge članice EU, nitko ne pita je li vrijeme da se otvori određeno poglavlje, jer prije nego što se dođe to te točke mora se dogovoriti zatvaranje drugih mjerila i taj je proces i dalje u tijeku.

NACIONAL: Zašto se ne vjeruje hrvatskoj vladi kad tvrdi da topnički dnevnici ne postoje ili su uništeni?
- To pitanje morate postaviti glavnom haaškom tužitelju Sergeu Brammertzu, jer on najvjerojatnije ima najveći pregled informacija. Nama je bitno je da se poduzme apsolutno sve što će podržavati napore glavnog tužitelja. Mi smo očito veliki pobornici međunarodnog sistema pravosuđa i ispunjenja pravde. Glavni tužitelj smatra da postoji dokumentacija, ne samo topnički dnevnici, i on bi, naravno, želio imati pristup toj važnoj dokumentaciji. Svjestan sam što je hrvatska strana rekla, ali sam svjestan i tužiteljeva uvjerenja da neki od tih dokumenata ipak postoje. Mi se zalažemo da se poduzme sve što je moguće u potpori glavnom tužitelju, koji određeno vrijeme nije bio posve uvjeren da se čini sve što se može kako bi se ta dokumentacija pronašla. Mi smo primijetili zamjetnu odlučnost u istrazi od jesenas, povećani profesionalizam u daljnjem razvitku te istrage te odlučnost obiju strana da se utvrdi što se zaista dogodilo s tom dokumentacijom. To je jedan od razloga zašto je britanska vlada odlučila ovo pitanje maknuti iz pregovora o Poglavlju 23.

NACIONAL: Vjerujete li da će Hrvatska do prosinca ove godine završiti pregovore s EU?
- Zaista se nadam da će taj proces završiti što prije. Uvijek se protivim određivanju rokova za neke stvari, jer kad postavite rok, na neki se način u njemu "zatvorite". Bitno je da posao treba dovršiti pravilno i ujedno smatram da je to bitno i za hrvatske građane. Primjerice, bitno je za Hrvatsku da ima depolitiziranu i efektivnu policiju, da Hrvatska uživa u pravnom sistemu jednakosti za sve te da se zakon ne primjenjuje selektivno. Zato se nadam da će građani zaista podržati taj proces i da će on biti završen čim sav posao bude pravilno obavljen kako bi se moglo krenuti brzo naprijed, dalje od te točke. Europska komisija smatra da je to moguće obaviti ove godine. Oni su stručnjaci i ako ocijene da je to moguće, to je odlično. Krenimo naprijed i dovršimo posao što prije.

NACIONAL: Kad govorimo o percepciji, sigurno ste svjesni mišljenja mnogih hrvatskih građana da neke članice EU žele vidjeti ulazak Hrvatske i Srbije u EU zajedno?
- Zašto bi to smatrali? Postoje li dokazi za takvo mišljenje, osim makijavelističkih tajnih planova koji bi se nekako odnosili na ovaj dio Europe?

NACIONAL: Mislite li da je to teorija urote?
- Da, to je upravo to. Treba pogledati dokaze koji se odnose na aktivnosti i mišljenja individualnih zemalja članica, kao i Komisije. Nema ničega što bi potkrijepilo tu teoriju.

NACIONAL: Iz razgovora Jutarnjeg lista s Günterom Verheugenom, njemačkim političarom i bivšim članom Europske komisije, doznalo se da su prije nekoliko godina mnoge članice EU pogrešno smatrale da Hrvatska skriva Antu Gotovinu, ali su ipak stopirale pregovore sa Zagrebom. Verheugenova kritika očito se odnosi i na Britaniju, čija je vlada tvrdila da je Gotovina u Hrvatskoj?
- Ne mogu govoriti za druge, no što se tiče Britanije, ja u to vrijeme nisam bio involviran i ne znam što su ljudi zapravo vjerovali. Smatram da smo željeli da se poduzme sve što je moguće kako bi general Gotovina bio lociran i na raspolaganju Sudu u Haagu. Činjenica je da on nije uhićen u Hrvatskoj, a gdje je bio prije uhićenja, ne znam. Vjerovali smo da treba učiniti sve što se može kako bi osobu koja je optužena za teške ratne zločine bila pronađena i postojalo je mišljenje da nije obavljeno sve što se moglo kako bi general Gotovina bio doveden pred Sud u Haagu. No on je poslije pronađen i odveden u Haag.

NACIONAL: Znam da ste kao veleposlanik u delikatnom položaju, ali možete li iznijeti svoje mišljenje o premijerki Jadranki Kosor?
- Mislim da nije primjereno da komentiram kako hrvatska premijerka obavlja svoje dužnosti. Ali svakako bih naglasio blisku radnu povezanost s Jadrankom Kosor i njezinim osobljem. Njezino zalaganje, odnosno rad, svakako je dobrodošlo, poglavito u borbi protiv korupcije - njezin odlučni pristup antikorupcijskoj borbi. Također podržavamo napore ministra Ivana Šimonovića u pravosudnom resoru.

NACIONAL: Vide se dokazi borbe protiv korupcije?
- Mislim da ih svatko ima priliku vidjeti.

NACIONAL: A kako stoji stvar s ekonomijom?
- Mislim da je trenutačno teško svakome. Razgovarate s ambasadorom zemlje koju je pogodila najjača recesija u proteklih nekoliko godina. Nazaposlenost u Britaniji trenutačno je na najvišoj točki u posljednjih 15 godina. Oporavak je znatno polaganiji nego što smo očekivali, a ekonomija je tek počela ponovo rasti. Ekonomski opravak nakon svjetske financijske krize poprilično je težak, ali nije na meni kao ambasadoru da komentiram odluke o izlasku iz krize. Mi želimo vidjeti uspostavu ekonomskog rasta u Hrvatskoj, te jačanje bilateralnih ekonomskih veza između dviju država. To iziskuje pozitivni rast u obje zemlje.

Globalizacija, internet, anglizacija

NACIONAL: Kao nekadašnji britanski veleposlanik na Kosovu imate iskustva s ovom regijom. Možete li reći po čemu se Hrvatska razlikuje od drugih država zapadnog Balkana?
- Na neki način, to je kao da me pitate po čemu se Norveška razlikuje od Švedske ili Belgija od svojih susjeda. Svaka zemlja ima svoja posebna svojstva, svoje naslijeđe, te stvari na koje je posebno ponosna. Očito postoje razlike između Hrvatske i nekih njezinih susjeda, kad govorimo o povijesti, religiji, ali ne želim ulaziti u pojedinosti samih razlika između Hrvatske i Srbije, ili BiH ili Crne Gore. Bitan je proces pomirbe koji se odnosi na događaje iz prošlosti, bitno je prepoznati bitne trenutke koji su se dogodili u povijesti i bitno se suočiti s prošlošću, i to na razini cijele regije.

NACIONAL: Radili ste u osam vrlo različitih zemalja, od Austrije, Australije i Hong Konga do Kosova i Kine. Što mislite o globalizaciji?
ZAŠTITA UGROŽENIH VRSTA David Blunt na Cresu je sudjelovao
u akciji zaštite bjeloglavih supovaZAŠTITA UGROŽENIH VRSTA David Blunt na Cresu je sudjelovao u akciji zaštite bjeloglavih supova- Globalizacija je nezaustavljiva. To je fenomen koji je prisutan i izgleda da će ostati prisutan, iako moramo obratiti pažnju na različite izazove ili pritiske globalizacije, pogotovo u ekonomiji. Pogledajmo i efekt engleskog jezika, preko interneta i ostalih medija. Sve više ljudi koristi se engleskim, ponekad je to verzija koju ni sam ne prepoznajem, pogotovo kad se radi o ljudima kojima je to prvi jezik, a kojom se služe u komunikaciji putem kompjutera ili mobilnog telefona. Po svemu sudeći, globalizacija će ovdje ostati i moramo naći načina da se suživimo s njezinim efektima kako bismo izgradili bolje društvo i održivu budućnost za sve. To je razlog zašto je Konferencija o klimatskim promjenama u Kopenhagenu toliko važna. Zato je bitna i međunarodna suradnja, kako bismo se mogli baviti tim važnim problemima. To je i jedan od razloga zašto je britanski premijer bio poprilično jasan kad se govorilo financijskoj krizi, jer je ona međunarodni fenomen i stvari se ne mogu rješavati individualno. Nije izgledno da bi jednostrani britanski odgovor na neka od tih pitanja bio efektivan, pogotovo kad se radi o silnom pritisku globaliziranog društva. Moramo početi izgrađivati efektivna međunarodna savezništva i složiti se o implementiranju zajedničkih odluka i politika kako bismo se uspješno bavili nekima od tih pitanja poput financijske krize i klimatskih promjena.

Ekološka i ekonomska održivost

NACIONAL: Jedno je od područja vašeg interesa i zaštita okoliša.
- Zanima me održivi razvoj, koji je puno više od ekologije ili same zaštite okoliša. To je model razvoja društava, pitanje njihove održivosti i održivosti njihovih ekonomija. Osjećam tu odgovornost da podržim našu platformu održivog razvoja u cijeloj Europi. To se odnosi na 41 britansku misiju, od istoka do zapada, od sjevera do juga.

NACIONAL: Kako ste se osjećali kao sudionik pregovora nakon kojih je Britanija otišla iz Hong Konga?
- Nisam bio uključen u to u posljednjim fazama, bio sam angažiran u pregovorima između Britanije i Kine dok sam radio u britanskoj ambasadi u Pekingu. Bio sam dio tima koji je pregovarao i radio na zajedničkoj deklaraciji o Hong Kongu. Kako sam se osjećao u lipnju 1997? Mislim da su se svi osjećali nostalgično jer je upravo završavala jedna era. Smatram da smo postupili odgovorno prema ljudima Hong Konga, koliko je to bilo moguće. Taj sporazum je bio odličan primjer diplomacije, ostavio je iza sebe poprilično sigurna jamstva za 5 milijuna stanovnika da će njihovi ekonomski i kulturni sistemi ostati netaknuti barem sljedećih 50 godina. Tim je sporazumom zaštićen njihov demokratski način života barem sljedećih 50 godina.

NACIONAL: Budući da ste 80-ih radili u Kini, da li se već tada mogao predvidjeti kineski ekonomski i politički uspon?
- Boravio sam u Kini u jednom fascinantnom vremenu, bilo je to nakon pada tzv. četveročlane bande. Postmaoističko vodstvo je isplivalo i prvi znakovi, uvjetno rečeno, kapitalističke ekonomije počeli su se pokazivati. Prvi put nakon revolucije poljoprivrednici su mogli prodati svoje prozivode i zadržati dio novca za sebe. Mogle su se vidjeti neke naznake rapidnog rasta, pogotovo u Šangaju. Ono što je danas ova velesila nekoć je bilo veliko gradilište izvan Hong Konga. Postojao je potencijal za određenu liberalizaciju tog društva. Kad sam stigao tamo, svi su nosili Maova odjela, ljeti i zimi, razlika je bila jedino u količini slojeva. Kad sam odlazio, mlade žene su ljeti nosile suknje i sandale, a muškarci majice i kratke hlače. Ogromna promjena, samo u tri godine koliko sam ondje boravio. Vidjelo se ono što je obećavalo postati golemi rast. Nakon toga su uslijedili grozni događaji na Tiananmenu, što je bio popriličan politični nazadak. Mislim da je malo ljudi 80-ih moglo predvidjeti ekonomski rast Kine iz godine u godinu. Poslije se nisam vraćao, ali oni koji jesu kažu mi da Peking koji sam poznavao više ne postoji. Sve se promijenilo, male uličice u kojima sam vozio sina više ne postoje, svuda su pleksiglas, visoki neboderi i automobili.

NACIONAL: U Hrvatskoj se za vas pročulo zahvalujući vašoj strasti prema glazbi. Kad ste počeli pjevati?
- Kad mi je bilo šest godina. Bio sam vrlo sretan što kao dječak imam poprilično dobar glas, pa sam pjevao u raznim zborovima, i to prema najvišim standardima. Možda jedna od najglupljih stvari koje sam napravio u životu bio je prestanak pjevanja kad mi je bilo 15 ili 16, jer to nije bilo popularno. Pjevanju sam se vratio kad mi je bilo 30 godina i ponosim se time što sam pjevao gdje god sam boravio, naravno, s različitim uspjehom, jer nije sve uvijek bilo moguće. Imali smo odličan međunarodni zbor u Pekingu, pjevao sam u komornom zboru u Canberri, u jednom od najstarijih zborova u Oslu, koji je osnovao još Edvard Grieg, a i u Španjolskoj.

NACIONAL: Koji su vaši najdraži skladatelji?
- To je vrlo teško pitanje jer puno toga ovisi o raspoloženju. Volim Mozartove opere, jako poštujem Bacha i njegova nevjerojatno kompleksna harmonijske instrukcije, volim renesansnu glazbu, poglavito ranu renesansnu glazbu Johannesa Ockeghema i velik broj britanskih kompozitora poput ThomasaTallisa, koji su skladali prekrasnu glazbu.

NACIONAL: Sad pjevate u Akademskom zboru Ivan Goran Kovačić?
- Toplo su me dočekali i bilo je prekrasno iskustvo pjevati Händelov oratorij "Mesija", koji je velikim dijelom skladan u Britaniji. Znate da je Händel imao dvojno državljanstvo, bio je podjednako Britanac i Nijemac, no ovo je vjerojatno rasprava koju ne bih trebao imati sa svojim njemačkim kolegama. Dakle, u zboru su me divno dočekali i nadao sam se da ću krajem ovog mjeseca s njima moći pjevati i Requiem, ali na dan koncerta moram biti u Britaniji, tako da ne mogu pjevati s njima.

Na koncertu Chopina s Josipovićem

NACIONAL: Jeste li s predsjednikom Josipovićem razgovarali o glazbi?
S Phillipom Mahoneyjem, generalnim direktorom hotela The Regent Esplanade, na proslavi Burns' Night prošlog mjesecaS Phillipom Mahoneyjem, generalnim direktorom hotela The Regent Esplanade, na proslavi Burns' Night prošlog mjeseca- Nevjerojatno da ste to spomenuli. Obojica smo sinoć bili na izvrsnom koncertu Chopinove glazbe u Lisinskom, prišao mi je i rekao da me navikao gledati na pozornici.

NACIONAL: Vaša je obitelj međunarodna. Supruga vam je Norvežanka.
- Da, ona je iz Norveške. Jako sam sretan što je odlučila putovati sa mnom.

NACIONAL: Što mislite o životu u Hrvatskoj?
- Jako sam sretan što sam ovdje. Rad koji nam predstoji jako je važan, zahtjevan i zanimljiv te osjećam da imam vrijednu ulogu u ovom stadiju. Dom moje obitelji bio je u visoravnima Škotske, volim izolirane krajeve i mislim da Hrvatska može biti sretna što ima lijepu prirodu koja se proteže od Slavonije pa preko Velebita do mora. Lijepo je živjeti u zemlji čistog zraka i lijepe prirode. Jedan od mojih hobija je plivanje, u njemu osobito uživam. Prava je blagodat živjeti dva i pol sata vožnje od Zadra, od obale. I tu mogu izići na zrak ili plivati u moru. Ovo je prekrasna zemlja koja puno nudi. To je jedan od razloga zašto toliki ljudi žele doći ovamo, zašto je u Hrvatsku putovalo više od 300.000 Britanaca svake godine, a brojke rastu.

Vezane vijesti

Uživajte u sekundu dužem vikendu

Uživajte u sekundu dužem vikendu

Svijet će dobiti zasluženi produženi vikend no nemojte raditi velike planove jer će odmor trajati samo sekundu duže. Takozvana "prijestupna sekunda"… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika