JOSEF ACKERMANN, izvršni direktor najveće njemačke poslovne banke Deutsche Bank; Njemačka je svjesna da mora pomoći Grčkoj jer time spašava i stabilnost eura i stabilnost europske privrede, pa tako i njemačkeU četiri i pol godine na čelu njemačke vlade kancelarka Angela Merkel donijela je brojne teške odluke, ali malo je bilo razdoblja njene vladavine koja su bila tako osjetljiva poput onoga koje predstoji. Ona mudro odabire dobar trenutak za svoje odluke i tijek događaja prilagođava svojim političkim potrebama. I poteze u sadašnjoj krizi htjela je precizno tempirati, ali joj prilike to ne dopuštaju i guraju je u veliku političku nevolju, koja bi je mogla paralizirati u nastavku mandata.

Morala je hitno odlučiti što joj je važnije - Grčka ili njemačka savezna pokrajina Sjeverna Rajna - Vestfalija. Duboka grčka financijska kriza ugrožava ne samo stabilnost grčke privrede, nego i budućnost europske valute, eura, te europske privrede u cjelini. No kakve veze ima grčka kriza sa Sjevernom Rajnom - Vestfalijom i u kakvoj je Angela Merkel dvojbi?

Sjeverna Rajna - Vestfalija njemačka je savezna pokrajina s najbrojnijim stanovništvom i vrlo snažnom privredom. Na tom su području gradovi Düsseldorf, Köln, Dortmund, Duisburg, Essen, Bonn, Bochum, to je industrijsko srce Njemačke. Lokalnu vlast drži koalicija Kršćanskodemokratske unije (CDU) Angele Merkel i liberala (FDP), koja je na vlasti i na saveznoj razini. Tom su njemačkom saveznom pokrajinom nekoć dominirali socijaldemokrati, i to upravo stoga što je industrijska, dakle radnička. Tako je bilo sve do 2005. No prije izbora te godine dotadašnji socijaldemokratski kancelar Gerhard Schröder povukao je poteze u korist krupnog kapitala, a protiv radničkih interesa, pa su ga birači kaznili srušivši SDP s vlasti u Sjevernoj Rajni - Vestfaliji. Ondje se 9. svibnja održavaju novi važni lokalni izbori, na kojima bi demokršćani željeli zadržati vlast, i oni nemaju samo lokalno značenje, zbog jedne specifičnosti mogli bi imati ključnu ulogu i za budućnost savezne vlade Angele Merkel. Tamošnja vladajuća koalicija na udaru je kritika opozicije, koju sačinjavaju SDP i Zeleni, a koja se nada da će nakon pet godina ponovno preuzeti vlast. Najnovija ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da kršćansko- liberalna i socijaldemokratsko-zelena koalicija u ovom trenutku imaju gotovo identičnu podršku birača.

Predizborna debata u toj saveznoj državi u posljednje se vrijeme usredotočila na pomoć koju Europska unija priprema za spas grčke privrede. To je velika politička tema u Njemačkoj, jer se od Njemačke, koja ima najsnažniju privredu u EU, očekuje da najviše pridonese toj pomoći. Grčka je dužna oko 300 milijardi eura, za neposredni spas potrebno joj je u idućih nekoliko tjedana 45 milijardi eura da platila neke dospjele dugove. EU i Međunarodni monetarni fond pripremaju paket financijske pomoći u kojem bi Njemačka trebala obilno sudjelovati sa najmanje 8,5 milijardi eura. No tomu se protivi njemačka javnost, pa to iskorištava i oporba u Sjevernoj Rajni - Vestfaliji za napade na vladu. Otvara pitanje zašto da Njemačka daje tako velik novac Grčkoj, čije su vlade neodgovorno trošile novac i to skrivale pred svojim europskim partnerima. Zar ne bi bilo poštenije da njemačka vlada taj novac potroši za dobrobit njemačkih građana? Ima i sasvim konkretnih zahtjeva da se taj novac iskoristi u njemačkom budžetu i time omogući smanjenje poreza. To traže ne samo opozicijski političari, nego i popularne njemačke visokonakladne novine, u prvom redu tabloid Bild, koji tvrdi da ankete njegovih čitatelja pokazuju da se 80 posto njih protivi spašavanju Grčke njemačkim novcem. Bild je posljednjih dana vodio pravu protugrčku kampanju, objavljivao komentare da njemačka vlada ne smije iz nevolja izvlačiti Grke na teret Nijemaca. Čak je izravno pozvao Grke da se s eura vrate na svoju staru valutu drahmu i tako oslobode Njemačku od nužde da spašavaju Grčku spašavajući euro. Bild nije jedini list koji izražava takvo mišljenje, on to samo čini agresivnije od drugih.

U njemačkim medijima mnogo se piše o tome kako Grci zapravo bolje žive od Nijemaca, jer mnogo manje rade i imaju veće beneficije od Nijemaca. Iznosi se podatak da Grci mogu u mirovinu sa 60 godina, a Nijemci tek sa 65. Dok njemački umirovljenici nisu imali povišicu mirovina od 2004., grčke mirovine porasle su za 11 posto. Neudane kćeri grčkih vojnika i policajaca mogu naslijediti mirovine svojih očeva i uživati ih sve do svoje smrti. Bilo je u njemačkom tisku čak i prijedloga da Grčka namiri međunarodni dug prodajom nekog od svojih otoka ili kakvim hramom s Akropole, a pusti Nijemce na miru. Strasti se u Njemačkoj raspiruju jer je većina Nijemaca sve uvjerenija da Njemačka ne treba spašavati Grčku, djelomice i stoga što su njemački mediji propustili objasniti njemačkoj javnosti kakve bi se neugodne posljedice za njemačku privredu donijela propast grčke privrede, a za njom u propast krenu i portugalska i španjolska, što je vrlo izgledno. To je pitanje počelo utjecati i na ishod glasovanja u Sjevernoj Rajni - Vestfaliji, jer je sve očitije da bi upravo zbog Grčke tamošnji glasači mogli na kraju ipak dati povjerenje opoziciji. Uz to, i liberalni koalicijski partneri Angele Merkel jako su suzdržani prema njemačkom financijskom paketu pomoći Grčkoj te su zaprijetili da bi mogli izići iz koalicije. Za Angelu Merkel gubitak izbora u Sjevernoj Rajni - Vestfaliji bio bi vrlo neugodan, jer bi njena savezna koalicija izgubila mogućnost efikasnog djelovanja. Koalicija Angele Merkel ima sigurnu većinu u Bundestagu, donjem domu saveznog parlamenta, ali vrlo malenu u gornjem domu, Bundesratu, koji mora odobriti svaki zakon. Bundesrat se ne bira na neposrednim općim izborima, nego u njega svoje delegacije šalju savezne države.

Ako se u Zapadnoj Rajni - Vestfaliji promijeni vlast, promijenit će se i sastav delegata te savezne pokrajine u Bundesratu, pa će koalicija Angele Merkel u njemu izgubiti većinu, a to znači da će opozicija u Bundesratu moći blokirati sve vladine inicijative. Ona je zbog toga planirala da se pitanjem grčke krize pozabavi tek nakon izbora u Sjevernoj Rajni - Vestfaliji. Posljednjih dana sudjelovala ondje je u predizbornoj kampanji oštro govorila protiv Grčke, napominjući kako se koleba s pružanjem pomoći Grčkoj. No opće je mišljenje da će ona nakon lokalnih izbora ublažiti svoj stav i pružiti pomoć Grčkoj. Njezinu dilemu najbolje je ocrtao utjecajni münchenski dnevnik Süddeutsche Zeitung karikaturom Angele Merkel koja stoji na molu i drži u ruci pojas za spašavanje, a u dvojbi je komu da ga baci, jer se potapaju dva broda, Grčka s eurom, a na drugoj strani vladina koalicija. No događaji su je preduhitrili. Plan da s Grčkom pričeka dok prođu izbori postao je neodrživ nakon što se grčka situacija tako pogoršala da su međunarodne financijske institucije grčke državne obveznice proglasile “smećem”, a nakon toga su kolabirale grčke burze i grčki bankarski sustav u opasnosti je da se uruši. Uz to, postalo je jasno da sličan scenarij prijeti i Portugalu, a potom i Španjolskoj, kojima je kreditni rejting također drastično smanjen jer su također jako zaduženi. Svima je jasno da se više ne može čekati, čak ni tih desetak dana do lokalnih izbora u Sjevernoj Rajni - Vestfaliji. Angela Merkel je bila prisiljena najaviti nešto što nipošto nije htjela, da će se njemačka pomoć Grčkoj definirati već u prvim danima mjeseca svibnja, baš kad birači u Sjevernoj Rajni - Vestfaliji budu u presudnoj fazi odlučivanja za koga će glasovati.