Ante Fabijanić, gradonačelnik PagaŽelimir Dodder, zagrebački poduzetnik poznat iz političko-kriminalne afere Paška rebra, u kojoj je svojedobno zamračeno 24 milijuna njemačkih maraka, od 2006. godine vlasnik je 160 tisuća kvadrata zemljišta pokraj grada Paga. Preciznije, Dodderova tvrtka Moreuz uknjižila se na 168.122 kvadrata na području Košljunskog zaljeva, nedaleko od Grada Paga. Ovaj podatak javnosti ne bi bio previše zanimljiv da Želimir Dodder preko tvrtke Moreuz nije i glavni inicijator i financijer projekta kanala Košljun-Pag, jednog od najambicioznijih infrastrukturnih pothvata na hrvatskom dijelu Jadrana, koji bi prema ideji investitora imao ogromnu ulogu u gospodarskom i turističkom prosperitetu cjelokupnog područja. Ukoliko dođe do realizacije Dodderova projekta, a ta je mogućnost sve izglednija, vrijednost njegova zemljišta će se umnogostručiti, i to zbog nekoliko razloga, koje ćemo artikulirati u nastavku ovoga teksta

Kredit Hypo banke od 5 milijuna eura

Prema pouzdanim informacijama do kojih smo došli, Dodder je spomenuto zemljište od privatnih vlasnika kupio 2006. godine, zahvaljujući dvama, hipotekama osiguranim, kreditima Hypo banke od ukupno 5 milijuna eura. Ta je katastarska čestica u državnom katastru Općine Pag podvedena pod brojem 8821, u posjednovnom listu broj 4451. Zanimljivo je i da Dodderova zemljišna akvizicija koincidira sa začecima ovakvog projekta kanala Košljun-Pag. Početkom 2007. godine, kada je zemljište već kupljeno, tvrtka Moreuz - koja inače ima 20 tisuća kuna temeljnog kapitala, te je za ovaj posao dobila koncesiju od države - počela je ozbiljnije razgovarati i s Gradom Pagom o svome projektu. Ipak, Dodderova uloga u cjelokupnom poslu iz nekog se razloga već tada počela umanjivati, pa čak i skrivati, što eksplicitno sugerira dio članka koji je 2007. objavljen u Slobodnoj Dalmaciji.

Skriveno Dodderovo vlasništvo

Naime, direktor Moreuza Ivica Jelčić, koji je u ime te tvrtke u lipnju prošle godine s Gradom Pagom potpisivao Ugovor o financiranju projekta Košljun-Pag, tvrdio je tada kako Dodder nije ni u kakvoj vlasničkoj i upravljačkoj funkciji u 'Moreuzu'. Najvjerojatniji razlog tadašnjeg 'odricanja' od Doddera, što je vidljivo iz današnje perspektive - može se pronaći u činjenici da je tada u postupku bio sudski proces oko afere Paška rebra. Premda je Dodder kao prvookrivljenik naknadno nepravomoćno oslobođen krivnje za prijevaru u kupnji i prodaji 70 hektara zemljišta na Paškim rebrima, pozornost plijeni činjenica da su posljedično gradske vlasti, ali što je bitno, i država kao izdavač koncesije, prije nego što je do takve sudske odluke uopće došlo, krenule u multimilijunske dogovore s tvrtkom iza koje očigledno stoji Dodder, što je vidljivo i u Sudskom registru trgovačkih društava.

Podsjetimo da je do afere Paška rebra došlo upravo nakon što je Dodder kupio zemljište od Grada Paga, s namjerom da tamo izgradi veliki turistički kompleks, ali je Gradu Pagu nakon toga ostao dužan oko 4 milijuna maraka, što je tek nedavno podmirila banka koja je bila Dodderov jamac u tom poslu.

Privatni interes nekolicine

Sam podatak da je posljednjih nekoliko godina, uz pripremanje idejnog rješenja za kanal, Dodder kupovao i ogromna zemljišta na području koje će biti višestruko isplativo ako se Pag kanalom zaista podjeli, dodatno je pobudio sumnje kod pojedinih nevladinih udruga i paških opozicijskih političkih opcija. Oni već nekoliko mjeseci upozoravaju da se iza ove inicijative krije privatni interes nekolicine poduzetnika, koji će, prema njihovim riječima, u procesu ostvarivanja svojih ciljeva, i uz aklamaciju gradske vlasti, uništiti tamošnju floru i faunu. Štoviše, nakon što je nedavno održana tribina na kojoj je predstavljen ovaj projekt, kod dijela građana i političkih stranaka pojavila se bojazan da je probijanje 6 kilometara dugačkog kanala zapravo paravan za unosnu eksploataciju vapnenačkog kamena i još unosnije poslove s građevinskim zemljištem. Utom postaje zanimljivije zemljište koje je Dodder 2006. kupio, kao mali dodatak ovoj priči. Radi se zapravo o naizgled beznačajnoj hrpi krša, trenutačno lociranoj na neatraktivnom dijelu Otoka Paga i prostornim planom stavljenoj izvan građevinske zone. Međutim, treba znati da to zemljište, kao i cjelokupni Pag, obiluje vapnencom, materijalom za koji se upravo na tom području već godinama interesiraju talijanske tvrtke.

Unosna eksploatacija vapnenca

S obzirom da je u Italiji zabranjeno površinsko eksploatiranje vapnenca, kompanije iz te zemlje već duže vrijeme traže alternativna rješenja u Hrvatskoj, jer kod nas ne postoji zakon koji bi vanjsku eksploataciju vapnenca u potpunosti priječio. "Ako se kanal prokopa, transport robe, pa i vapnenca će konačno biti moguć na tom području, što do sada nije bio slučaj. Radi se o višegodišnjem poslu, od kojeg bi vlasnik tih zemljišta mogao zaraditi pravo bogatstvo", kazao nam je izvor, dobro upoznat s pričom oko projekta izgradnje kanala, upozorivši pritom i na, kako kaže, 'ključnu činjenicu' - da će oni koji sudjeluju u projektu velike novce zaraditi i od eksploatacije građevinskog materijala koji će se tamo iskopati. Prema službenim procjenama, riječ je o oko pet milijuna kubika kamena, na čiju bi eksploataciju pravo dobila Dodderova tvrtka Moreuz. Uz to, treba znati da se tvrtka Moreuz potpisivanjem ugovora 2009. godine obvezala na kompletno financirane ovoga projekta, u što je uključeno i donošenje Urbanističkog plana uređenja kanala Pag - Košljun, na čijoj se predviđenoj trasi nalazi spomenuto zemljište.

Nezgodna propitkivanja paške opozicije

Osim toga, utemeljenje u realnosti imaju i spekulacije da investitor planira izgradnju građevinske zone od čak 200.000 metara četvornih i to nasipavanjem južnog dijela Paške uvale uslijed kopanja kanala. To je pitanje aktualizirano od strane Paške stranke, čija je skupina eksperata, okupljena upravo zbog ovoga projekta, detaljno analizirala sve njegove stavke te potom svoja zapažanja na očitovanje poslala Ministarstvu zaštite okoliša RH.

Naime, od prvoga dana u idejnom rješenju projekta to je područje predviđeno za izgradnju građevinskog kompleksa. Problem je, međutim, što prema postojećem urbanističkom planu Grada Paga ovo zemljište nije građevinska zona. Ipak, kako neslužbeno doznajemo, gradske vlasti u Pagu već su počele razmatrati pitanje prenamjene spornog zemljišta u tom smjeru, te će u skoro vrijeme eventualne prenamjene biti predstavljene na javnoj raspravi. Kako bi provjerili ove navode, u utorak i srijedu smo telefonski i elektroničkom poštom neuspješno pokušavali kontaktirati paškog gradonačelnika Antu Fabijanića. Do zaključenja ovoga teksta, ostali smo zakinuti i za odgovor na pitanje smatra li među ostalim aktualna vlast spornom činjenicu da Grad u kapitalnom projektu surađuje s pojedincem koji se u prošlosti u najmanju ruku nije pokazao pouzdanim partnerom. Štoviše, na službeni telefon i mail u gradskom uredu se nije javio nitko, pa ni paški dogradonačelnik Tino Herenda, nekadašnji direktor 'Pag-razvoja', tvrtke koja je navodno bila u vlasništvu Željka Doddera.