Objavljeno u Nacionalu br. 753, 2010-04-20

Autor: Plamenko Cvitić

SLOBODA na mobitelu

Prepaid bez registracije do 2011.

REGISTRACIJA prepaid korisnika mobilne telefonije neće se provesti ove godine jer se zbog kontradiktornog zakona krše privatnost građana i tajnost komuniciranja

MILIJUNSKI GUBICI
Šef T-HT-a Ivica
Mudrinić izjavio je da bi
registracijom prepaid
korisnika trgovci izgubili 500 milijuna kuna jer ne bi mogli prilagoditi sigurnosne uvjete za registraciju korisnikaMILIJUNSKI GUBICI Šef T-HT-a Ivica Mudrinić izjavio je da bi registracijom prepaid korisnika trgovci izgubili 500 milijuna kuna jer ne bi mogli prilagoditi sigurnosne uvjete za registraciju korisnikaNajavljivana registracija svih prepaid korisnika mobilne telefonije u Hrvatskoj ove se godine ipak neće provesti. Bez jasnog stava Vlade, odnosno čvrste zakonske podloge i usuglašenosti mjerodavnih institucija, OTC naprosto nema nikakve ovlasti da telekomunikacijskim tvrtkama naloži registraciju prepaid korisnika ili da ih ikako kazni ako se oni ogluše na takav zahtjev.

Zbog toga su svi hrvatski telekom operatori najavili da, ako ih se jasno na to ne obveže, neće 1. rujna isključiti signal svim prepaid korisnicima koji se dotad neće registrirati. Već i sama mogućnost da se takvom jednostranom odlukom utječe na privatnost i navike dvije trećine hrvatskih građana snažan je argument protiv zamisli OTC-a, koji za to nema jasnog zakonskog uporišta, a po svemu sudeći ni apsolutne podrške unutar hrvatskog obavještajnog sustava, kao ni hrvatskog zakonodavstva.


Upravo zbog toga, ali i zbog potpune zbrke koju je izazvao zahtjev OTC-a, šefovi telekom operatora traže da se hrvatska vlada što prije nedvosmisleno odredi prema ideji uvođenja registracije za prepaid korisnike. Kako ističu Nacionalovi izvori, unutar hrvatske vlade prevladava mišljenje da je riječ o iznimno zahtjevnoj ideji i sa zakonskog i s tehničkog gledišta, pa je nemoguće na brzinu donijeti bilo kakvu obvezujuću odluku. To, zapravo, znači da bi se cijela ideja, ako se uopće i usvoji, mogla početi provoditi tek za godinu dana, što znači da se Hrvatska neće povesti za primjerom Meksika, gdje 30 milijuna stanovnika svakodnevno očekuje da im država blokira sve mobilne pozive. Drugim riječima, više od tri milijuna hrvatskih građana zasad još ne mora strahovati da će im mobilni uređaji biti blokirani, odnosno da će obveznom registracijom biti ugrožena njihova privatnost i tajnost komuniciranja. Premda inicijativa OTC-a postoji već neko vrijeme i, istini za volju, represivniji pripadnici policijsko-obavještajnog sustava ne bi imali ništa protiv njezina uvođenja, indikativno je da je dosad javno nije podržao nitko, a kamoli da bi njezino uvođenje obrazlagao floskulama o nacionalnoj sigurnosti i borbi protiv kriminala.

Istovremeno, šef OTC-a Dinko Majić već se u javnosti kompromitirao nestručnim i nezakonitim zahtjevom da sudovi mogu samo preko njegove ustanove tražiti podatke od telekom operatora, a taj njegov zahtjev ubrzo je odbacio Vrhovni sud RH, koji ga je ocijenio “nestručnim, neprimjerenim i proturječnim jer ugrožava elementarne postavke funkcioniranja vlasti”. Na sličan način u telekomunikacijskoj branši, ali i među pravnom strukom i aktivistima za ljudska prava, ocijenjen je i Majićev zasad neuspješni nasrtaj na dosadašnju anonimnost hrvatskih prepaid korisnika. Za izvjesni fijasko ideje šefa OTC-a ključne su četiri stvari: kao prvo, čak i da hrvatske institucije zauzmu stav da je registracija svih korisnika mobilnih mreža jedini učinkoviti način borbe protiv terorizma i organiziranog kriminala, implementaciji takve odluke trebala bi prethoditi široka javna rasprava unutar hrvatskog zakonodavstva, ali i među ustavnim stručnjacima, jer bi to značilo bitno ograničavanje ustavnih sloboda i ljudskih prava, koja se, kako Ustav propisuje, mogu ograničavati samo zakonom i samo ako su ta ograničenja razmjerna naravi potrebe za nacionalnom sigurnošću. Iako je posve jasno da se teroristi i kriminalci koriste mobitelima, nigdje u svijetu, pa ni u Hrvatskoj, nikada nije predstavljeno neko stručno izvješće iz kojeg bi se dalo iščitati na koji bi način registracija svih prepaid kartica bitno smanjila stopu kriminala ili povećala opću sigurnost.

S druge strane, borci za ljudska prava u cijelom svijetu žestoko se protive takvim inicijativama upravo zato što one krše elementarna ljudska prava. Čak štoviše, neke odluke, poput presude njemačkog ustavnog suda iz ožujka ove godine, telekom operatorima zabranjuju i neka čak i slabija zadiranja u privatnost građana: tako je 35.000 Nijemaca izvojevalo presudu po kojoj telekom operatori ne smiju u dužem vremenu zadržavati podatke o tome s kim je i koliko dugo neki korisnik razgovarao, kao ni informaciju na kojoj je lokaciji bio. Na taj način, koliko god to isprva djelovalo benigno, operatori, odnosno državne službe, mogu rekonstruirati sve lokacije na kojima se određeni građanin nalazio u svakom trenutku u posljednjih godinu dana ili još i duže. Dok je za većinu građana nešto takvo preveliko zadiranje u privatnost, nema sumnje da bi ti podaci mogli biti korisni za praćenje kretanja kriminalaca i terorista. Međutim, umjesto da svoje resurse upregnu da bi nadzirali kriminalce koje doista treba nadzirati, šef OTC-a Dinko Majić i slični obavještajni kadrovi zapravo bi željeli nadzirati baš sve građane, što je potpuno u nesuglasju s demokratskim i ustavnim načelima. Drugi razlog opravdane sumnje u provedbu Majićevog zahtjeva leži u činjenici da se takvo ograničavanje prava građana, čak i da unutar državne vlasti postoji konsenzus oko toga, može provesti samo ako postoji čvrsto zakonsko uporište.

