DRAŽEN MAVRIĆ, predsjednik Uprave Nove TV, smatra kako je javna funkcija HRT-a nespojiva s oglašavanjemUnatoč proklamiranim tvrdnjama da će se HRT pretvoriti u javni servis, prošlotjednim prijedlogom novog zakona o HRT-u hrvatska vlada je nacionalnoj TV kući ostavila mogućnost da se osim od televizijske pristojbe dijelom financira i od marketinškog oglašavanja. Premda mnogi smatraju da bi na HTV-u trebalo u potpunosti ukinuti oglašavanje, Vlada se nije odlučila za takvo rješenje, već je u zadnjem prijedlogu zakona o HRT-u tek ponešto smanjena minutaža dopuštenih reklama na HTV-u. Takvu Vladinu odluku, ali i vrlo kratke rokove u kojima bi se HRT trebao preustrojiti u racionalni javni servis za Nacional su komentirali čelnici dviju najvećih hrvatskih komercijalnih televizija.

Johannes Zull, predsjednik Uprave RTL Televizije, smatra da bi eventualno smanjenje TV pretplate samo još više pogoršalo aktualne probleme HRT-a: "Smanjenje pretplate bi dovelo do još žešće konkurencije na tržištu oglašavanja, što bi stvorilo dvije negativne posljedice: HRT bi time još više komercijalizirao svoj program, a svi ostali komercijalni mediji bi se zbog toga našli u još većim problemima. Nadalje, prema nacrtu novog zakona, HTV će se i dalje moći financirati od oglašavanja, pa čak i na njihova dva planirana nova kanala. Ako Hrvatski sabor usvoji takav prijedlog zakona, ostali TV nakladnici, radiopostaje, tiskani mediji i internet portali koji i sada imaju problema s pozitivnim poslovanjem i preživljavanjem, bit će u još nepovoljnijem položaju", smatra Zull.

Slično misli i Dražen Mavrić, predsjednik Uprave Nove TV: "Već trenutačna minutaža HRT-a i oglašavanje uopće je neprihvatljivo. Ako je HRT javni medij i ima javnu funkciju, ne vidim razloga za oglašavanje. Pa u tu svrhu mu se i daje subvencija, a ne valjda zato što nisu u stanju konkurirati komercijalnim medijima. Ako je tomu tako, onda nema govora o oglašavanju ni na jednom kanalu. Uz to treba znati da minutaža oglasnog prostora na televiziji ima direktan efekt na količinu ponude na tržištu, na cijenu televizijskog oglasnog vremena, a vezano onda i na cijenu svih ostalih medija. Već sadašnja ponuda minuta za oglašavanje je prevelika za hrvatski medijski prostor. S digitalizacijom se dodatno fragmentira ionako urušeno tržište. Bude li se dopustilo i oglašavanje na tematskim kanalima javnog sadržaja, bit će samo pitanje vremena koji medij će prvi propasti, a tu ne mislim samo na televiziju", objašnjava Mavrić koji misli da je teško očekivati da se preustroj na HRT-u može provesti u samo nekoliko mjeseci.

"HRT ima jako puno prostora za racionalizaciju i puno efikasnije poslovanje od trenutačnog. Treba ipak imati na umu da se restrukturiranje ne može obaviti u tri mjeseca i da je za takav projekt potrebno godinu do dvije. Isto tako je činjenica da je zbog dualnog načina financiranja, ali i same funkcije HRT-a kao i utjecaja na sveukupnu medijsku industriju, učinkovitije onemogućiti HRT-u komercijalnu funkciju kroz ukidanje oglasnog vremena, i to iz dva razloga. Jedan je taj što će se onda HRT koncentrirati na javni sadržaj i neće trošiti ogromne budžete na skupe komercijalne sadržaje, jer mu više neće biti potrebni, a čime će automatski smanjiti svoje ulazne troškove. Drugi je taj što će se dati vremena za restrukturiranje, pa će biti i jasnija procjena troška koliko zaista košta javni servis u pravom smislu te riječi i tad ima smisla razgovarati o tome koliko je HRT-u potrebno za financiranje, odnosno za subvencioniranje", zaključio je Mavrić.