Plinacro, čijem nadzornom odboru predsjeda Marina Matulović Dropulić, ne može povećati cijenu bez dozvole ministra gospodarstvaHrvatska državna plinska kompanija Plinacro nema dovoljno novca da završi brojne investicijske projekte započete proteklih godina, među kojima se posebno ističe 500-tinjak milijuna eura vrijedan projekt plinofikacije Dalmacije. Dapače, kako bi skupila dovoljno novca za otplatu brojnih kredita koji dolaze na naplatu tijekom 2010. i 2011. godine, ta je tvrtka prošlog tjedna Ministarstvu gospodarstva uputila zahtjev za odobrenjem 17-postotnog povećanje cijene transporta plina.

Te informacije Nacional je doznao od izvora bliskih vrhu Ministarstva, koje je Plinacrov zahtjev šokirao jer bi uzrokovao novo poskupljenje plina i posredno mogao izazvati katastrofalne posljedice za niz hrvatskih industrijskih tvrtki koje plin koriste kao sredstvo za proizvodnju. S druge strane, Nacionalovi sugovornici smatraju, ako nema ni jednog logičnog objašnjenja za Plinacrove zahtjeve, s obzirom na to da ta kompanija, kao monopolist, već godinama posluje sa znatnim profitom. Tako je, primjerice, 2008. godinu tvrtka završila s profitom od 144 milijuna kuna, dok se očekuje da bi dobit iz 2009. godine mogla biti još i veća.

U takvoj situaciji povećanje tarifa za transport plina od 17 posto, koje traži Plinacro, u Ministarstvu ocjenjuju nedopustivim, naročito s obzirom na to da je u godinu dana cijena plina za industriju porasla za 73 posto i ogroman je problem za domaće gospodarstvenike. S druge strane, tvrtkini investicijski planovi u srpnju prošle godine revidirani su tako da je ukupna vrijednost investicija smanjena za 60 milijuna eura. Zato Nacionalovi sugovornici smatraju da je jedino objašnjenje za Plinacrovu namjeru da poveća svoje tarife to što kompaniji već ove godine na naplatu dolazi niz kredita koje je kompanija tijekom proteklih godina dobila od stranih banaka. Među njima se ističe 70 milijuna eura vrijedan kredit za otkup podzemnog skladišta plina Okoli od Ine.

Skladište Okoli Plinacro je platio 514 milijuna kuna, a tu cijenu tada su pojedini stručnjaci ocijenili kao previsoku, tvrdeći kako je nelogično da se toliko plaća za objekt čija je knjigovodstvena vrijednost prilikom prve faze privatizacije Ine bila 11 puta manja i iznosila tek 47 milijuna kuna, naročito s obzirom na to da je ključni dio skladišta naftna bušotina koja ionako pripada državi, a za koju je Ina imala samo koncesiju. Dapače, Plinacrovi stručnjaci sami su procijenili vrijednost skladišta, na temelju čega je zaključeno da vriijednost građevinskih objekata i opreme ne prelazi 300 milijuna kuna.

Ipak, hrvatska vlada na kraju je pristala na skuplju procjenu poznate svjetske konzultantske tvrtke PricewaterhouseCoopers, uz odredbu da će Plinacro u slučaju nedostatka sredstava platiti tek 300 milijuna, dok bi ostatak podmirila Vlada. To se nije dogodilo, tvrtka je cijeli iznos Ini isplatila na temelju kredita EBRD-a, no čini se kako novac za otplatu kredita sad Plinacro namjerava prikupiti povećavajući cijenu plina. Takav zahtjev gotovo će sigurno biti izložen kritikama udruga poslodavaca, a pitanje je kako će na njega reagirati ministar gospodarstva Đuro Popijač, koji je u prošlosti bio vrlo nesklon uvođenju novih opterećenja za poduzetnike. Budući da je članica nadzornog odbora i skupštine Plinacroa ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić, može se očekivati da će ona podržati zahtjev za povećanje cijene transporta plina pa bi to moglo rezultirati nesuglasicama u Vladi.