NEMA ISKLJUČENJA
Šef VIPneta Mladen
Pejković (lijevo) najavljuje da, ako ih se jasno na to ne obaveže, neće 1. rujna isključiti signal svim prepaid korisnicima koji se
dotad neće registriratiNEMA ISKLJUČENJA Šef VIPneta Mladen Pejković (lijevo) najavljuje da, ako ih se jasno na to ne obaveže, neće 1. rujna isključiti signal svim prepaid korisnicima koji se dotad neće registriratiU hrvatskom slučaju, ni jedan zakon izričito ne propisuje obvezu registracije svih korisnika komunikacijskih mreža, već jedino u Zakonu o elektroničkim komunikacijama članak 108. propisuje da telekom operatori “moraju omogućiti nadležnim tijelima trenutačnu identifikaciju korisnika usluga”. Upravo na osnovi tog članka OTC već mjesecima telekom operatorima dostavlja pravno neobvezujuće “protokole” i od njih zahtijeva uvođenje registracije prepaid korisnika, tvrdeći da ti zahtjevi proizlaze iz tumačenja zakona. Ipak, Majić, kojeg je već i sudbena vlast okarakterizirala kao osobu koja se baš i ne razumije u zakonodavstvo, očito ne razumije da se tako važna ograničenja ljudskih prava ne mogu nametati na temelju njegove slobodne interpretacije, odnosno da bi, u slučaju da zakonodavac to doista želi, u navedeni zakon nedvosmisleno ugradio jasnu odredbu o registraciji svih korisnika telekom mreža. Uostalom, čak i kada bi se svi slagali s Majićevim interpretiranjem zakona, pažljivom analizom došlo bi se do jednostavnog zaključka da je navedeni zakon kontradiktoran: u njemu se, naime, spominje sporni članak kojim se od operatora zahtijeva “trenutačna identifikacija korisnika usluga”, dok se u drugim člancima od operatora zahtijeva da i dalje održavaju mrežu javnih govornica. Posve je jasno da nema ni jednog načina da, primjerice, HT može saznati, a potom i tajnim službama dati podatak o tome, tko u određenom trenutku koristi neku od 9200 javnih telefonskih govornica u Hrvatskoj. Drugim riječima, kada bi Majićeva interpretacija zakona bila točna, onda bi u Hrvatskoj trebalo izbaciti iz uporabe sve telefonske govornice. Ili, što je još bizarnije, u jeku turističke sezone blokirati dolazne i odlazne pozive svim inozemnim turistima jer hrvatski operatori nemaju informacije o identitetu korisnika koji su u roamingu.

Treći razlog za odbacivanje zahtjeva OTC-a tiče se njegova pravnog statusa, odnosno ovlasti da uopće traži od telekom operatora registraciju prepaid korisnika. U jednom od svojih rijetkih istupa u javnosti Dinko Majić sam je ustanovu kojoj je na čelu nazvao “servisom SOA-e, VSOA-e i policije”, što zapravo ide u prilog tezi da OTC i njegov ravnatelj nisu nadležni da telekom operatorima propisuju registraciju prepaid korisnika. Za takvu odluku bilo bi razumljivo da proističe od regulatora, Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije ili od Ministarstava unutarnjih poslova ili Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Iako spor traje već mjesecima, ni jedno od tih ministarstava dosad se u to nije ni na koji način uključilo, što daje naslutiti da je inicijativa šefa OTC-a zasad - samo njegova. S druge strane, Nacional je u posjedu dokumenta iz prosinca prošle godine, koji pokazuje da se ni HAKOM ne smatra nadležnim: 16. prosinca 2009. Vijeće HAKOM-a na svojoj je sjednici obustavilo postupak radi donošenja odluke kojim će se telekom operatorima odrediti “način provođenja obveze vođenja popisa korisnika unaprijed plaćene usluge”. Istini za volju, nakon te odluke HAKOM se na određeni način, i to kao moderator, uključio u spor između OTC-a i svih telekom operatora u Hrvatskoj, no očito je da je cijeli slučaj toliko nedorečen da bi ga u konačnici mogao, ako doista želi uvesti tu diskriminatornu odluku, razriješiti tek Hrvatski sabor kao zakonodavac - izmjenom Zakona o elektroničkim komunikacijama.

JULIAN OGRIN IZ TELE 2 izigrao je zajednički stav svih ostalih telekom operatora kad je početkom
tjedna iz nejasnih razloga izjavio da se Tele2 ne protivi registraciji prepaid
korisnikaJULIAN OGRIN IZ TELE 2 izigrao je zajednički stav svih ostalih telekom operatora kad je početkom tjedna iz nejasnih razloga izjavio da se Tele2 ne protivi registraciji prepaid korisnikaČetvrti segment zbog kojeg je nemoguće da se registracija prepaida i počne provoditi ove godine vezan je uz niz pitanja na koja šef OTC-a zasad još nije dao odgovor. Primjerice, kada bi se uvela registracija, bi li to značilo da djeca i tinejdžeri, odnosno mlađi od 14 godina, ne bi uopće mogli koristiti mobilne uređaje jer nemaju osobnu iskaznicu kojom bi potvrdili svoj identitet? Ili bi do mobitela mogli doći samo ako to za njih učine njihovi roditelji? A u tom slučaju, bi li pojedini građanin smio na svoje ime registrirati samo jednu ili dvije SIM kartice, ili u tom pogledu ne bi bilo nikakvih ograničenja? Na koji način bi se sankcioniralo građane koji bi, poput švicarskih aktivista za ljudska prava, kupili na desetke SIM kartica na svoje ime i potom ih podijelili stranim azilantima ili beskućnicima? Nejasno je i kome bi se građani morali javiti čim izgube mobilni uređaj ili im ga netko ukrade. Slično je i pitanje bi li telekom operatori trebali u startu blokirati sve međunarodne korisnike koji uđu u Hrvatsku s anonimnim prepaid karticama, jer ih, dakako, ne mogu “trenutačno identificirati”? Bi li stranci, primjerice turisti, uopće smjeli u Hrvatskoj kupiti prepaid karticu koju bi željeli koristiti tijekom boravka u Hrvatskoj? Je li uopće fizički moguće da u tri ljetna mjeseca, kada se u Hrvatskoj mnogi bave turizmom, tri milijuna građana dojuri u dućane operatora i preda fotokopije svojih osobnih dokumenata? Naime, čak i u zemljama u kojima je zakonski uvedena registracija prepaida, rok za provedbu trajao je najmanje dvije godine, a ponegdje mnogo dulje.

Uostalom, koja bi prodajna mjesta uopće bila ovlaštena za proceduru registracije? Sva su ta pitanja zasad bez odgovora, ali pokazuju da se OTC zaletio s inicijativom koja uopće nije razrađena. Posljednjih tjedana u to se na bizaran način uključilo i regulatorno tijelo HAKOM, koje od telekom operatora traži da oni smisle način na koji bi se provela implementacija cijele ideje, što je potpuno suludo, umjesto da regulator uvodi pravila ako za time uopće postoji potreba; u ovom slučaju traži se da operatori sami sastave pravila, a da ih potom regulatorno tijelo samo usvoji. Dok se ne raspetlja sva zbrka oko nesuvisle ideje OTC-a, hrvatski prepaid korisnici zasad ne moraju strahovati od isključenja iz mobilne mreže. Prema Nacionalovim saznanjima, u sljedećih desetak dana predstavnici HT-a, Vipneta i Tele 2 održat će konzultacije s čelništvom HAKOM-a te zatražiti da ih prime i dužnosnici Vlade RH s kojima bi razmotrili kako riješiti spor koji se, u konačnici, vodi između tri milijuna hrvatskih građana i jednog obavještajnog servisa koji bi im, bez jasnog uporišta u zakonu, htio ograničiti ustavom zajamčene slobode i prava.

Vezane vijesti

'Hrvatska je u kritičnoj fazi, mora se mijenjati'

'Hrvatska je u kritičnoj fazi, mora se mijenjati'

Na sjednici Nacionalnog vijeća za konkurentnost održanoj 12. lipnja 2012. godine imenovani su novi članovi Vijeća iz redova Vlade Republike Hrvatske,… Više

Komentari

registracija
26/1/08

Rampa, 21.04.10. 00:34

Opravdanje naših bajnih političara je da registraciju prepaida ima 8 europskih država!

Ne EU članica, već od cijele Europe 8 država!

Pa se sad nešto mislim, Europa ima 56 država.

Pitanje glasi: Jesu li sve ove države koje ne pripadaju u ovih 8 država, a ima iha 48, sad sigurnosto ugrožene bez ove registracije ili su naprosto glupe da se sjete onog što se sjetiše naši bistri političari?!


registracija
8/7/09

bankar, 23.04.10. 15:47

odgovor je: naši političari su glupi


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika