BIVŠI HRVATSKI PREDSJEDNIK Stjepan Mesić otprije dva mjeseca radi u svom novom uredu u zagrebačkoj Grškovićevoj ulici, iz kojeg pomno prati razvoj najvažnijih društvenih i političkih događaja u HrvatskojBivši predsjednik države Stjepan Mesić jedan je od prvih u Hrvatskoj koji se zalagao za objavu Registra branitelja. Ekipa Nacionala posjetila ga je u njegovu uredu u Grškovićevoj ulici u Zagrebu gdje je komentirao objavu Registra i druge najnovije događaje u Hrvatskoj.

NACIONAL: Vi ste još za svog mandata govorili da bi Registar branitelja trebao biti tansparentan, smatrate li da je dobro što je on ob javljen? Ima teorija po kojima se time htjelo naškoditi predsjedniku Josipoviću, a neki tvrde da se time htjelo podvaliti Jadranki Kosor, što vi mislite?

- Ne bih spekulirao o tome kome se htjelo nauditi. Uvijek sam zastupao stav da Registar branitelja treba biti dostupan hrvatskoj javnosti. Jer onaj tko je branio hrvatsku državu taj je časno postupio. Ako imamo popise poginulih i popise nestalih, po kojoj logici nemamo registar živih branitelja? Ja sam za to da se on objavi i tada će prestati politizacija.

NACIONAL: Jeste li provirili u objavljeni Registar?

- Nisam, jer dok nema oficijelnog Registra, možemo samo nagađati tko je i zašto to objavio. Ali ja mislim da se stvar može popraviti tako da Vlada sad objavi službeni Registar. Mislim da to nisu tajni podaci, svatko od njih se javno borio za Hrvatsku. Tu nema tajnih podataka. O svemu se toliko polemizira vjerojatno zbog nekih koji su došli na popis a tamo im nije mjesto.

NACIONAL: Navodno na tom popisu nema onih koji su se borili u Bosni?

- Vjerojatno je tako, ali mislim da je veći razlog manipulacija Registrom taj što se u njemu nalaze oni koji nisu ratovali. Jer vlast je tvrdila, tako su meni Tuđman i Šušak tvrdili, da svi koji idu u Bosnu idu dragovoljno. Iako su meni dolazila neka pisma u kojima su ljudi tvrdili da nisu išli dragovoljno.

NACIONAL: Hoćete li biti na skorašnjem godišnjem okupljanju u Jasenovcu kojim se komemorira proboj velike skupine logoraša pri samome kraju 2. svjetskog rata?

- Nedavno sam imao čast da me Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske izabere za počasnog predsjednika, pa me i to obvezuje da barem jednako intenzivno kao i do sada inzistiram na antifašističkim korijenima današnje Hrvatske i da se suprotstavljam svakome pokušaju povijesnoga revizionizma. Neka nitko ne očekuje da zašutim kada je riječ o antifašizmu, demokraciji, ljudskim pravima i ravnopravnim odnosima na svjetskoj sceni. Svakako ću biti, o tome nema nikakve dvojbe, jer sam prije godinu dana i obećao da ću ponovo doći. Tada sam obećao da ću doći kao građanin i antifašist jer nisam mogao znati da ću se pojaviti i u ulozi počasnog predsjednika SABA. Doći ću i govorit ću i mislim da nakon toga govora nitko više neće moći reći kako sam se povukao iz političkog života.

NACIONAL: O čemu ćete govoriti?

- Pojedinosti vam iz razumljivih razloga neću otkrivati. Govorit ću o onome što se događa oko nas, na što bi trebalo reagirati, a takva nužna reagiranja ili potpuno izostaju, ili ne dolaze od tamo odakle bi morala dolaziti, ili su pak vrlo mlaka. Govorit ću ne zbog prošlosti, nego zbog budućnosti. Znam, naime, da Hrvatska koja bi potonula u glib koketiranja s neoustaštvom iz ranih devedesetih godina prošloga stoljeća nema i ne može imati europsku perspektivu. A Europa i samo Europa je naša budućnost.

NACIONAL: Nedavno ste izrazili veliki entuzijazam našim ulaskom u NATO. No neko vrijeme činilo se kao da vi, za razliku od Vlade, i niste baš tako gorljivi pristaša ulaska u tu vojno-političku organizaciju.

- Možda je entuzijazam prejaka riječ, no ja sam svakako zadovoljan što je ulazak u NATO, jedan od dva strateška cilja hrvatske vanjske politike, ostvaren u mojemu mandatu. Sada je, naravno, na nama da to članstvo na pravi način iskoristimo. Moramo shvatiti da nismo ušli u NATO isključivo da bismo slušali i izvršavali. Mi smo punopravna članica i možemo zastupati svoja stanovišta o svakome pitanju, sve dok ne bude donijeta odluka. Tek onda te se odluke moramo pridržavati. A ono što se vama učinilo kao moja određena rezerviranost samo je izraz spoznaje da je NATO još uvijek u procesu definiranja svoje uloge u promijenjenim prilikama u svijetu. Dakle, ušli smo u savez koji "traži svoju dušu". Ne vidim ništa što bi Hrvatsku trebalo sprečavati da u tome sudjeluje, i to aktivno i konstruktivno. Znam da mnogi od nas upravo to očekuju.

NACIONAL: Imate li pri tome nešto konkretno na umu?

S POGINULIM POLJSKIM PREDSJEDNIKOM Lechom Kaczynskim bivši se hrvatski predsjednik Stjepan Mesić susretao više puta; na slici sa suprugama: Mariom Kaczynskom, koja je poginula u nesreći zrakoplova, i Milkom Mesić- Mislim na više stvari, ali navest ću samo jedan primjer. Čuo sam nedavno mišljenje kako Hrvatska ne treba imati nikakvu izlaznu strategiju u odnosu na angažiranje pripadnika naših oružanih snaga u Afganistanu. Jer, kažu pobornici te teze, postoji američki plan i mi ćemo se ponašati u skladu s time. Točno, postoji američki plan i njega su koncipirali u Washingtonu polazeći od ciljeva i interesa Sjedinjenih Država. Ne znam zašto bi to bio razlog da mi ne razmislimo o svojim interesima, ne procijenimo svoje potrebe i mogućnosti i ne kažemo: evo, naš je plan za Afganistan takav i takav. Nekoliko starih NATO-ovih članica postupilo je upravo tako, a neke su se i potpuno povukle iz Afganistana.

NACIONAL: Da se vratimo na Hrvatsku. Vi ste bili praktično jedini iz državnoga vrha koji je još prije nekoliko godina upozoravao na dolazeću gospodarsku krizu. Tada vam nisu vjerovali. Smatrate li da se današnja Hrvatska dobro nosi s krizom?

- Točno je, upozoravao sam u vrijeme kada me nisu htjeli čuti, ili su govorili kako to što iznosim nije istina. Na žalost - bila je istina. Danas dijelom plaćamo danak zatvaranju očiju pred tim realnostima. Mogu samo ponoviti da je izlaz za cijelu zemlju u pokretanju proizvodnje. Samo to nas može izvući. Bojim se da za traženje izlaza iz krize nije dovoljno angažirati predstavnike krupnoga kapitala, ma koliko su oni u tome nezaobilazni. Prije svega treba raditi na dugoročnome programu razvoja - ne samo gospodarstva, nego i cijele zemlje.

NACIONAL: Kako gledate na razvoj afere oko Podravke, bivši ministar gospodarstva Damir Polančec je u istražnom zatvoru, puno se raspravlja o tome je li bivši premijer Sanader znao za sve što se oko Podravke događalo, što vi mislite?

- Već sam rekao da su ministri u okvirima svog resora sigurno mogli donositi odluke o kojima premijer nije znao. Ali odluke koje se tiču većih financijskih pitanja ili koje se tiču obveza države, to bez premijera nije moglo ići.

NACIONAL: Što mislite koja je uloga HSS-a u Podravci, koliko je Josip Friščić bio upoznat sa zbivanjima?

- Mislim da ni jednoj stranci nije mjesto u gospodarstvu, u tvrtkama, pa ni u Podravci. Menadžment mora biti formiran onako kako se to inače radi u tržišnoj privredi, a tu nema mjesta za politizaciju, pa ni za HSS.

NACIONAL: Bili ste prvi koji je postavio pitanje zašto su upravljačka prava u INA-i predana Mađarima, je li vam sada ta situacija išta jasnija i što mislite, kako će se taj slučaj dalje razvijati?

