Objavljeno u Nacionalu br. 759, 2010-06-01

Autor: Damir Novotny

Gost kolumnist

Hrvatska i dalje tone

U SAD-u, Brazilu, Kini i Indiji počinje dinamični rast, EU se pomalo oporavlja, ali Hrvatska i dalje ekonomski stagnira jer vlada nije provela porezne reforme i osigurala uvjete za nove investicije

Damir NovotnyDamir NovotnyDruštveni bruto proizvod u prvom tromjesečju 2010. je prema procjeni Državnog zavoda za statistiku niži za 2,5 posto u usporedbi s istim razdobljem u prošloj godini. Dok su u većini europskih nacionalnih ekonomija, uključujući i gospodarstvo susjedne Srbije, zaustavljeni negativni trendovi i započeo oporavak, hrvatsko gospodarstvo i dalje slobodno pada unatoč različitim vladinim antirecesijskim mjerama. Povećavanje PDV-a i uvođenje kriznog poreza dodatno su ubrzali pad domaće potražnje.

Budući da prihodi javnog sektora ovise o prihodima od carina i poreza na potrošnju, nastavak pada domaće potrošnje je rezultirao realno manjim fiskalnim prihodima. Javni je sektor veliki naručitelj proizvoda i usluga te veliki poslodavac, a smanjivanje javne potrošnje će djelovati na nastavak pada ukupne domaće potražnje i bruto domaćeg proizvoda. Uobičajeno jačanje domaće potrošnje za vrijeme turističke sezone vjerojatno će zaustaviti pad bruto domaćeg proizvoda. Međutim, bez radikalnog zaokreta u strukturi proračunske potrošnje ove godine neće doći do značajnijeg oporavka gospodarstva.


NA JAVNU POTROŠNJU kao dosadašnjeg pokretača ekonomskog rasta ne može se više računati. Ekonomski rast se mora temeljiti na novoj kombinaciji rasta domaće agregatne potražnje, financiranog iz realnog rasta produktivnosti i dohodaka, te rasta investicija i izvoznih aktivnosti poduzeća. Vlade zemalja članica EU nastoje pronaći optimalnu kompoziciju rasta domaće i inozemne potražnje. Tijekom krize 2007/9. poreznim rasterećenjem i fiskalnim poticajima održana je razina dohodaka i potražnje kućanstava, povećala su se ulaganja u istraživanja, razvoj, obrazovanje i obnovu javne infrastrukture. Fiskalne intervencije održale su potrošnju kućanstava i ohrabrile investicije poduzeća. Za razliku od SAD-a, Brazila, Kine i Indije, u kojima je oporavak već vrlo snažan i očekuje se nastavak dinamičnog rasta, ekonomski oporavak u EU je još uvijek vrlo krhak. Europske vlade, međutim, vrlo kompetentno pronalaze rješenja za fiskalno uravnoteženje mediteranskih zemalja. Deprecijacija eura u odnosu na druge najvažnije valute samo može pridonijeti oporavku jer su danas proizvodi s europskog tržišta vrlo konkurentni u drugim svjetskim regijama.

FISKALNE INTERVENCIJE ZEMALJA članica EU, koje su povećale visinu javnog duga, ostvarile su vrlo snažnu multiplikaciju na ekonomski rast. Iako se radi o visokoj javnoj zaduženosti, održivost javnih financija EU u srednjem i dugom roku nije ugrožena zbog vrlo vitalne ekonomije koja je u stanju kreirati visoke nove vrijednosti. U žarištu pozornosti kreatora politika su danas porezne reforme kojima bi se umanjile opasnosti od nekog novog napuhavanja cijena te kako bi se usmjerio kapital prema realnom sektoru i izbjegle buduće financijske strukturne neravnoteže. Novi britanski konzervativni premijer predložio je povećavanje stope poreza na kapitalnu dobit od špekulativnih imovinskih transakcija na donedavno nezamislivih 50 posto. Na taj način bi se financijski kapital odvratio od špekulativnih ulaganja te kanalizirao prema dugoročnim investicija u realnom sektoru. Oporavak hrvatskog gospodarstva na godinu je izvjestan, ali održivi ekonomski rast nije. Za trajniji gospodarski rast potrebne su temeljite promjene u fiskalnom sustavu i temeljita modernizacija cjelokupnog sustava funkcioniranja nacionalne ekonomije, kao i jačanje tržišnih institucija. Povećavanje učinkovitosti javnog sektora i snižavanje ukupnih troškova javnih usluga je neminovno. Ono samo po sebi ipak neće stvoriti dovoljne uvjete za gospodarski rast u budućnosti. Temeljna pretpostavka ekonomskog rasta su nove investicije. Međutim, za pokretanje novog investicijskog ciklusa u realnom sektoru potrebno je osigurati fiskalne poticaje. Ako bi hrvatski poduzetnik, primjerice, želio danas investirati u nekoj od zemalja srednje i istočne Europe, vlade tih zemalja će takvu investiciju subvencionirati do 50 ili čak 60 posto (ako se radi o ulaganjima u visoke tehnologije), a lokalna samouprava u cijelosti će financirati zemljište i komunalnu infrastrukturu. Hrvatski poduzetnik takve pogodnosti na domaćem tržištu nema. Upravo suprotno: lokalna samouprava će nastojati izvući što više jednokratnih prihoda iz takvih investicija kroz različite komunalne (para)poreze. Fiskus mora snažno subvencionirati nove investicije i otvaranje novih radnih mjesta. Struktura fiskalne potrošnje mora se preusmjeriti od neproduktivne potrošnje prema fiskalnim poticajima industrijskih ulaganja. Opće snižavanje poreznog opterećenja u doglednom vremenu jednostavno neće biti moguće, posebno ne uvođenje jednostavnih poreznih sustava kao što je flat tax. Porezna spirala se mora promijeniti s naglaskom na smanjivanje poreznog opterećenja dnevne potrošnje, prije svega hrane i lokalnih usluga, te povećavanje poreznog opterećenja kapitalnih dobitaka i neproduktivne fizičke imovine. Fiskalna decentralizacija će osigurati dovoljno stabilnih prihoda lokalnoj samoupravi kako bi ona mogla osigurati jeftine komunalne usluge u industrijskim zonama.

PRIMANJE HRVATSKE U EU vjerojatno će ubrzati razvoj potrebnih tržišnih institucija i otklanjanja administrativnih barijera. Fiskalne politike su u EU decentralizirane, tako da se hrvatska vlada mora pripremiti za vođenje fiskalnih politika u takvom okruženju. Međutim, postoji velika opasnost od zadržavanja sadašnje fiskalne kompozicije i pristupa vođenju ekonomskih politika. Ne bude li zaokreta i kreiranja novih fiskalnih politika radi poticanja novih investicija, stagnacija je neminovna.

Vezane vijesti

Liberalna demokracija i kriza kapitalizma

Liberalna demokracija i kriza kapitalizma

U ljeto prijelomne 1989. godine američki politolog Francis Fukuyama objavio je u časopisu The National Interest tekst "Kraj povijesti". Komentirajući… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika