Objavljeno u Nacionalu br. 749, 2010-03-23

Autor: Marko Biočina

Mali grad usred shopping centra

Arena centar, TriGranitov novi shopping centar u Laništu, najavljuje sasvim novi koncept takvih centara u Zagrebu - oni više neće biti samo mjesta za kupnju nego i nova središta društvenog života pojedinih zagrebačkih četvrti

CENTAR BUDUĆNOSTI
S VLASTITIM TRGOM
Izgradnja Arena centra, u koji je TriGranit uložio 244
milijuna eura, počela je izgradnjom obližnje Arene Zagreb, a obuhvatit će i nekoliko poslovnih nebodera,
multifunkcionalne dvorane, 200-injak trgovina, multipleks kino, kuglanu, diskoklub, ugostiteljske objekte, čak i trg veličine Jelačić-placa, okružen
fontanama i zelenim površinamaCENTAR BUDUĆNOSTI S VLASTITIM TRGOM Izgradnja Arena centra, u koji je TriGranit uložio 244 milijuna eura, počela je izgradnjom obližnje Arene Zagreb, a obuhvatit će i nekoliko poslovnih nebodera, multifunkcionalne dvorane, 200-injak trgovina, multipleks kino, kuglanu, diskoklub, ugostiteljske objekte, čak i trg veličine Jelačić-placa, okružen fontanama i zelenim površinamaUnatoč gospodarskoj recesiji u Zagrebu se sljedećih pet godina planira izgradnja desetak novih velikih trgovačkih centara. U njima će prodavaonice otvoriti niz velikih svjetskih kompanija koje dosad nisu poslovale u Hrvatskoj, kao što su globalno najpopularniji proizvođač namještaja Ikea, poznata švedska modna kuća H&M i njen američki konkurent GAP, a osim po trgovačkoj ponudi novoizgrađeni centri od postojeće konkurencije trebali bi se znatno razlikovati i po koncepciji.

Posljednjih mjeseci u nizu nekoć uspješnih trgovačkih centara u Zagrebu promet jako opada, često i do 40 posto, te mnogi posluju s golemim gubicima. Mnogi ekonomski analitičari predviđali su da bi sljedeće godine mnogi od njih mogli propasti, ali i da bi u takvim okolnostima mogle potpuno prestati investicijske aktivnosti u tom segmentu. To se ipak nije dogodilo, ali pod utjecajem recesije investitori su prisiljeni osmisliti novi koncept trgovačkih centara, s nizom novih sadržaja koji bi trebali privući kupce.
Upravo zbog toga gotovo svi zagrebački centri koji će biti građeni u budućnosti uz zabavne sadržaje poput restorana, kafića i diskoklubova sadržavat će i klizališta, sportska igrališta, kazališta, kinodvorane, kongresne centre, pa čak i škole i medicinske ustanove.


Tako bi trgovački centri ubuduće trebali postati značajna gradska okupljališta, a zbog lokacija u rubnim dijelovima grada, gdje uobičajena gradska infrastruktura još nije izgrađena, mogli bi prerasti u nova središta društvenog života pojedinih zagrebačkih četvrti. Gradnja desetak planiranih velikih trgovačkih centara mogla bi rezultirati značajnim urbanističkim, ekonomskim, ali i društvenim promjenama u Zagrebu.
Prvi u nizu takvih novih zagrebačkih trgovačkih centara trebao bi biti Arena centar. Njegova izgradnja druga je faza velikog projekta koji je počeo izgradnjom obližnje Arene Zagreb, a trebao bi završiti gradnjom nekoliko poslovnih nebodera. Investitor je velika međunarodna tvrtka TriGranit koja je samo u gradnju Arena centra uložila 244 milijuna eura.

Centar bi trebao biti otvoren oko Božića, a Vlaho Kojaković, direktor TriGranita u Hrvatskoj, kaže da ne strahuje od negativnih efekata gospodarske krize: "U vezi s investiranjem u gradnju trgovačkih centara važno je shvatiti da su to dugoročne investicije, potrebna su desetljeća za povrat uloženoga. Na aktualnu krizu gledam kao na prolaznu poteškoću, a ključno je osmisliti projekt koji je dugoročno održiv. Zbog toga bi bilo pogrešno gledati na Arena centar kao na samo trgovački centar, izvan okvira šireg projekta, mulitfunkcionalne dvorane koja je već izgrađena i poslovnih tornjeva koji će biti izgrađeni u budućnosti. Mi zapravo želimo na Laništu urbanistički oblikovati prostor koji je dosad bio poprilično zapušten i nerazvijen, stvoriti novo urbano središte jugozapadnog Zagreba. Riječ je o desetogodišnjem projektu, vrijednom oko 700 milijuna eura, a konačni rezultat trebao bi biti da Zagreb dobije svoj prvi pravi city, jasno oblikovanu i određenu urbanističku cjelinu gdje su na jednom mjestu dostupni komercijalni, poslovni, sportski, kulturni i svi ostali sadržaji. Upravo zato smatram da je TriGranitov projekt na Laništu ponešto drukčiji od ostalih trgovačkih centara čija se gradnja planira, a treba naglasiti i njegovu ekonomsku važnost. Vjerujem da je Arena centar jedna od rijetkih izravnih stranih investicija u Hrvatskoj ove godine, sav novac dolazi od stranih banaka, a budući da većinu radova obavlja konzorcij hrvatskih građevinskih tvrtki, nije teško izračunati da golem dio uloženog novca na kraju završi u hrvatskoj privredi."

Centar bi se trebao sastojati od 200 trgovina manje i srednje veličine, te 10 velikih dućana koje će zakupiti velike i poznate svjetske kompanije. U centru će se nalaziti i kino s devet dvorana, kuglana, diskoklub i niz ugostiteljskih lokala. Najveći dio trebao bi biti raspoređen na velikom trgu između centra i dvorane, veličine Jelačić-placa, okruženom vodoskocima i zelenim površinama, a prema idejama projektanata trebao bi postati glavno središte društvenog života tog dijela Zagreba.

DIREKTOR TriGRANITA u Hrvatskoj Vlaho Kojaković, voditelj gradilišta Ivan Dropulić
i upravitelj gradnje TriGranita u Hrvatskoj Ivan ŠarenacDIREKTOR TriGRANITA u Hrvatskoj Vlaho Kojaković, voditelj gradilišta Ivan Dropulić i upravitelj gradnje TriGranita u Hrvatskoj Ivan ŠarenacKojaković kaže kako smatra da će gradnja Arena centra neosporno povećati kvalitetu života stanovnika Laništa i okolnih naselja: "Cestovnu infrastrukturu već smo popravili, s Gradom pregovaramo o produženju tramvajske linije od Savskog mosta prema Laništu, a u budućnosti će se graditi i dva pješačka mosta prema Jarunu. Trenutačno pregovaramo i s čovjekom koji je zainteresiran da na Jarunu postavi skelu kojom bi se ljudi transportirali preko jezera. S druge strane, u samom centru bit će niz zanimljivih sadržaja. Primjerice, u pojedinim kinodvoranama će se služiti hrana, pa će građani moći gledati film uz večeru ili doručak, dok pregovaramo i o dolasku Imaxa, američke kompanije specijalizirane za projekcije dokumentarnih i edukativnih filmova.

Postoji mogućnost i da u centru budu smještene dvije privatne strane škole, a u jednom od poslovnih centara u budućnosti će se graditi i hotel. Nadalje, Arena centar trebao bi biti prvi trgovački centar u Europi koji je potpuno prilagođen potrebama osoba s invaliditetom, a među dućanima će poslovati niz kompanija kao što je Inditex grupa sa svojim brendovima Zara, Massimo Dutti, Bershka, Pull & Bear, Stradivarius te jedan od onih kojih dosad nije bio u Hrvatskoj, pa ni u susjednim zemljama - Zara Home, trgovina s proizvodima za dom poznate španjolske tekstilne kompanije".
Iako je Arena centar najatraktivniji projekt trgovačkog centra u Hrvatskoj, nije i najveći. Ta titula pripada projektu austrijske tvrtke M2 nazvanom Supernova, koji bi trebao biti izgrađen u Buzinu na 270.000 četvornih metara. Trebao je to biti prvi zagrebački centar s izravnim spojem na autocestu, a austrijski investitori nadali su se da će mu gravitirati stanovnici jugozapadnih četvrti Zagreba, Velike Gorice i okolnih općina.

Gradnja je trebala početi u rujnu 2009. nakon izdavanja građevinske dozvole i završiti za 20 mjeseci, a predstavnici investitora tada su tvrdili da je više od 70 posto lokala iznajmljeno. Ipak, to se nije dogodilo, austrijska tvrtka još nije pribavila sve potrebne dozvole, Erste banku, kao glavnog financijera projekta, zamijenila je mađarska OTP banka, a glavni izvođač radova postao je Dalekovod umjesto Zagorje Tehnobetona, koji je prije najavljivan. Zbog toga je u ovom trenutku nemoguće odrediti kad bi Supernova mogla biti otvorena i kako će na kraju taj centar izgledati.

Treći veliki centar čija je gradnja u pripremi jest Zagreb Mall, planiran na križanju Radničke ulice i Koledovčine, investicija bugarske tvrtke LS Property Group. Gradnja bi trebala biti završena 2011., ali ne zna se jesu li ti rokovi odgođeni zbog recesije. Ključni adut Zagreb Malla trebala bi biti njegova lokacija u jugoistočnom Zagrebu, gdje dosad nije bilo sličnih građevina i koji bi se u budućnosti trebao jako razviti. A dovršenjem prilaznih cesta Domovinskom mostu Radnička cesta, gdje bi Zagreb Mall trebao biti smješten, postat će glavna prometnica koja povezuje grad s Velikom Goricom i aerodromom. Centar bi trebao sadržavati 200 dućana, wellness centar na 3000 kvadrata, prostranu kuglanu i veliku igraonicu za djecu, a u neposrednoj blizini isti investitor planira izgraditi i uredsku zgradu s 25 katova.

Zagreb Mall je primjer kako se borba među zagrebačkim trgovačkim centrima sve manje vodi trgovačkom ponudom, a sve više zabavnim i sportskim sadržajima, kakvih donedavno uopće nije bilo u takvim zdanjima. Takav je poslovni model i austrijske tvrtke BOP Immoholding, koja namjerava graditi trgovački centar 3D na lokaciji nikad dovršenog centra francuskog lanca Leclerc u Španskom, koji je godinama stajao napušten.

Centar 3D trebao bi imati ukupnu prodajnu površinu od 80.000 kvadrata, a cijela etaža bit će namijenjena zabavi, tako da će osim već uobičajenih kinodvorana i kuglane u centru biti i teniski i malonogometni tereni, te prostrana teretana sa saunom. Austrijski investitori smatraju da imaju odličnu lokaciju, jer će 3D biti prvi trgovački centar od centra grada prema zapadu, koji je već afirmirana trgovačka zona. Zbog toga se može očekivati da će privući znatan dio posjetitelja obližnjih centara City Center One i King Cross. To je primjer kako razvoj novih trgovačkih objekata rezultira lošijim poslovanjem postojećih, od kojih bi neki mogli i propasti. U takvim okolnostim vlasnici centara bit će prisiljeni pronaći novi poslovni model, restrukturirati poslovanje, što gotovo sigurno podrazumijeva znatna ulaganja, a Tea Dujmović iz King Sturgea, nekretninske agencije koja zastupa većinu domaćih trgovačkih centara, smatra da je budući trend gradnja većih regionalnih centara: "Većina postojećih trgovačkih centara morat će se prilagoditi novim zahtjevima tržišta, odnosno proširiti kapacitete i oživiti ponudu novim sadržajima u skladu s lokacijom. Prilagodba je imperativ jer sljedeću fazu razvoja ovog tržišta činit će regionalni trgovački centri minimalne površine od 60.000 četvornih metara, uz mogućnost proširenja, odnosno centri koji imaju razrađen koncept prodajnih i uslužnih djelatnosti, gastronomije, sporta i zabave."

Ukratko, ubuduće će uspješni biti oni trgovački centri koji budu specifični po ponudi ili po lokaciji. Dobar primjer je Garden Mall, koji je otvoren u jeku recesije u Dubravi i posluje vrlo uspješno, što stručnjaci uvelike pripisuju njegovoj odličnoj mikrolokaciji. S druge strane, upravo se neadekvatna i udaljena lokacija smatra jednim od glavnih razloga za poslovne probleme koje trenutačno imaju vlasnici Westgatea, najvećeg hrvatskog trgovačkog centra smještenog u Donjoj Bistri, čija je posjećenost znatno manja od očekivane i koji je suočen s učestalim otkazivanjem najmoprimaca.

Upravo zato i nije čudno da su brojni investitori koji su prije početka recesije počeli planirati gradnju trgovačkih centara sad odlučili redefinirati projekte kako bi se prilagodili tržištu. Austrijska kompanija East Real odgodila je gradnju dvaju centara u Zagrebu, Metropolisa u Jankomiru i ZigZag Centra na Žitnjaku, gdje se sada nalazi veliki dućan Bauhausa. Kako je za Nacional potvrdila izvršna direktorica kompanije za Hrvatsku Nataša Đuričić, vrlo je izgledno da će se projekti realizirati u puno drukčijem obliku nego što je bilo zamišljeno, pa je moguće i da projekt ZigZag bude potpuno prenamijenjen.

PROJEKT ZIGZAG na Žitnjaku bit će realiziran u
drukčijem obliku nego što je bilo planiranoPROJEKT ZIGZAG na Žitnjaku bit će realiziran u drukčijem obliku nego što je bilo planiranoOpćenito, analitičari procjenjuju da puno bolje šanse za uspjeh u budućnosti imaju projekti koji su bliže gusto naseljenim urbanim središtima, kao što je Garden Mall. Trenutačno se u Zagrebu pripremaju dva slična projekta. Grčka kompanija Bluehouse planira u Vrbanima graditi trgovački centar srednje veličine nazvan Lagoon Centar, dok poduzetnik Vlado Kolak u Sesvetama planira graditi Phoenix Plazu, trgovački centar u sklopu velikog projekta Phoenix Park.

Riječ je o golemom, 400 milijuna eura vrijednom stambenom naselju, u sklopu kojeg Kolak namjerava izgraditi tisuću stanova, trgovački centar i sve popratne sadržaje poput jaslica, vrtića, osnovne škole, poliklinike, umirovljeničkog doma i poslovnih prostora. Stručnjaci predviđaju da bi u takvom okruženju trgovački centar mogao biti uspješan, osobito zato što u Sesvetama sličnih objekata zasad nema.
Kolak se nada da bi mogao privući i znatan broj posjetitelja iz Zagreba, jer bi u Phoenix Parku trebao biti izgrađen i najveći europski akvarij u kojem će živjeti više od 80 ribljih vrsta, među kojima i morski psi i raže. Završetak izgradnje centra najavljen je za proljeće sljedeće godine, a ne zna se je li taj rok odgođen zbog recesije.

Ipak, bez obzira na to kad će Phoenix Plaza i slični projekti biti realizirani, izvjesno je da recesija nije zaustavila razvoj novih velikih trgovačkih centara u Zagrebu, ali da je pod utjecajem krize njihova koncepcija znatno promijenjena, tako da bi upravo ti objekti mogli postati važan faktor budućeg urbanističkog i društvenog razvoja Zagreba.

Vezane vijesti

2Cellos pripremaju bogati koncert u Areni Zagreb

2Cellos pripremaju bogati koncert u Areni Zagreb

Svjetski poznati violončelistički dvojac, 2Cellos, održati će koncert u Areni Zagreb 12. lipnja. Uz podršku Zagrebačke filharmonije dvojac će… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika