Vojna industrija cvate i u kriziGospodarska i financijska kriza koje su zahvatile svijet neke su industrije bacile na koljena. Druge pak preživljavaju zahvaljujući zalihama iz nekih boljih vremena. No, jedna grana bilježi veoma dobre rezultate. Sve više oružanih sukoba diljem svijeta odvelo je vojnu industriju i industriju oružja u debeli plus.

Prema podacima koje je objavio Stockholmski institut za međunarodne mirovne studije, prošle su godine vojske diljem svijeta potrošile nevjerojatnih 1,531 milijardi dolara, što rast od gotovo 6 posto u odnosu na godinu ranije. I dok su zemlje prošle godine tražile gdje će srezati troškove, ukupno je u svijetu potrošeno gotovo 50 posto više za vojne akcije i oružje no što je to potrošeno 2000. godine.

Ako kriza potraje, morat će se kresati i obrambeni proračuni

Iako vlade diljem svijeta nisu imale grižnju savjesti prilikom rezanja socijalnih prava i otpuštanja državnih zaposlenika, rijetko se koja usudila dirati u obrambeni proračun i vojnu industriju. Brojne su države čak povećale budžete za obranu ne bi li tako zadržale radna mjesta u obrambenoj industriji i tako potaknule oporavak gospodarstva.

Velike svjetske sile poput SAD-a, Rusije, Indije i Brazila dobari dio svog gospodarskog rasta mogu zahvaliti upravo vojnoj industriji i potrošnji. S druge strane, male države koje su članice velikih vojnih saveza poput NATO-a nisu imale problema sa kresanjem i proračuna za vojsku.

Očekivano, SAD je prošle godine izdvojila najviše sredstava za vojsku i vojnu industriju. Zemlja koja i dalje tvrdi da je u ratu protiv terorizma financirala je akcije u Afganistanu i Iraku, ali i brojne trupe smještene na strateške položaje diljem svijeta. Samo prošle godine povećali su svoje troškove za 47 milijardi dolara, a za ovu je godinu zatraženo 126 milijardi dolara samo za održavanje postojećeg stanja u te dvije države.

No, zanimljivo je da je najveća vojna potrošnja, odnosno ulaganje u vojsku i vojnu industriju među zemljama Bliskog istoka. Napeto stanje između Izraela i Palestine, ali i drugih država u okruženju, natjerala ih je da podebljaju obrambene proračune, a time i povećaju potrošnju.

Ipak, Stockholmski institut ističe kako bi se, ukoliko se gospodarska kriza nastavi, i te zemlje mogle naći pod pritiskom da smanje izdvajanja za obranu kao što su već smanjile izdvajanja za neke druge sektore.