Prema podacima Ministarstva financija ukupni prihodi državnog proračuna protekle su godine iznosili 110,6 mlrd kuna, a rashodi 122,9 mlrd kuna, odnosno ostvaren je deficit u ukupnom iznosu od 12,3 milijarde kuna odnosno 3,7% BDP-a (korištena metodologija GFS 1986.).

Na razini konsolidirane središnje države deficit je iznosio 3,9% BDP-a te na razini konsolidirane opće države 4,1%, no moramo napomenuti da se i u jednom i u drugom slučaju radi o deficitu na gotovinskom načelu dakle bez podatka o promjeni razine dospjelih, a neplaćenih proračunskih obveza.

Isto tako niti konsolidirana središnja niti opća država ne obuhvaćaju HAC i HBOR niti povrat duga umirovljenicima (oko 800 mln kuna u 2009.).

Promatramo li razinu konsolidirane središnje države, kako bi se pokrio spomenuti deficit od 3,9% BDP-a te dospjele obveze po domaćem i inozemnom javnom dugu, a koje su u 2009. godini iznosile nešto više od 10 mlrd kuna odnosno 3,0% BDP-a, ukupno je financiranje tijekom prošle godine iznosilo 27,5 mlrd kuna odnosno 8,3% BDP-a (pri čemu je oko 4,5 mlrd kuna ili 1,4% BDP-a zadržano kao depozit države koji je korišten u siječnju/veljači 2010. za otplatu dospjelog duga).

Ovako snažno zaduženje države preslikalo se i na statistiku javnog duga pa je tako dug središnje države krajem prošle godine dosegnuo razinu od 115,9 mlrd kuna odnosno 17,6 mlrd kuna više nego godinu dana ranije te se udio javnog duga u BDP-u povećao s 28,7% na 34,8%.

Pridodamo li javnom dugu i državna jamstva, udio u BDP-u povećava se na 49,8%. Sama spoznaja da izdana državna jamstva iznose 15% BDP-a svakako unosi dozu nervoze u pogledu održivosti javnih financija znamo li da se dio tih jamstava odnosi na poduzeća u procesu privatizacije (brodogradilišta).

Iako raspoloživa fiskalna statistika završava s podacima za 2009. godinu o financijskim aktivnostima države dosta toga možemo saznati iz monetarne statistike gdje raspolažemo s podacima za veljaču 2010. godine.

Država je i u prva tri mjeseca nastavila s intenzivnim izdavanjem trezorskih zapisa te je ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa početkom travnja dosegao 23,48 mlrd kuna, odnosno 1,4 mlrd više nego krajem 2009. godine.

S obzirom na značajna izdanja trezorskih zapisa tijekom 2009. godine ove godine imamo i značajna dospijeća istih, a posebno visoka dospijeća očekuju nas u lipnju, rujnu, te studenom i prosincu.

U prva dva mjeseca ove godine središnja država je povećala svoje obveze prema domaćim bankama (po osnovi kredita) na 28,3 mlrd kuna odnosno za 648 mln kuna u odnosu na kraj prošle godine.

Država je najveći teret otplata ove godine imala upravo u prvom kvartalu u ukupnom iznosu od oko 16,5 mlrd kuna (670 mln eura inozemnog duga, oko 5 mlrd kuna trezorskih zapisa, 3 mlrd kuna domaćih obveznica i 500 mln eura sindiciranog deviznog kredita) plus oko 3,6 mlrd kuna koliko procjenjujemo da je iznosio proračunski deficit u prvom kvartalu.

Za financiranje navedenih obveza iskorišten je spomenuti depozit kod središnje banke (4 mlrd kuna), izdanje novih trezorskih zapisa (6,2 mlrd kuna tijekom prvog kvartala), dok je preostali dio obveza financiran izdavanjem domaćih obveznica u iznosu od 3,5 mlrd kuna i 350 mln eura (dospijeće 2020.), kreditom Svjetske banke (200 mln eura) odnosno novim zaduženjem kod domaćih banaka.