Čelnici 25 zemalja članica Europske unije potpisali su u petak u Rimu prvi europski Ustav. Ustav je potpisan u sjedištu rimske gradske uprave na trgu Campidoglio, gdje je 1957. potpisan Rimski ugovor, čime su se postavili temelji za današnju Europsku uniju. Dokument, čije je usuglašavanje trajalo dvije godine, trebao bi biti temelj buduće federalizacije Unije i reforme institucija. Da bi Ustav stupio na snagu trebaju ga ratificirati sve zemlje članice Unije. Ukoliko se Ustav prihvati, Europska unija bi dobila pravni identitet iako se ne bi smatrala državom u klasičnom smislu. Unija je do sada mogla sklapati samo trgovinske sporazume, ali novim Ustavom imala bi ovlasti potpisivanja međunarodnih ugovora. Potpisivanju su nazočile i zemlje kandidati, Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Turska. “Potpisivanje jedinstvenog Ustava je definitivno pozitivan korak naprijed za samu EU”, izjavila je za Nacional Ivana Grgić, glasnogovornica Ministarstva europskih integracija. “Članice imaju dvije godine da ratificiraju sporazum, a iz diplomatskih izvora smo saznali da bi taj proces mogao biti problematičan. U Europskoj uniji se u posljednjih nekoliko godina povećao broj euroskeptika, pogotovo među mladima. Zbog toga zemlje članice organiziraju forume i slične projekte kako bi građanima objasnili pogodnosti života u EU, te ih tako naveli da prihvate i novi Ustav. Ukoliko ga ne prihvate, pitanje je kada će EU opet ući u tako opsežan pothvat. Podsjećam da je izgradnja ovog Ustava uz sve uložene napore ipak trajala dvije godine”, izjavila je Ivana Grgić. “Samo potpisivanje Ustava neće imati direktan utjecaj na primanje Hrvatske u EU. Ipak, Ustav kao takav jamči poštivanje načela slobode, mira i prava, a to je nešto čemu svaka zemlja, a ne samo Hrvatska, treba težiti”, zaključila je glasnogovornica.