Foto: Tomislav SmoljanovićOd početka ovog tjedna Zagrebom kruži peticija u znak podrške projektu Cvjetno u vlasništvu tajkuna Tomislava Horvatinčića. Riječ je o peticiji pod nazivom 'Neka se i naš glas čuje' koja će trajati oko mjesec dana. Kako Nacional.hr doznaje od sugovornika koji sudjeluju u ovoj inicijativi, peticiju navodno nije pokrenuo sam Tomislav Horvatinčić, već uži krug pripadnika zagrebačke elite, koji dolaze iz arhitektonskih, liječničkih, poduzetničkih i sličnih krugova. Premda se radi o akciji koja je po logici javna stvar, jer je cilj svake peticije da se prikupi što više potpisa, specifičnost ove inicijative je činjenica da se zasad radi o svojevrsnoj - 'tajnoj peticiji'.

Peticija za podršku projekta Tomislava Horvatinčića"Ova peticija organizirana je da bi se čuo glas kulturnih i civiliziranih i ponajprije uglednih građana Zagreba, koji ne iskazuju svoje stavove preko uličnih akcija, trojanskog konja ili fizičkog sukoba s policijom. Radi se o užem krugu ljudi s drugačijim stilom ponašanja, to su tihi i pristojni građani, arhitekti, glazbenici, liječnici, poduzetnici i slični, koji u salonu uz kavu privatno razgovaraju o problemima u svom gradu. Tako je nastala i ova peticija, jer potpisnici se protive ne samo uništavanju Cvjetnog trga i sprečavanju Horvatinčića u poslu za koji ima sve dozvole, već višegodišnjem upropaštavanju grada Zagreba. Peticija će trajati oko mjesec dana pa će onda biti pravo vrijeme za informiranje javnosti", rekla nam je sugovornica, inače vlasnica galerije u centru Zagreba, koja je, u skladu s politikom ove akcije, odlučila ostati - anonimna.

Na naše pitanje znači li sva ta tajnovitost da obični građani ne mogu staviti svoj potpis na tu peticiju, obzirom da se radi o 'užem krugu ljudi', dobili smo slijedeći odgovor: "Za sada ova inicijativa nije za javnost, već je izričito namijenjena za uži krug ljudi, koji će na više zagrebačkih lokacija moći sudjelovati u potpisivanju peticije. Jedan dan u arhitektonskom uredu, drugi dan u nekom odvjetničkom uredu, a treći primjerice u zagrebačkoj bolnici Rebro. Radi se o svojevrsnoj putujućoj peticiji. Nakon što se prikupi dovoljan broj potpisa, svi će mediji biti upoznati s rezultatom inicijative", rekla je organizatorica akcije. Na pitanje kako putuje ta peticija, odgovorila je: "Pa taxijem".

Tomislav HorvatinčićSama peticija popraćena je i tekstom, u kojem se kroz dvije stranice argumentiraju razlozi njezinog pokretanja. "Prosvjednici imaju pravo prosvjedovati, ali odričemo im pravo obmanjivanja javnosti krivotvorenjem istina i oštro se protivimo uličnom nasilju koje su demonstrirali prigodom rušenja i oštećivanja zaštitne ograde u Varšavskoj ulici", tvrdi se među ostalim u ovom dukumentu, i ističe da je 'Hrvatskoj preporučeno da zbog recesije pogoduje (!) privatnim ulagačima i olakša im investiranje'. "Mi ne spavamo pod šatorima, ne zatvaramo se u kaveze, ne pružamo otpor policiji i ne rušimo tuđu privatnu imovinu, ali se obraćamo medijima kao glas one uljuđene i dosad prešućene javnosti koja želi što skoriji dovršetak gradnje CVJETNOG", kažu tajnoviti organizatori ove peticije. Pitali smo jednog od sugovornika što su onda po njegovom mišljenju građani koji su sudjelovali u prosvjedu protiv projekta Cvjetno, kao i oni koji su svojim potpisom na peticiji dali do znanja da ne žele ovakav Horvatinčićev projekt, ako su ovi što podržavaju Horvatinčića 'glas one uljuđene i dosad prešućene javnosti'.

"Oni su svoje pravo lice pokazali u minulim prosvjedima. Doduše, moram kazati kako ima i iznimki među prosvjednicima. Recimo psihologinja Mirjana Krizmanić. To je jedna divna i kulturna osoba, koja je međutim iz nekog razloga dala podršku Pravu na grad", veli nam sugovornik i supotpisnik peticije 'Neka se i naš glas čuje'.

Podsjetimo, sam Tomislav Horvatinčić već nekoliko tjedana kroz svoje izjave daje naslutiti da bi mogao pokrenuti peticiju za projekt u čijem je vlasništvu. Štoviše, nedavno je rekao da misli kako bi u tom slučaju skupio dva ili tri puta više potpisa od udruga Pravo na Grad i Zelena akcija, koji su, podsjetimo, prikupili impresivnih 56.000 potpisa. Hoće li ova akcija polučiti približne rezultate, ako je poznata činjenica da se radi o projektu rezerviranom za probrane pripadnike zagrebačkog stanovništva, ostaje za vidjeti, i to nakon što 'javno' budu objavljeni rezultati.

Dokument 'Neka se čuje i naš glas'