- Kao ni hrvatskoj javnosti, tako ni meni situacija nije ništa jasnija. Samo znam da je svojedobno k meni došao predsjednik Uprave INA-e Tomislav Dragičević zabrinut jer je Uprava čula da se INA prodaje i kazao da bi oni htjeli s premijerom o tome razgovarati. Pitao sam Sanadera, a on mi je kazao: Ne, to nema nikakve veze. Nakon nekog vremena mi je ponovo Dragičević rekao da su i drugi članovi Uprave čuli da se INA prodaje te da bi voljeli da ih premijer primi. Ja sam ga ponovo pitao hoće li ih primiti, kazao mi je: U redu. Ali opet ih nije primio. Treći put sam ga pitao da ih primi, da mu kažu što oni misle, jer Uprava ipak najviše zna o INA-i. Tad mi je kazao da se INA ne prodaje. Rekao sam mu da bi mogao s njima sjesti jer ipak je to najveća tvrtka u Hrvatskoj. Rekao je samo: Dobro. Nakon što Sanader ni nakon moje treće intervencije nije reagirao, pitao sam ga i četvrti put da primi Upravu INA-e, tad mi je kazao: Nema potrebe, Polančec je sve dogovorio. I kad sam ja to javno rekao, premijer je pobijesnio. Ne znam zašto ga ta istina boli. Ako ga četiri puta pitam da primi predstavnike INA-e a on ih ne primi. Mogao je reći da je bio zauzet, recimo s problemima Podravke ili takvim nečim, pa nije imao vremena za INA-u. Na pitanja koja sam postavio još u mandatu nisam dobio odgovore. Nije ih dobila ni hrvatska javnost. Zanima me osim toga zašto Državno odvjetništvo nije pregovaralo u ime državnih tvrtki. Ovdje čujemo da se plaćaju milijunske sume advokatskim uredima, ali ne znamo po kojem kriteriju se ti advokatski uredi odabiru. Samo vidimo da su neke osobe uvijek vezane uz iste advokatske urede, a radi se o državnom novcu, o novcu poreznih obveznika. Ne znam zašto Državno odvjetništvo ne reagira, očito da se državnog odvjetnika Mladena Bajića u tome zaobilazi, nitko ga ne pita da sudjeluje u pregovorima. Pa ovdje je ugovor najmanje sporan. Pitanje je tko je pregovarao, što je ispregovarano, a kad se jednom ispregovara, lako je onda sastaviti ugovor.

NACIONAL: Mislite li da je razlog angažiranja privatnih odvjetničkih ureda a ne Državnog odvjetništva i u tome što se možda radilo o procedurama koje su uključivale neke off shore kompanije, pa možda ljudi u DORH-u nemaju iskustva u takvim poslovima?

- A ovi koji imaju iskustva s off shore kompanijama, oni su sada upravo na dodatnim edukacijama u Remetincu.

NACIONAL: Poznavali ste poginulog poljskog predsjednika Lecha Kaczynskog, planirate li ići na pogreb?

- Jesam, poznavao sam ga i ako bude moguće da odem na pogreb, ako me povedu, ja bih otišao. Ja sam se s njim više puta sastajao. U svim našim razgovorima su uvijek dominirale teme iz proteklog rata u Hrvatskoj i BiH, te pitanje da li se rat mogao izbjeći. Zadnji put smo razgovarali kad je Hrvatska primljena u NATO.

NACIONAL: Kakav je dojam on ostavio na vas?

- On je neosporno bio veliki poljski domoljub, ali je bio i borac za demokraciju. Pripadao je desnom centru, a u tom svjetlu je gledao i europsko udruživanje, malo je bio skeptičan prema tome, dok sam ja uvijek u razgovorima s njim polazio od toga da ako su mogli Nijemci i Francuzi otvoriti svoje granice i surađivati, onda možemo i mi na ovim prostorima.

NACIONAL: Na kraju: kako izgleda vaš program za iduće mjesece?

- Imam više poziva u inozemstvo, o nekima sam odlučio, o nekima još razmišljam i nastojim ih uskladiti s obvezama koje sam već ovdje preuzeo. Početkom svibnja na poziv predsjednika Medvjedeva putujem u Moskvu na proslavu 65. obljetnice pobjede u Drugome svjetskom ratu. Putujem kao bivši šef države i kao počasni predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista. Osobito mi je drago što sam bio prvi iz Hrvatske koji je dobio poziv na tu svečanost. U lipnju putujem u Izrael, na poziv Memorijalnoga centra Yad Vashem, i tamo ću sudjelovati u radu međunarodnoga skupa o obrazovanju o holokaustu. Smatram to iznimno važnim, jer se jednostavno ne smije dopustiti da se zaborave, relativiziraju ili negiraju zločini fašizma i nacizma. Pogotovo mladi u Hrvatskoj, gdje su zasuti pravom lavinom publikacija povijesnoga revizionizma, moraju znati istinu.