Hannes Swoboda i Zoran MilanovićOdbije li HDZ kompromis oko ustavnih promjena koji se odnosi na ograničenje glasovanja Hrvata iz dijaspore, veliki su izgledi da će SDP i opozicija za svoj prijedlog krenuti lobirati u institucijama Europske unije u Bruxellesu. Unutar SDP-a sve su snažniji zahtjevi da se o problemu glasanja dijaspore na izborima u Hrvatskoj, uz predočenje dokaza o brojnim primjerima krađa glasova, obavijeste vodeće europske institucije, koje bi trebale izvršiti snažan politički pritisak na HDZ, i na ovaj način pomoći opozicijskim strankama, potvrdili su za Nacional izvori bliski vrhu SDP-a.

Uporište za ovu inicijativu postoji i u Rezoluciji Europskog parlamenta iz veljače ove godine, u kojoj je aktulna hrvatska vlada pozvana da razmotri način glasanja Hrvata iz Bosne i Hercegovine, kao i da pomogne u jačanju bosnsko-hercegovačke državnosti. Zagovornici proširenja problema glasanja Hrvata iz BiH na europske institucije, smatraju kako ih se, nakon rezolucije Europskog parlamenta, više neće moći optužiti za denuciranje Hrvatske u međunarodnim institucijama jer se i one već bave ovim problemom. Pritom se tvrdi kako i u EU zauzimaju stajalište koje je po sadržaju blisko zahtjevima opozicije u Hrvatskoj. Unutar SDP-a razmatra se i kompromisna varijanta, koja će se aktivirati u slučaju da HDZ pokaže spremnost na kompromis. Riječ je o ukidanju postojeće nefiksne kvote i dogovoru o fiksnom broju predstavnika dijaspore za Hrvatski sabor. Zoran Milanović smatra kako bi fiksna kvota demotivirala glasače iz dijaspore da iziđu na izbore, jer bi u tom slučju bilo svejedno koliko ih je glasalo. Ideja o fiksnoj kvoti koja bi dijaspori osigurala dva ili tri zastupnika uživa načelnu podršku i ostalih oporbenih stranaka, prvenstveno HNS-a, a prema Nacionalovom izvoru iz hrvatske vlade, tome se ne protivi niti HDZ, iako u njemu za sada polaze od maksimalističkog zahtjeva po kojem bi Hrvati iz BiH imali pravo na najmanje četiri, a možda i pet mjesta u saboru.

Opozicija ne može pristati na ovakvu varijantu jer bi to značilo preslikavanje sadašnjeg broja zastupnika iz diajspore, čime bi se de facto, legalizirala dosadašnja HDZ-ova politika. Zbog toga se razmatra mogućnost svojevrsnog ultimatuma vladi: ili ćete prihvatiti naš prijedlog fiksne kvote ili će problem manipulacija vezanih uz izborno pravo dijaspore, doći do Bruxellesa. Nekoliko vodećih predstavnika SDP-a i HNSa, tijekom ovog vikenda potvrdili su za Nacional kako bez vladinog prihvaćanja njihovih zahtjeva o tome da dijaspora smije glasati isključivo u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, opozicijski zastupnici neće glasati za ustavne promjene. Uostalom i Hannes Swoboda, izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku, nedavno je kritizirao ulogu dijaspore na hrvatskim izborima i predložio da se u novom Ustavu pronađe rješenje za pitanje dvojnog državljanstva Hrvata koji žive na teritoriju Bosne i Hercegovine. Swoboda je rekao da bi tamošnjim Hrvatima trebalo biti jasno da im je BiH “primarna država”. U istom tonu je i točka 37 Rezolucije Europskog parlamenta o Hrvatskoj, koja je izglasana 10. veljače 2010., gdje se hrvatsku Vladu pozvalo da “preispita politiku dvojnog državljanstva, posebno u slučaju građana sa stalnim prebivalištem u Bosni i Hercegovini”.

Isto tako u točki 36. Europski parlament je pozvao hrvatsku vladu i sve hrvatske političke snage da djeluju konstruktivno i da jačaju bosansku suverenost i pomognu tekući proces ustavnih promjena. Izvor u hrvatskoj vladi tvrdi kako se Europska unija neće miješati u proces promjena ustava, i dodaje kako ih ne zabrinjava niti spomenuta parlamentarna rezolucija. Pitanje statusa dijaspore nije važno samo zbog glasanja na izborima, nego se sve više otvara i tema u kojoj će mjeri Hrvati koji žive u inozemstvu utjecati na refertendum prilikom pristupanja Republike Hrvatske u EU. Problem je, međutim, što će i u slučaju promjena ustava, dijaspora značajno utjecati na odluku hoće li Republika Hrvatska postati članica Europske unije. Dosadašnje ankete pokazuju relativno malu prevagu pobornika ulaska u Europsku uniju nad protivnicima, ali niti jedno od ovih istraživanja nije obuhvatilo Hrvate iz Bosne i Hercegovine. Zbog toga u opoziciji prevladava stajalište kako će ograničenje glasanja dijaspore na izborima, možda smanjiti i opasnost da Hrvati koji žive u inozemstvu, presudno utječu na to hoće li ili ne Hrvatska postati članica EU.