DAMIR POLANČEC Bivši potpredsjednik Vlade ima neformalnu kontrolu nad poslovanjem tvrtke Pluris, koja posjeduje ključnih 10,6 posto koprivničke kompanijeBivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec mogao bi odigrati presudnu ulogu u borbi Vlade i predstavnika hrvatskih mirovinskih fondova za kontrolu nad Podravkom, doznao je Nacional od jednog visokopozicioniranog menadžera te kompanije. Naime, sumnja se kako upravo Polančec ima neformalnu kontrolu nad poslovanjem tvrtke Pluris, pravnog sljednika Fime AMI, koja posjeduje 10,6 posto dionica koprivničke kompanije. S obzirom na to da će na sljedećoj Skupštini dioničara Podravke, za koju se pretpostavlja da će biti u svibnju, za smjenu osam od ukupno devet članova Nadzornog odbora kompanije biti dovoljna natpolovična većina glasova dioničara, te da država i mirovinski fondovi trenutačno drže oko 35 posto dionica svaki, logična je pretpostavka da bi se Plurisovih 10 posto moglo pokazati ključnim za stjecanje takve većine.

Kome bi se na sljedećoj Sjednici mogao prikloniti Pluris zasad nije poznato, no Nacionalovi sugovornici indikativnom smatraju najavu predsjednika Uprave Podravke, HSS-ovca Miroslava Vitkovića da će Podravka pokrenuti ovršni postupak protiv Plurisa i na taj način pokušati preuzeti 10 posto svojih vlastitih dionica. U tom slučaju, Plurisove dionice prešle bi u vlasništvo Podravke, a kako se trezorske dionice ne mogu koristiti za glasanje na Skupštini dioničara, jasno je kako na taj način HSS ima mehanizam kako da spriječi Pluris da se udruži s mirovinskim fondovima. Ipak, kad bi se to dogodilo, ključ za preuzimanje kontrole nad kompanijom postali bi mali dioničari koji ukupno posjeduju oko 20 posto dionica Podravke.

Značajan broj malih dioničara ustvari su zaposlenici Podravke i smatra se da će oni biti skloni podržati državu, odnosno postojeću Upravu. Ipak, veći dio malih dioničara ustvari su tisuće hrvatskih građana, a prikupljanje njihovih punomoći vrlo je kompleksan i opsežan posao za koji se smatra da bi ga mirovinski fondovi bili sposobni puno efikasnije obaviti, nego neka državna institucija kojoj bi takva zadaća bila povjerena.

Upravo zbog toga poznavatelji stanja u Podravci smatraju kako bi za HSS koji, u ime države, želi očuvati kontrolu nad tvrtkom najbolje rješenje bio dogovor s Plurisom, odnosno Polančecom. Nema sumnje kako bi Polančec u tom slučaju tražio znatne ustupke za sebe, među ostalim vjerojatno i imenovanje nekoliko sebi lojalnih kadrova u Nadzorni odbor. Bez obzira na sudbinu Plurisovih dionica čini se kako HSS u ovom trenutku ima značajnu prednost u borbi za Podravku. Osim što može ovrhom praktički oduzeti sporne dionice Plurisu, pretpostravlja se kako HSS-u odgovara i mogućnost da te dionice temeljem založnog prava preuzme mađarska OTP banka, čiju bi se onda podršku moglo osigurati kroz pregovore. Ipak, dugoročno bi takav scenarij mogao biti opasan, jer bi se na taj način na slobodnom tržištu našlo više od 65 posto dionica Podravke. Na taj način bila bi otvorena ozbiljna mogućnost za neprijateljsko preuzimanje Podravke, što bi bilo praktički nemoguće kad bi Plurisove dionice bile u vlasništvu same kompanije.

Upravo zbog toga smatra se kako će u vodstvu Podravke pokušati izbjeći takav aranžman s mađarskom bankom. Dapače, neki analitičari smatraju kako će čelni ljudi HSS-a pokušati održati staus quo, odnosno osigurati da se ni na sljedećoj sjednici ne izabere ni jedan novi član Nadzornog odbora. S obzirom na to da osmorici članova tada istječe mandat, ako im ne bude potvrđen novi mandat ili na njihovo mjesto ne budu izabrani novi članovi, prema zakonu Nadzorni odbor imenovat će Trgovački sud u Bjelovaru, a u tom slučaju nadležni sudac mogao bi biti izvrgnut snažnom političkom pritisku.