Barack ObamaAmerički predsjednik Barack Obama u svom prvom obraćanju naciji iz Ovalnog ureda iznio je vladin plan otklanjanja posljedica divovske naftne mrlje u Meksičkom zaljevu, ističući odgovornost BP-a za naknadu svih šteta, te najavio dugoročne promjene u nadzoru nad naftnom industrijom i smanjivanje ovisnosti SAD-a o nafti.

BP mora platiti

Obama je kritizirao BP za "bezobzirnost" i rekao će ta korporacija platiti za štetu što ju je duž obale Meksičkog zaljeva prouzročila nafta koja već 57 dana istječe iz njezine bušotine Deepwater Horizon, oštećene u eksploziji i potonuću naftne platforme 20. travnja.

Obama se obratio naciji u nastojanju da uvjeri Amerikance kako njegova administracija vlada ekološkom i ekonomskom krizom u Meksičkom zaljevu, gdje su milijuni tona nafte zagadili obale i ugrozili dvije ključne industrije u regiji - ribarstvo i turizam.

Istraživanje Gallup/USA Today u utorak je pokazalo da 71 posto Amerikanaca ne odobrava način na koji Obama upravlja ekološkom krizom u Meksičkom zaljevu. Nove službene procjene vladinih stručnjaka govore da je u more do sada isteklo čak do 540 milijuna litara nafte, što je 14 puta više od naftne mrlje iz havarije tankera Exxon Valdez kod Aljaske 1989.

Ekološki 9/11

"Borit ćemo se protiv ove naftne mrlje sa svime što imamo i koliko god dugo bude potrebno. Osigurat ćemo da BP plati za štetu koju je uzrokovao", rekao je Obama. "Učiniti ćemo sve što je potrebno kako bi se zaljevska obala i njezini stanovnici oporavili od te tragedije", obećao je Obama uspoređujući psihičke posljedice katastrofe s onom pada Blizanaca. On je obećao obnovu priobalja Meksičkog zaljeva ne samo u stanje od prije eksplozije Deepwater Horizona, već takvu koja će vratiti unatrag desetljeća gospodarskog opadanja regije.

Osnivanje fonda za obnovu

Obama je najavio da će na sastanku s predsjednikom uprave BP-a Carl-Henric Svanbergom i glavnim direktorom Tony Haywardom tražiti da BP osnuje poseban fond za obnovu "s onoliko sredstava koliko je potrebno da se isplate naknade radnicima i poslovnim vlasnicima, koji su pretpjeli štetu kao rezultat bezobzirnosti kompanije". Fond će imati nezavisnog upravitelja, najavio je.

"Taj fond neće biti kontroliran od strane BP-a. Kako bi se osiguralo da se sva legitimna potraživanja isplaćuju pošteno i pravodobno, fond mora biti, i bit će upravljan neovisno, od treće strane", kazao je Obama.

On je također objavio da je imenovao bivšeg dužnosnika ministarstva pravosuđa Michaela Bromwicha na čelo Službe za upravljanje rudama, agencije koja regulira rudarstvo i naftnu industriju. Naglasio je kako Bromwich ima zadaću izgraditi organizaciju koja će biti "čuvar naftne industrije, a ne partner".

Okretanje novim izvorima energije?

Obama je iskoristio ekološku katatrofu u Meksičkom zaljevu kako bi se ponovo snažno založio za okončanje ovisnosti SAD-a o fosilnim gorivima i razvoj obnovljivih izvora energije.

"Desetljećiam govorimo o potrebi da Amerika okonča stoljeće dugu ovisnost o fosilnim gorivima. I već desetljećima ne uspijevamo djelovati s osjećajem hitnosti koju taj izazov traži", rekao je Obama.

"Posljedice našeg nedjelovanja sada su nam pred očima", kazao je, ističući da SAD svakodnevno uvozi nafte u vrijednosti od gotovo jedne milijarde dolara.

Obama je u govoru branio napore koje je administracija do sada uložila u obuzdavanje naftnog zagađenja, navodeći da je na tome angažirano 30.000 ljudi, tisuće brodova, 17.000 pripadnika Nacionalne garde, da je položeno oko 1.500 km plutajućih ograda, a s morske površine prikupljeni milijuni litara nafte i poduzete brojne druge mjere.

Odabir obraćanja naciji iz Ovalnog ureda pokazuje težinu krize u priobalju Meksičkog zaljeva i danak koji Obamina administracija plaća s gubitkom potpore građana, zbog činjenice da se već dva mjeseca ne uspijeva zaustaviti ekološka katastrofa bez presedana.

Taj način komunikacije američkog predsjednika s građanima rijeko se koristi, i uglavnom je rezerviran za rat ili najveće krize. Primjerice, predsjednik John F. Kennedy obratio se naciji iz Ovalnog ureda za vrijeme kubanske raketne krize 1962., a George W. Bush u noći terorističkog napada na SAD 11. rujna 2001. i kod početka američke invazije na Irak u ožujku 2003.