ŠEFICA VLADE Jadranka Kosor s američkim potpredsjednikom Joeom Bidenom pri prošlotjednom posjetu SAD-u, kad su joj američki političari istaknuli probleme Židova u RHOsim s potporom, tijekom prošlotjednog posjeta Sjedinjenim Američkim Državama i Bijeloj kući hrvatska premijerka Jadranka Kosor suočila se i s otvorenim kritikama: američki političari nekoliko su joj puta istaknuli probleme židovske zajednice u Hrvatskoj. Amerikancima nije jasno zašto ni deset godina nakon povrata zemljišta u središtu Zagreba, na kojem se nekoć nalazila sinagoga, nije počela gradnja nove sinagoge. Kao drugi problem Amerikanci su premijerki Kosor spočitavali dugogodišnje otezanje s povratom židovske imovine u Hrvatskoj, pri čemu je kao najzorniji primjer naveden slučaj četverokatnice u Amruševoj ulici, također u centru Zagreba, čiji povrat židovska zajednica bezuspješno traži već gotovo petnaest godina. Općenito govoreći, odnos prema manjinama i manjinskim vjerskim zajednicama u Hrvatskoj još je pod povećalom američke vanjske politike, u što se prošlog tjedna uvjerila i hrvatska premijerka.

NJOJ JE POGOTOVO BILO neugodno zbog kritika što zagrebačka sinagoga još nije izgrađena, jer u hrvatskoj vladi smatraju da za to nisu krivi, nego da je zastoj u projektu uzrokovan višegodišnjim sukobom unutar židovske zajednice u Hrvatskoj: skupina nezadovoljnih članova Židovske općine Zagreb s rabinom Kotelom Da- Donom još je 2005. istupila iz postojeće zajednice i osnovala alternativnu vjersku zajednicu Bet Israel. Iako je “odmetnutih” članova bilo malo, Bet Israel je imao otvorenu podršku bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, pa je upisan u Evidenciju vjerskih zajednica u Hrvatskoj, iako taj čin vodstvo Židovske općine i danas smatra protuzakonitim. Bet Israel je u ožujku 2008. u privremenim prostorijama na Mažuranićevu trgu u Zagrebu otvorio svoje sjedište i novu sinagogu, pri čemu je čelništvo te zajednice jasno davalo do znanja da namjerava, kad se napokon izgradi, koristiti i prostorije židovskog centra u Praškoj ulici.

Zemljište u Praškoj ulici gdje će se graditi sinagogaGRAD ZAGREB OBVEZAO SE i financirati izgradnju židovskog kulturnog centra, no potom su se pojavili novi problemi: državna i gradska vlast prema objema židovskim skupinama postavile su se istovjetno, pa su u odbor za izgradnju prostora u Praškoj imenovali članove obiju skupina. Otada do danas zbog toga traje novi sukob jer vodstvo Židovske općine Zagreb smatra da je projekt isključivo njihov, a da alternativni Bet Israel u slučaju Praške ulice ne smije imati nikakvu ulogu - ni pri odlučivanju o projektu gradnje, ali ni u budućem participiranju u vlasništvu i korištenju prostora. Zbog svega toga izgradnja u Praškoj već jako kasni, pogotovo uzme li se u obzir da je to zemljište vraćeno u vlasništvo Židovske općine još prije deset godina, u jesen 1999. Međutim, za to odugovlačenje teško je okriviti hrvatske vlasti, koje su posljednjih godina zbunjene jer u Zagrebu postoje dvije židovske organizacije koje se bore za prevlast. O tom problemu nedavno je javno, preko intervjua u Ha-kolu, glasilu Židovske općine Zagreb, progovorio i njen predsjednik Ognjen Kraus, koji smatra da je hrvatska vlada ipak odgovorna za zastoj u izgradnji sinagoge u Praškoj: “Hrvatska vlada i donedavni hrvatski predsjednik svojim su ponašanjem, postupcima i odlukama onemogućili početak gradnje Židovskog centra i sinagoge. Vlada već godinama odugovlači, zapravo odbija sklopiti s Koordinacijom židovskih općina ugovor o vraćanju imovine, kakav je sklopila s Katoličkom crkvom. (...) Za nas je apsolutno neprihvatljivo da je cijeli projekt izgradnje sinagoge otet iz naših ruku i prenesen u ruke državnih i gradskih vlasti”, rekao je Kraus, a u Ha-kolu je objavljeno i pismo koje je Kraus u listopadu 2006. o tome napisao tadašnjem premijeru Ivi Sanaderu.

ŠTO SE TIČE OPĆEG POVRATA židovske imovine, situacija je ponešto jasnija. Dok su židovi kao fizičke osobe podjednako tretirani pri zahtjevima za povrat imovine kao i svi drugi građani kojima su u prošlom stoljeću oduzimane nekretnine, što znači da na rješenje svojih zahtjeva čekaju dugi niz godina, u slučaju Židovske općine kao vjerske zajednice stvar je malo drukčija. Dok je Katolička crkva od 90-ih uspjela dobiti natrag gotovo svu svoju nekadašnju imovinu, kod manjinskih vjerskih zajednica, pri čemu se najviše spominju židovska zajednica i Srpska pravoslavna crkva, taj je postotak bitno manji.

BIVŠU ambasadu SAD je prodao Francuzima za, procjenjuje se, najmanje 2,5 miljuna euraNA NEUJEDNAČENOST POVRATA imovine vjerskim zajednicama u Hrvatskoj domaće su političare godinama upozoravali strani predstavnici, prvenstveno iz Izraela i SAD-a. Tek je nakon snažnog diplomatskog angažmana državni vrh još u doba Franje Tuđmana, sredinom 1999., židovskoj zajednici vratio zemljište u u Praškoj ulici, gdje je bila zagrebačka sinagoga do listopada 1941. Nakon toga povrat imovine židovskoj zajednici ponovno se usporio, i takav odnos državnih institucija traje i danas, bez obzira na sad već dvadesetogodišnje pritiske Izraela i SAD-a. To je prošlog tjedna spomenuto i Jadranki Kosor, a kao konkretan primjer navedena je četverokatnica u središtu Zagreba, na čiji povrat Židovska općina Zagreb čeka već 15 godina. Riječ je o zgradi u Amruševoj 8, u neposrednoj blizini današnje Židovske općine. U njoj se još od osnutka 1911. nalazila Hevra Kadisha, židovska karitativna organizacija koja se bavila brigom za bolesne i siromašne. Stvarni vlasnici iz zgrade su izbačeni još tijekom NDH, no sudbina te organizacije okončana je 1947., kad je Okružni sud donio odluku o ukidanju, odnosno o zabrani djelovanja Hevre Kadishe, a sva imovina je prešla u državno vlasništvo. Nakon toga jugoslavenska vlast je zgradu je predala Gradu Zagrebu, koji ju je početkom 80-ih dao na upravljanje tadašnjem Zadružnom savezu. Početkom 90-ih u novoj državi doneseni su zakoni koji su pogodovali da se posjednici upišu kao vlasnici, pa je to učinio i Hrvatski poljoprivredni zadružni savez, anonimna organizacija od nekoliko članova, koji, kako se čini, ne obavljaju nikakvu društveno korisnu funkciju, nego žive od iznajmljivanja poslovnih prostora u zgradi u središtu grada. Tako je i danas: u javnosti mnogo primjetniji Hrvatski savez zadruga posluje na sasvim drugoj adresi, a na adresi u Amruševoj 8 fantomski “Hrvatski zadružni savez” iznajmljuje prostor Institutu za antropologiju, jednom časopisu, turističkoj agenciji i nekim privatnim tvrtkama.

BUDUĆI DA JE U STATUTU Hevre Kadishe bila odredba da u slučaju ukinuća ili gašenja cjelokupna imovina organizacije prelazi u vlasništvo tadašnje Izraelitičke općine Zagreb, čelništvo Židovske općine Zagreb još je sredinom 90-ih zatražilo da se Općini, kao pravnom sljedniku, vrati u vlasništvo cjelokupna zgrada bivše Hevre Kadishe. To je svojom odlukom mogla učiniti i Vlada, jer je u sličnom slučaju na taj način imovinu vratila Braći hrvatskoga zmaja. Židovska općina je preko svog odvjetnika još 1997. predala službeni zahtjev za povrat cjelokupne zgrade u Županijski ured, a potom su čelnici Općine o sudbini zgrade u Amruševoj više puta razgovarali s mnogim predstavnicima državne vlasti, prvi put još u Tuđmanovo doba. Potom se o tome pregovaralo i s predstavnicima Račanove i Sanaderove vlade. Kako god bilo, zgrada u Amruševoj ni do danas nije vraćena Židovskoj općini, pa je problem povrata židovske imovine u Hrvatskoj prije nekoliko dana naslijedila Jadranka Kosor.