Jadranka Kosor i Borut PahorU Bruxellesu s velikim zanimanjem promatraju predstojeći referendum o Arbitražnom sporazumu, no nitko u mikrofon ne želi davati komentare, procjene ili prognoze, jer ne želi utjecati na odluku građana jedne zemlje članice Europske unije.

Ono što će vam sugovornici u Bruxellesu iz različitih institucija Europske unije i nevladinih organizacija reći je da je Hrvatska u ovom sporu ispunila svoju domaću zadaću te da granični prijepor ne smije biti prepreka na putu u EU. Naići ćete i na nerazumijevanje sugovornika koji smatraju da Europa i njezine države ovih dana imaju većih problema od pitanja granica.

Ističe se da Hrvatska i Slovenija moraju pokazati i dokazati partnerske odnose, jer oni će se morati nastaviti i kada Hrvatska uđe u Uniju. U središtu Europske unije ima i onih koji će upozoriti da Hrvatska i Slovenija imaju toliko toga zajedničkog, da su u ožujku zajedno organizirali sastanak lidera zemalja regije te da i jedna i druga zemlja žele biti most prema ostalim državama na jugoistoku Europe.

Negativan ishod referenduma - radikalizacija Slovenije?

U Bruxellesu su promatrači dobro primili izjavu slovenskog ministra vanjskih poslova Samuela Žbogara koji je rekao da "Hrvatska nastavlja svoje pregovore i put u članstvo Europske unije i ako ne prođe referendum". No isto tako su sa zabrinutošću primljena upozorenja od slovenskog ministra Žbogara koji je rekao da bi "negativan ishod referenduma predstavljao političku radikalizaciju. Bila bi to Slovenija koju do sada nismo poznavali", dodao je Žbogar.

Politički analitičari upozoravaju da će trenutak istine u Sloveniji doći onoga časa kada se pred Državnim zborom, slovenskim parlamentom, nađe tekst Pristupnog sporazuma o članstvu Hrvatske u EU. Taj tekst moraju prihvatiti dvije trećine slovenskih zastupnika, a to je zbog sadašnjeg stajališta šefa najveće oporbene stranke Janeza Janše - teško za očekivati.

Završetak hrvatskih pregovora neupitan, a što je s Pristupnim sporazumom?

No što ako ishod referenduma bude negativan? Granično pitanje se ponovno vraća na početak, ali ono više ne može spriječiti završetak hrvatskih pristupnih pregovora, a bude li Slovenija jedina koja će odbaciti Pristupni sporazum s Hrvatskom, Europskoj uniji prijeti opasnost da im se opet, kao i kod NATO-a, uključe Sjedinjene Države. Po nekima bi to za Hrvatsku možda bilo kontraproduktivno, jer se ni Europska unija ne miješa u odnose između SAD-a i Meksika. Osim toga, na Sloveniju bi pao pritisak svih ostalih članica, jer pristupnim sporazumom stupaju na snagu i aneksi Lisabonskom ugovoru te jamstva koje je Europska unija dala Irskoj.

Odbijanje Arbitražnog sporazuma na slovenskom referendumu ponovno bi otvorilo put za rješavanje graničnog pitanja između Hrvatske i Slovenije pred Međunarodnim sudom, što je Hrvatska još davno tražila.

Ashton očekuje pozitivan rezultat na referendumu

Da je slovenski referendum važno pitanje, potvrdila je u Sarajevu i visoka predstavnica Catherine Ashton. "To je važno pitanje i mislim da prije svega pokazuje važnost korištenja demokratskih sredstava. Nadam se da će ishod referenduma biti pozitivan, nadam se da ćemo nakon toga vidjeti put prema naprijed", izjavila je Ashton u Sarajevu.

Predstojeći referendum u Sloveniji ispit je zrelosti ne samo slovenskog biračkog tijela već u igri su i dobrosudjeski odnosi kao i pitanje u kojem smjeru će krenuti Slovenija oko pitanja proširenja, jer daljnja blokada Hrvatske samo bi još više odgodila ionako već do najmanje 2020.godine pomaknuto primanje u članstvo novih zemalja. Jedini izuzetak je još Hrvatska koja računa sa članstvom u 2012.godini.