Objavljeno u Nacionalu br. 761, 2010-06-15

Autor: Robert Bajruši

Iskusni sudac u arbitražnom sudu

Hrvatski borac za Piranski zaljev

HRVATSKA VLADA imenovat će Budislava Vukasa kao hrvatskog predstavnika u peteročlanom arbitražnom sudu koji će rješavati granični spor sa Slovenijom

Podržava arbitražu
Budislav Vukas smatra da je sporazum o arbitraži neutralan te primjeren i za Hrvatsku i za SlovenijuPodržava arbitražu Budislav Vukas smatra da je sporazum o arbitraži neutralan te primjeren i za Hrvatsku i za SlovenijuBudislav Vukas, poznati stručnjak iz međunarodnog prava, postat će hrvatski predstavnik u arbitražnom sudu koji će rješavati pogranični spor u Piranskom zaljevu. Zahvaljujući dugogodišnjem sudjelovanju u međunarodnim pravnim institucijama, 72-godišnji Vukas ima snažnu podršku unutar hrvatske vlade, ali i u uredu predsjednika Ive Josipovića, tako da bi u nekoliko idućih tjedana trebala biti donijeta i formalna odluka o njegovu imenovanju u arbitražni sud, doznaje Nacional iz izvora u vrhu Vlade Republike Hrvatske. U opticaju su bila i imena Davorina Rudolfa, Davora Vidasa i Vladimira Iblera, međutim prevagnulo je mišljenje kako je Vukas najbolji kandidat, ali i jedna od rijetkih osoba iz stručnih pravnih krugova koja u nedavnoj prošlosti nije sudjelovala u napadima na Vladu zbog Sporazuma o arbitraži.


IAKO KRAJEM PROŠLOGA tjedna nitko iz vlasti još nije službeno kontaktirao s Vukasom jer se čeka da u Sloveniji prođe rok za žalbe u vezi s nedavnim referendumom o međunarodnoj arbitraži koji je u nedjelju, 6. lipnja, podržalo 51,5 posto tamošnjih stanovnika, njegovo imenovanje praktički je riješena stvar, potvrdio je visoki državni dužnosnik. Nakon što budu ispunjene sve formalno- pravne pretpostavke i počne proces izbora pet članova arbitražnog suda, od kojih po jednoga daju Hrvatska i Slovenija, vlada premijerke Jadranke Kosor i službeno će uputiti ponudu Vukasu, koji je do nedavnog odlaska u mirovinu predavao na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a bio je i sudionik UN-ovih konferencija o pravu mora koje su rezultirale donošenjem Konvencije o pravu mora iz 1982.

NACIONAL IMA NEFORMALNU, ali neupitnu potvrdu kako će Budislav Vukas prihvatiti poziv Vlade i predsjedničkog ureda. U strateškom pogledu, njegov izbor pokazuje kako se Hrvatska odlučila za konzervativnu pravnu strategiju u teritorijalnom sporu sa Slovenijom. Dok će vlada Boruta Pahora vrlo vjerojatno kao “svog” suca imenovati Ernesta Petriča koji je posljednjih dvadesetak godina uglavnom angažiran u diplomatskoj službi, u Zagrebu su se odlučili za Vukasa, i to zato što je sudjelovao u raznim međunarodnim sporovima i posjeduje snažan autoritet unutar arbitražnog suda. Jednostavno rečeno, Vukasov zadatak bit će da preostalu trojicu sudaca koje će ispred Europske komisije imenovati José Manuel Barroso i Štefan Fule uspije uvjeri kako pravni argumenti dokazuju da Hrvatskoj pripada jurisdikcija nad Piranskim zaljevom, i tako neutralizirati Petriča, koji će vjerojatno zagovarati načelo pravičnosti koje ide u prilog Sloveniji. U unutarnjim političkim prilikama važno je da predsjednik Josipović također podržava izbor Budislava Vukasa. Uostalom oni se odlično poznaju – obojica su godinama profesori na zagrebačkom Pravnom fakultetu i Josipović smatra da je riječ o vrlo kompetentnom stručnjaku.

ŽESTOKO PROTIV
ARBITRAŽE Davorin Rudolf, unatoč svojoj
stručnosti, nije došao u obzir kao hrvatski
predstavnik u arbitražnom sudu
jer je žestoko napadao sporazum Kosor - Pahor. On ga smatra još nepovoljnijim od sporazuma Račan - Drnovšek iz 2001. te tvrdi da bi arbitražni sud mogao natjerati
Hrvatsku da se
odrekne dijela
mora, podmorja i
zračnog prostora u
korist SlovenijeŽESTOKO PROTIV ARBITRAŽE Davorin Rudolf, unatoč svojoj stručnosti, nije došao u obzir kao hrvatski predstavnik u arbitražnom sudu jer je žestoko napadao sporazum Kosor - Pahor. On ga smatra još nepovoljnijim od sporazuma Račan - Drnovšek iz 2001. te tvrdi da bi arbitražni sud mogao natjerati Hrvatsku da se odrekne dijela mora, podmorja i zračnog prostora u korist SlovenijeTOME U PRILOG IDU i Vukasovi biografski podaci. Diplomirao je 1961. i do prošlogodišnjeg odlaska u mirovinu bio je zaposlen na Pravnom fakultetu, a predavao je i na sveučilištima u Bostonu, Milanu, Ljubljani, Rimu, Bologni i još nekima. Između 1996. i 2005. bio je potpredsjednik Međunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu, koji je ovlašten za provođenje Konvencije o pravu mora i rješavanje problema na kopnu koji su usko vezani za more. Vukas je i ad hoc sudac na Međunarodnom sudu u Haagu, u tužbi Hrvatske protiv Srbije zbog genocida, kao i makedonskoj tužbi protiv Grčke koja se protivi upotrebi imena Republika Makedonija.

KADA JE PRIJE TRI GODINE iz Hrvatske stigao prijedlog da se pitanje Piranskog zaljeva rješava na sudu u Hamburgu, u Sloveniji je ta inicijativa promptno odbačena uz obrazloženje kako Vukas ima utjecaj na suce na Međunarodnom sudu za pravo mora. Mogućnost da postane član arbitražnog suda posljednjih dana u Sloveniji također nije dobro prihvaćena, jer se ocjenjuje kako bi Vukasov autoritet mogao biti presudan prilikom rješavanja graničnog spora. No osim neupitne stručnosti kada su u pitanju međunarodno- pravne teme, postoji i politički razlog zbog kojeg u hrvatskoj vladi preferiraju Budislava Vukasa. Kada je u jesen prošle godine Jadranka Kosor predstavila prijedlog Sporazuma o arbitraži, Vukas je bio jedan od rijetkih uglednih pravnika koji je tvrdio kako Hrvatska tim dokumentom ne gubi dio svojeg teritorija. U nekoliko javnih nastupa zastupao je stajalište kako je Sporazum o arbitraži neutralan i primjeren i Hrvatskoj i Sloveniji, a arbitražu je ocijenio kao “pravedan put”. Za razliku od njega, Davor Vidas i Davorin Rudolf žestoko su kritizirali sporazum koji su potpisali Jadranka Kosor i Borut Pahor. Rudolf je sporazum ocijenio kao kapitulantski i za Hrvatsku nepovoljniji i od sporazuma Račan - Drnovšek iz 2001. godine. U pisanoj izjavi katastrofično je predvidio kako “nacrt arbitražnog sporazuma omogućava donošenje arbitražne odluke na temelju koje će se Hrvatska u koridoru morati odreći dijela svoga mora, morskoga dna i podzemlja sa svim prirodnim bogatstvima u njemu, rudnim i živim, uključujući zračni prostor iznad koridora u korist Slovenije”, odnosno kako je Jadranka Kosor dogovorila loše rješenje. Umjesto toga, Davorin Rudolf je predlagao politiku čvrste ruke i neodustajanje od toga da granični spor rješava Međunarodni sud u Haagu, a ne arbitražno tijelo.

ZBOG TIH STAJALIŠTA VLASTI ga doživljavaju kao ekscesnu osobu i, unatoč stručnosti u pomorskim pitanjima, otpao je kao kandidat za člana arbitražnog suda. Slični argumenti korišteni su i u slučaju Davora Vidasa, direktora Odjela za pomorstvo i pravo mora u Institutu Fridtjof Nansen u Oslu. Vidas je otpao jer se otvorenim pismom političarima 2008. suprotstavio odustajanju Hrvatske od primjene Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa. U pismu je tvrdio da je budućnost Hrvatske u EU, ali se usprotivio, kako je rekao, “odustajanju od primjene svojih prava na moru”. Po njemu, Hrvatska je tako bitno oslabila svoj položaj na Jadranu, a zauzvrat nije dobila garancije što time postiže na putu prema Europskoj uniji.

POBORNIK ZERP-a
Davor Vidas,
direktor Odjela za
pomorstvo i pravo
mora u Institutu
Fridtjof Nansen u Oslu, protivnik je odustajanja od ZERP-aPOBORNIK ZERP-a Davor Vidas, direktor Odjela za pomorstvo i pravo mora u Institutu Fridtjof Nansen u Oslu, protivnik je odustajanja od ZERP-aUNATOČ SPORNOM otvorenom pismu iz 2008., Vidas dobro kotira u uredu predsjednika Republike, Josipović ga cijeni kao stručnjaka pomorskog prava i želi ga uvrstiti u užu ekipu koja će pomagati Budislavu Vukasu. O tome će, u formalnom smislu, odlučivati Ministarstvo vanjskih poslova i Gordan Jandroković, koji su mjerodavni za rješavanje graničnog spora sa Slovenijom. Jandroković se nije usprotivio kadrovskim prijedlozima koje podržavaju Jadranka Kosor i Ivo Josipović tako da će Vukas uskoro i službeno biti potvrđen.

ALI HRVATSKU VLADU pomalo je iznenadila najava o imenovanju Ernesta Petriča kao slovenskog člana u arbitražnom sudu. Premda je sudac Ustavnog suda i profesor međunarodnog prava, u Zagrebu procjenjuju kako u Sloveniji postoji nekoliko stručnijih pravnika za pitanje razgraničenja. Petrič je bio profesor na Fakultetu političkih znanosti u Ljubljani, a onda je potkraj ‘80-ih prešao u diplomaciju i kasnije napredovao do položaja slovenskog veleposlanika pri Ujedinjenim narodima u New Yorku. U to vrijeme upoznao je i sadašnjeg hrvatskog ministra pravosuđa Ivana Šimonovića, koji je u drugoj polovini devedesetih također kao diplomat radio u New Yorku. Ako Ernest Petrič postane član arbitražnog suda, to znači da je strategija slovenske vlade glede međudržavnog graničnog spora u prvom redu orijentirana na upotrebu diplomacije, a manje pravnih argumenata. Takva odluka podrazumijeva da su u Sloveniji zaključili kako ne raspolažu s dovoljno argumenata koji bi dokazali njihovo pravo u akvatoriju Piranskog zaljeva. Zato su se odlučili za Petriča koji ima uspješnu diplomatsku karijeru i 2007. je predsjedao Vijećem guvernera Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), a i kao diplomat se bavio međunarodnim pravom i pitanjima sukcesije država nasljednica Jugoslavije, kao i razgraničenja između različitih zemalja.

GLEDAJUĆI IZ PRAVNOG KUTA, Vukas ima veći stručni autoritet nego Petrič i to bi trebala biti prevaga u korist Hrvatske. S druge strane, ni u vrhu Vlade ne misle kako će arbitražni sud presuditi tako da jednoj državi ispuni sve želje, nego će to vjerojatno biti spoj pravosudnog i političkog rješenja, koje će uvažiti situaciju na terenu te ni Hrvatsku ni Sloveniju neće dovesti u položaj da se osjećaju kao gubitnici. Vukasov glavni zadatak je uvjeriti većinu članova arbitražnog suda da prilikom donošenja presude prednost daju međunarodnom pravu, a ne načelu pravičnosti, za što će lobirati njegov suparnik Ernest Petrič.

Vezane vijesti

Sporazum o arbitraži 'besmislen i nerazumljiv'

Sporazum o arbitraži 'besmislen i nerazumljiv'

Ugledni hrvatski i međunarodni stručnjak za međunarodno javno pravo akademik Vladimir Ibler analizirajući Sporazuma o arbitraži između hrvatske i… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika