Objavljeno u Nacionalu br. 754, 2010-04-27

Autor: Damir Novotny

Vladin šuplji program

Vladin Program gospodarskog oporavka najavljuje reforme i ima nekoliko odličnih ideja, ali je kontradiktoran, nepraktičan i nekonzistentan. U isto vrijeme Grčka smanjuje javne rashode, smanjuje broj zaposlenih u upravi i oporezuje luksuzne robe

Damir NovotnyDamir NovotnyVladin Program gospodarskog oporavka predstavlja pismo namjera hrvatskoj javnosti, kojim se najavljuju dugoročne reforme i objavljuju neke kratkoročne promjene u fiskalnom sustavu. No ta kompilacija političkih ideja nije i konzistentni paket ekonomsko-političkih mjera koji bi u kratkom roku zaustavio usporavanje gospodarstva i otvorio ciklus dugoročno održivog rasta. Unatoč tome što Program sadrži nekoliko odličnih ideja, teorijska nedosljednost i niz kontradiktornosti, te miješanje strateških ciljeva s porezno-tehničkim pitanjima, ostavlja otvorenim praktično značenje predloženih mjera.

Vodeći se izrekom da se potok ne može preskočiti u dva koraka, nova grčka socijalistička vlada je izradila kompleksan paket vrlo snažnih mjera. Grčke javne financije, opterećene visokim javnim dugom koji iznosi 113% BDP-a, ovaj će program stabilizirati trenutnim smanjivanjem diskrecijskih javnih rashoda i investicija za 10%.


Istovremeno su povećani porezni proračunski prihodi kroz povećavanje PDV-a i posebnih direktnih poreza (na skupe automobile i jahte, duhanske proizvode, alkohol, telekomunikacijske usluge, nekretnine i gorivo). Strukturne mjere su usredotočene na reforme javnog sektora (smanjivanje broja zaposlenih na principu 5:1, uvođenje novog sustava nagrađivanja javnih službenika, zdravstvena reforma), modernizaciju javne uprave (posebno porezne administracije) i povećavanja državnih intervencija u sektoru poduzeća (subvencioniranje investicija do 60%, javno-privatna partnerstva). Grčka vlada govori o potpuno novoj i modernoj institucionalnoj arhitekturi koja će se temeljiti na transparentnosti, meritokraciji (vladavini stručnosti) i odgovornosti javnog sektora, koji će biti partner privatnom sektoru. Uz pomoć i poticaje Europske komisije, grčka vlada neočekivano odlučno i kompetentno provodi ovaj ekonomsko-politički program kojim se, unatoč vrlo teškom stanju tamošnjeg gospodarstva, otvaraju nove perspektive.

Hrvatskom gospodarstvu je potreban zaokret u pristupu vođenju ekonomske politike kakav su provele primjerice Slovačka i Poljska prije nekoliko godina i koji danas provodi grčka vlada. Naglašavanje socijalnih politika jedna je od najvećih prepreka na putu gospodarskog oporavka. Uspješne tranzicijske zemlje srednje i istočne Europe su vladinim politikama poticale modernizaciju ekonomije, razvoj tržišnih odnosa, strana ulaganja i povećavanje konkurentske sposobnost poduzeća na međunarodnom tržištu. Socijalna ravnoteža se uspostavlja kao posljedica ubrzanog ekonomskog rasta i visoke razine zaposlenosti. Najbolja socijalna politika je ona koja nije potrebna: neusporedivo je važnije otvarati nova radna mjesta nego osiguravati socijalnu ravnotežu transferima iz državnog proračuna.
Hrvatske vlade gotovo cijelo proteklo desetljeće povećavaju direktne i prikrivene socijalne transfere. Subvencije željeznici, poljoprivredi i brodogradnji ne možemo nazvati gospodarskim poticajima jer nisu povećavle produktivnosti ovih sektora, već isključivo dijelom socijalnih politika kojima su se nastojala održati nepostojeća radna mjesta. Čak i porezne politike Vlada tumači kao dio socijalnih politika. Vlada je upravljanje ekonomskom politikom potpuno zanemarila, tako da su nužne hitne reforme, modernizacija ekonomije i približavanje najboljoj europskoj praski.
Međutim, strukturne promjene mogu imati učinke na gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta tek u srednjem roku ili čak dugom roku. Europske vlade su na recesiju odgovorile snažnim fiskalnim intervencijama (snižavanje poreznog opterećenja, povećavanje dohodaka kućanstava i poticanja poduzeća na investicije). Paketi kratkoročnih fiskalnih mjera su u većini zemalja provođenih u dva ili tri vala i dosegnuli prosječnu visinu od 5% jednogodišnjeg BDP-a. S obzirom na veliku ovisnost većine poduzeća od potražnje na domaćem tržištu, hrvatska vlada mora odlučnim kratkoročnim fiskalnim mjerama zaustaviti negativna očekivanja kućanstava i poduzeća te ohrabriti jačanje potrošnje i investicija. Jednokratni porezni rabati (nekoliko tisuća kuna), povećavanje neoporezivog dijela dohotka i snižavanje poreza na dodanu vrijednost za domaće usluge i prehrambene proizvode, samo su dio mjera kojima se može zaustaviti pad domaće potražnje. S druge strane Vlada mora u kratkom roku rekonstruirati porezni sustav i modernizirati javnu upravu prema standardima EU (potpuna internetizacija i digitalizacija transakcija). Neizbježno je povećavanje posebnih poreza kao trajnog izvora proračunskih prihoda po uzoru na Grčku, kao i neminovno uvođenje poreza na imovinu. Na rashodovnoj strani potrebno je prepoloviti socijalne transfere i neproduktivne subvencije te zaustaviti javna ulaganja u infrastrukturu, a povećati proračunske stavke namijenjene stabilizaciji poduzeća i novim investicijama. Pri tome su potrebne nove industrijske politike, razvoj novih financijskih instrumenata za poticanje ulaganja (direktna strana ulaganja neće biti moguće privući bez direktnih subvencija) te višestruko povećavanje kapaciteta Ministarstva gospodarstva.

Očekivali bismo konkretne pakete fiskalnih intervencija za poticanje konjunkture, renoviranje poreznog sustava i reformske zahvate s ciljem modernizacije institucionalnog sustava. Nadamo se u kratkom roku, jer stanje u hrvatskom gospodarstvu ne dozvoljava preskakanje potoka u dva koraka. Zaokret u vođenju vladinih politika Vlada mora provesti u kratkom roku, ali se pri tome ne može služiti argumentima o „opasnosti gubitka ekonomskog suvereniteta i pretvaranja ratnih pobjednika u gubitnike", već ekonomsko-političkim iskustvima suvremene Europe.

Vezane vijesti

Provedbom Čačićevog plana javni dug će porasti na 70 posto BDP-a

Provedbom Čačićevog plana javni dug će porasti na 70 posto BDP-a

Investicijski plan prvog potpredsjednika i ministra gospodarstva Vlade, Radimira Čačića, opasan je za kreditni rejting Hrvatske jer će njegovom… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika