KREATIVNOST NOVINA Peter van Kol, predsjednik Uprave Adria Medije, smatra da će tiskani mediji lakše prebroditi krizu od televizije jer su kreativnijiIako su u teškoj krizi i borbi za preživljavanje, tiskani mediji u Hrvatskoj neće izumrijeti. Umjesto toga, doći će do značajne transformacije i promjena koje su u medijskoj industriji nužne za opstanak na tržištu i poslovni razvoj. Razlozi zbog kojih je došlo do otežane situacije na medijskom tržištu su, uz tešku globalnu financijsku krizu koja je samo povećala ili ubrzala pad naklada i oglasnih prihoda, i sve jači utjecaj interneta na koji se preseljavaju mnogi medijski sadržaji, konkurentnost i razvoj televizija te globalne promjene navika čitatelja. U hrvatskom slučaju tiskani su mediji pogođeni i neravnopravnošću, odnosno nerazumnim državnim potpomaganjem HRT-a, koji je kao javna televizija iskoristio svoju monopolsku poziciju za trošenje ogromnog novca hrvatskih građana za nekvalitetan program.

Sve to dovelo je proteklih godinu dana mnoge hrvatske tiskane medije u tešku situaciju: zbog recesije pale su naklade, povezano s tim opali su prihodi od oglašavanja, pa su posljedično događanja u hrvatskim medijskim kućama također postala vijest - ugasili su se neki tjednici i mjesečnici, zaredale su vijesti o novinarskim otkazima u dotad snažnim kućama a u mnogima su još lani smanjene plaće između 10 i 20 posto. Proteklih tjedana pažnju javnosti privlači neizvjesna sudbina Glasa Istre koji se s višemilijunskim dugovima i prekobrojnim osobljem nalazi u bezizlaznoj situaciji, a najave o smanjenju plaća i velikim otpuštanjima nisu mimoišle ni Europapress holding, jednu od najvećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj. Jedan od prvih signala teške situacije u EPH bilo je prosinačko gašenje tjednika Arena, a posljednjih dana s raznih strana dopiru glasine o otpuštanju čak trećine zaposlenih, mogućoj prodaji zgrade u Koranskoj ulici u kojoj je sjedište EPH i preseljenja svih redakcija natrag u staru zgradu Vjesnika, a šuška se i da čelnik EPH Ninoslav Pavić navodno pregovara s nesuđenim kupcem hrvatskih brodogradilišta Dankom Končarom o prodaji udjela u cijeloj izdavačkoj tvrtki. Istodobno, uprava EPH već tjednima “ratuje” sa sindikatima u vlastitoj kući koji se opiru smanjenju plaća i otpuštanjima, novinari traže financijske podatke o poslovanju, a svemu se prošlog tjedna pridružila i skupina ključnih novinara kuće koji su Paviću odaslali pismo u kojem izražavaju veliko nezadovoljstvo u uređivačkoj politici Jutarnjeg lista, Slobodne Dalmacije i Globusa.

Problemi već mjesecima postoje i u Večernjem listu: još u studenom prošle godine novinari su zbog mogućih otpuštanja najavljivali generalni štrajk, iz redakcije politike tvrtku su napustile poznate novinarke Deana Knežević, Mladenka Šarić i još nekoliko ljudi, a sve su češće trzavice između novinara Večernjeg lista i Styrijinog favoriziranog projekta, dnevnika 24sata. Mnogi novinari večernjeg lista drže da je 24sata i uspjeh tih novina nastao korištenjem mnogih, pa i financijskih resursa Večernjeg lista, pa bi, smatraju novinari Večernjaka, 24sata trebao pripomoći u spašavanju Večernjeg lista. Svi ti problemi zapravo i ne čude ako se uzme u obzir da su, prema nekim procjenama, u prosjeku naklade tiskanih medija u Hrvatskoj pale od 10 do čak 30 posto, a istovremeno su se čak i u većoj mjeri zbog recesije smanjili prihodi od oglašivača. Zbog svega toga u proteklih godinu dana većina izdavača intenzivno je radila na smanjenju troškova, što se najsnažnije odražavalo upravo u smanjenju broja zaposlenih.

Osim toga, u nekim novinskim redakcijama dodatne se uštede namjeravaju ostvariti kreiranjem tzv. poolova, odnosno centraliziranja prikupljanja informacija koje bi se potom plasirale u nekoliko različitih tiskanih izdanja. To bi, primjerice, značilo da bi umjesto zasebnih redakcija dnevni listovi Večernji list i 24 sata imali zajedničku redakciju, jedan novinar pisao bi tekstove za oba medija, a umjesto uobičajene prakse da na određeni događaj svaka redakcija šalje svog fotoreportera, ubuduće bi za cijelu medijsku kuću odlazio samo jedan i napravio fotografije za sve medije te kuće. Sve to bi moglo znatno smanjiti troškove proizvodnje. Osim smanjenja troškova, medijske kuće rade i na projektima i planovima za povećanje naklada odnosno vlastitog utjecaja i to za postojeće, ali i neke nove tiskane projekte. Dakako, takvi planovi predstavljaju strogu poslovnu tajnu i nitko ih ne želi otkrivati prije no što krenu u realizaciju. Treći segment je rad na porastu prihoda od oglašavanja i, koliko god to isprva možda zvučalo čudno, taj aspekt doveo je do dosad nezamislive suradnje većine izdavača koji su u medijskom biznisu zapravo konkurenti.

PRILIKA ZA NOVI ZAMAH BORIS TRUPČEVIĆ, izdavački direktor svih izdanja Styrije u Hrvatskoj, smatra da tiskani mediji imaju više prilika za napredak od televizijeNaime, odnedavno većina hrvatskih medijskih kuća redovito održava zajedničke sastanke na kojima pokušavaju dogovoriti zajednički nastup prema tiskarama, distributerima, marketinškim agencijama i državnim tijelima. Dok je zbog recesije došlo do smanjenja cijena papira na tržištu, kao i malog sniženja tiskarskih troškova, izdavače je u proteklih nekoliko mjeseci isprovociralo ponašanje distribucijskih kompanija koje su, kako ističu Nacionalovi izvori, bez obzira na krizu odlučile povećati cijene i tako dodatno pogoršati poslovanje medijskih kuća koje su ovisne o svojevrsnom distribucijskom monopolu. Dodatni razlog za zajednički nastup bila je i dugogodišnja neravnopravnost tiskanih medija u odnosu na nacionalnu javnu televiziju HRT koja je špekulantskim snižavanjem cijena svog oglasnog prostora nanijela veliku štetu i tiskanim medijima. Zbog toga su se i tiskani izdavači usuglasili u stavu da od države zahtijevaju da se pri skorim izmjenama Zakona o HRT-u javnoj televiziji ukine ili značajno smanji minutaža oglasnog prostora, jer se ona financira i od RTV pristojbe.

Dodatni udar na tiskane medije izvele su i marketinške agencije, koje inzistiraju da medijske kuće javno objave broj prodanih primjeraka svojih tiskovina, odnosno da uđu u tzv. ABC sustav. Izdavači smatraju da su reklamne agencije odabrale najgori trenutak za takvu inicijativu i da se cijeli koncept temelji na pokušaju agencija da svojim klijentima opravdavaju odluku da čak 80 posto marketinškog budžeta usmjeravaju na televizije. Većina hrvatskih izdavača svjesna je da će se, čak i bez recesijskih efekata, industrija tiskanih medija u svijetu ali i u Hrvatskoj bitno promijeniti, no unatoč trenutačnim teškoćama prevladavaju optimistični stavovi. Tako Goran Ogurlić, glavni urednik Večernjeg lista za Nacional ističe: “Recesija je poharala prvo zapad pa onda i nas. Međutim, sve pokazuje da je informacija iz tiskanog medija najrelevantnija i čitatelji joj najviše vjeruju. Bez obzira što je i Večernjm listu, kao i svim izdavačima na tržištu, naklada neznatno pala mi smo određenim danima ostali na istoj razini i time smo zadovoljni. To pokazuje da dio naših stalnih sadržaja ima i svoju stalnu publiku.

TOMISLAV WRUSS, predsjednik Uprave EPH Medija, smatra da se tiskani mediji neće vratiti na razinu prihoda kao prije krizeKriza je ubrzala neke procese u poslovanju naše kompanije koji bi se bili svakako dogodili. Tu prije svega mislim na reorganizaciju koja se od lani intenzivnije provodi u okviru naše grupacije. Nešto smo smanjili broj zaposlenih ali i povećali korištenje specijaliziranih agencija. Ukratko, povećali smo produktivnost i kvalitetu, što nije bilo ni lako ni bezbolno. Udružili smo naše print i online operacije, radimo na novom formatu, sadržaju i efikasnijem poslovanju. Pripremamo nova izdanja i nove izdavačka osvježenja, a u posljednjih godinu dana nametnuli smo nove trendove i vratili mnoge novinske forme koje su već bile zaboravljene. Primjerice, feljtoni su nam dizali prodanu nakladu gotovo kao i nagradne igre”, objašnjava Ogurlić. Ogurlićev kolega iz Styrije Boris Trupčević, koji na hrvatskoj medijskoj sceni slovi kao osoba koja je najzaslužnija za uspjeh dnevnog lista 24sata dijeli slična razmišljanja: “Tržište tiskanih medija je, bez obzira na ekonomsku krizu, zapravo prilično stabilno, no kao i čitavo gospodarstvo doživljava period preispitivanja i poslovanja u bitno otežanim okolnostima. Međutim, takvu situaciju valja gledati kao priliku za novi zamah i novi ciklus razvoja tiskanih medija prema potrebama čitatelja. Tiskani mediji su u boljoj situaciji nego što se prvi pogled, i imaju više prilika za napredak od ostalih medija. Izdavači u svijetu desetljećima su živjeli prekomotno, uljuljkani lažnu sigurnost i stabilnost i sada za svoju pasivnost plaćaju visoku cijenu.

Ono što je u slučaju Hrvatske također bitno jest nelojalna konkurencija koja guši slobodno tržište medija kroz direktno ili indirektno državno dotiranje pojedinih medija i omogućavanje nepoštene bitke za oglašivače. Tu je prije svega riječ o javnoj televiziji, taj problem se, u interesu društvenog razvoja, mora razriješiti. Najznačajniji antikrizni potez dogodio se još 2005. kada se skupina profesionalaca iz Večernjeg lista upustila u stvaranje 24sata, dnevnih novina nove generacije. Što se tiče planova i strategija, njih nikad ne izlažemo javnosti, no precizno znamo što činiti u budućnosti. Šansu za preživljavanje imaju oni koji se znaju prilagoditi novim okolnostima, a uspješni su samo oni koji prepoznaju potrebe svojih korisnika, i znaju ih zadovoljiti pružajući nabolju vrijednost za uloženo vrijeme ili novac”, kazao je Trupčević. Ivica Đikić, glavni urednik Novog lista uzroke teškog položaja tiskanih medija pronalazi u samoj struci: “Do krize je velikim dijelom došlo zbog neodgovornosti izdavača i uredništava. Pritom mislim na dugogodišnji trend trivijalizacije novinskih sadržaja i podilaženje niskim strastima publike, što je bilo motivirano željom da se poveća tiraža. Tako su novine odgojile čitave generacije čitatelja koji su se pokazali idealnom publikom za besplatne portale koji imaju malo zaposlenih, koji su brzi i koji dobrim dijelom žive od bezobraznog i besplatnog recikliranja i pojednostavljivanja novinskih sadržaja koji izdavače puno koštaju.

GORAN OGURLIĆ, glavni urednik Večernjeg lista kaže da je kriza ubrzala reorganizaciju novinaŠto se prije novine vrate i posvete sebi, to će prije doći u poziciju da se oporave, s tim da će neodgovornost i pohlepa biti i već jesu skupo plaćeni. Drugi važan razlog izdavačke krize jest preveliko vezivanje novina uz oglašivače, a onda slijedi sve ostalo: neprofiliranost novina koje pokušavaju biti i seriozne i tabloidne pod istim krovom, gubljenje vjerodostojnosti, izgon lijepog pisanja iz novina, ubijanje autorstva. Novi list se krizi suprotstavlja na dva načina: Prvi se tiče ušteda i racionalizacija u svim segmentima poslovanja, a drugi je povezan s razvojem novih, manjih ili većih, samoodrživih projekata koje pokrećemo, uglavnom, s ljudima koji su već zaposleni u Novom listu. Jedan takav projekt je dnevni list Sport Plus. Isto tako, čeka nas veći zahvat u rekonceptualizaciji i redizajnu portala i on-line izdanja, iskoraci prema novim platformama za distribuciju teksta, te - što je možda najvažnije - daljnje inzistiranje na podizanju kvalitete samog dnevnika Novi list koji je temelj ove kuće. Kad spominjem kvalitetu, mislim ponajprije na dodatno podizanje ozbiljnosti, kritičnosti, analitičnosti i zanimljivosti naših novina, a mislim i na posvećivanje još veće pažnje tekstu, informaciji, stilu pisanja, zastupljenosti svih žurnalističkih žanrova, te autorima koji znaju pisati i lucidno zaključivati, i koji su maksimalno upućeni u ono o čemu pišu.

Uvjeren sam da je budućnost novina u povratku autorskom pristupu, u ozbiljnosti, kreativnosti i pameti, i u potpunom otklonu od trivijalnih i površnih tema”, zaključuje Đikić. Iz Europapress holdinga, najveće medijske kuće u Hrvatskoj proteklih se tjedana sve češće čuju najave o smanjenju plaća ali i smanjenju broja zaposlenih, što Stjepan Orešković, predsjednik odbora direktora ne demantira: “Od antikriznih poteza imamo dvije skupine poteza. Na strani kontrole troškova imamo popis od 63 mjere od kojih je većina u realizaciji. U provedbi je nova organizacija kompanije kojom se dovršava gradnju ‘tvornice sadržaja’. I naravno ne želimo odustati od razvoja. Od države ne očekujemo da nam pomaže, ali isto tako očekujemo i da se prestane uplitati u medijsko tržište o čemu je baš Nacional pisao u prošlom broju i čemu bih teško nešto pametno dodao. Osim da će, ako se to ne desi, doći u pitanje opstanak tiskanih medija i dijela elektronskih medija. Kriza je uvijek neko ubrzanje, prebacivanje iz četvrte u petu. Ubrzanje smo pokušali 2005. kad smo htjeli osnovati grafički pool EPH, pa nije išlo. Zatim su došli uspjesi i neuspjesi s Cropixom i EPEHA-om našim foto i news agencijama. EPH sa nekoliko desetaka različitih proizvoda najbolji je materijal za ‘content factory’ od svih kompanija u regiji. U tome vidimo budućnost, kao i u stvaranju 12 content poolova koji nisu usmjereni samo na EPH kao korisnika sadržaja”, ističe Orešković.

IVICA ĐIKIĆ, glavni urednik Novog lista, smatra da su i izdavači dobrim dijelom krivi za svoje nevoljeBivši glavni urednik Jutarnjeg lista Tomislav Wruss već dulje vrijeme je u EPH-ovu odboru direktora zadužen za razvoj medija. Iako je njegov fokus interesa usmjeren na dnevne novine, neka od njegovih razmišljanja vezana su uz sve tiskane medije: “Koliko god to zvučalo brutalno, činjenica je da se tiskani mediji sasvim sigurno neće vratiti na razinu prihoda koje su imali prije krize. Dodatni problem leži i u tome da drugi izvori prihoda, odnosno izlazak na druge platforme također ne može i neće kompenzirati taj pad prihoda. Mi naravno pokušavamo smanjiti troškove proizvodnje i povećati efikasnost, no očito je da će promjene u velikom dijelu zahvatiti upravo dnevne listove: dnevnici će morati mijenjati svoj oblik jer su u nakladnoj krizi. Što se tiče samog razvoja novinarstva, vratit će se starinsko novinarstvo, koje je bilo prije korporativnog: publiku se jedino može privući jasnim stavom, osobnim iskustvom, duhovitim provokacijama. Jednim dijelom se i web zasniva upravo na takvim aspektima komunikacije, pa će u budućnosti i tiskani mediji morati imati više strasti, humora, naracije, manje izvještavanja, oficijelnog govora, hinjene objektivnosti”, kazao je Wruss.

Nizozemac Peter van Kol već je nekoliko godina na čelu Adria medije, kompanije koja u Hrvatskoj izdaje niz tjednika i mjesečnih magazina. Iako vrlo oštar kad je riječ o problemima medijske industrije, od svih hrvatskih izdavača upravo on ima najoptimističnije stavove o budućnosti tiskanih medija u Hrvatskoj: “Dobra je stvar u krizi što je na neki način okupila sve izdavače. Ujedinila nas je u zajedničkoj borbi za preživljavanje. Primjerice, dok svima opada poslovanje pa u krizi snižavaju cijene, distributeri su povisili svoje cijene za četiri posto. Što se tiče našeg smanjivanja troškova, čak i ako imate kompaniju koja je vrlo štedljiva, uvijek ima još prostora za smanjivanje troškova i broja ljudi. Primjerice, shvatite da vam ne treba jedan lektor za svaki magazin, jer to je luksuzan tip organizacije, nego da ih dijelite. Kod nas radi 150 ljudi u 20 magazina. Proces smanjivanja troškova je trajao godinu dana, sad dolazi vrijeme u kojem svoju energiju fokusiramo u nove poslove i poslovne strategije.

Što se tiče tiskanih medija, kriza je puno veća za dnevne novine nego za magazine, jer ljude sve manje zanimaju ozbiljne vijesti, a više ih zanima zabava, žele kratke i lagane vijesti. No uvijek će biti mjesta za kvalitetne magazine, ali i dnevne novine. Magazini će opstati jer su, između ostalog, važni za izgradnju imidža. Ne možete graditi imidž na internetu, ali u tiskanim medijima možete. Trač magazini će također opstati. Isto tako mediji koji se bave emocijama, atmosferom. Najbolji primjer je Sensa, koja u Hrvatskoj i Srbiji čak i u vremenima krize bilježi rast prodaje. Prodali smo licencu u Njemačku gdje će krenuti u travnju, u Rumunjskoj u svibnju i Sloveniji u listopadu. To je magazin za sretniji život, to je trend koji je sad sveprisutan. Fokus se od ozbiljnog i poslovnog preselio i sve ide u smjeru opuštajućeg, zdravijeg načina življenja. Primjerice, u Nizozemskoj trenutačno postoji desetak magazina sličnih Sensi, svi su pokrenuti u posljednjih pet godina i svi bilježe uspjehe i poslovni rast. Prošli tjedan smo lansirali Sensa čaj, potpuno hrvatski proizvod koji smo zaštitili za cijelu Europu, pokrenut ćemo i Sensa weekende, Sensa sajam, sve su to ekstenzije brenda. Česti problem u medijskoj industriji je da ljudi vole raditi magazine, ali trebaju promijeniti svijest da rade i druge stvari. Za preživljavanje su važni brzi i učinkoviti koraci”, ističe van Kol. Predsjednik uprave Adria medije jedan je od rijetkih izdavača koji posve otvoreno govori o sudbini vlastitih izdanja: “Elle, Moj stan i slični magazini sigurno će opstati.

STIPE OREŠKOVIĆ, predsjednik odbora direktora EPH, radi na novoj organizaciji tvrtke i uspostavi 'tvornice sadržajaMuški magazini Playboy, FHM i Klik imaju silazne rezultate, pa će imati ozbiljnih problema, dok Mens Health zbog lifestylea i fokusa na zdravlje ima veće šanse. Sasvim je sigurno da ćemo neka izdanja zatvoriti, ali i da ćemo od današnjih 20 za pet godina imati možda petnaest, od čega pet potpuno novih. U tiskanim medijima radi mnogo kreativnih ljudi i zato imamo šanse za uspjeh. Drugačije je na televizijama, koja se godinama fokusirala gotovo isključivo na kupnju serija i sapunica, nema tu mnogo kreativnosti. Zato mislim da televizije imaju puno više razloga za brigu, pogotovo jer s digitalnim kanalima dolazi i mogućnost novih igrača. Televizijama je velika prijetnja i internet, koji svojom mogućnošću sadržaja ugrožava televiziju. Podaci pokazuju da televizije trpe najveću štetu od interneta, u nekoj točki će doći do integracije televizije i interneta. Što se medija tiče, nikad se ne događa da pojava novog sasvim uništi nešto staro, već se staro mora prilagođavati. Kad su se pojavili videorekorderi, mnogi su predviđali propast kinoindustrije. To se nije dogodilo, ali se morao dogoditi koncept multiplexa. Upravo zato mislim da tiskani mediji imaju itekako svijetlu budućnost”, zaključuje Peter van Kol.