Mira Ljubić-Lorger (Foto: Krasnodar Peršun)Mira Ljubić-Lorger, Nacionalova astrologinja i doktorica političkih znanosti, predstavila je u ponedjeljak u Profil Megastoru svoju novu knjigu "Autonomaši, orjunaši, preporoditelji", koju je objavio zagrebački VBZ.

U toj knjizi nekadašnja predsjednica Dalmatinske akcije istražuje neuralgične i traumatične punktove Dalmacije u zadnjih 200 godina njezine povijesti. Pritom nije nasjedala mitovima i stereotipovima, kako je rekla, a osobito ne nekim uvriježenim političkim uvjerenjima, koja su bila potrebna službenoj hrvatskoj politici. "Riječ je o novom političkom čitanju povijesti Dalmacije, koje nije uobičajeno za hrvatsku historiografiju", rekla je Mira Ljubić-Lorger dodavši da zbog teza iznesenih u knjizi očekuje žešću reakciju.

Kaže da je knjigu i pisala s namjerom da se otvori znanstvena rasprava o pitanju autonomaštva i orjunaštva u Dalmaciji, koje je istisnuto iz ozbiljne hrvathrvatske historiografije. Važan dio knjige posvećen je prenositeljima političke misli u Dalmaciji, od Nikole Tommasea i Ante Bajamontija do Frana Supila, konstatirajući da ne postoji ni jedan korifej specifično dalmatinske politike. To zapravo i nije čudno jer je, po njezinu mišljenju, identitet suvremene Dalmacije toliko izjednačen da čak pokušaj ukidanja imena Dalmacija početkom '90-ih i njegova zamjena nazivom Južna Hrvatska nije izazvao otpor.

Takav odnos prema Dalmaciji, po njezinu mišljenju, ima dulju povijest. Naime, takav stav je argumentiran trajno postojećim autonomaštvom, odnosno orjunaštvom. Međutim, na temelju svog dugotrajnog istraživanja te teme Mira Ljubić-Lorger je zaključila da nikakvog trajnog autonomaštva ni orjunaštva nije ni bilo. Po njezinu mišljenju postojao je dalmatinski regionalizam te politička ideja kojoj nije bilo svejedno kakvu će imati formu i sadržaj buduća država.