Foto: PixsellVeć i vrapci na grani znaju kako je stanje u državnom proračunu zabrinjavajuće i kako je minus na računu sve veći. No država, umjesto da zaradi na nekretninama koje su u njenom vlasništvu, odlučuje te iste prodatvati u bescjenje.

Primjer nerazmnog gospodarenja državnom imovinom je i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) koji je počeo prodavati dio od 1146 stanova koje ima u svom vlasništvu diljem zemlje.

Njihova je ukupna površina, doznaje Jutarnji list, 43.530 četvornih metara, što znači da je prosječna veličina stana oko 38 kvadrata.

Dio stanova prodaje se zaposlenicima i umirovljenicima po vrlo povoljnim uvjetima. I dok prosječan građanin ima kredit za stan od 5000 kuna, a otplaćuju ih s visokim kamatnim stopama, djelatnici Zavoda do stana mogu doći po uvjetima koji su za većinu građana nezamislivi.

Djelatnici HZMO-a stan mogu kupiti s rokom otplate od 30 godina i uz popust od 25 posto od cijene stana, a ako ga plaćaju odjednom, dobivaju popust od čak 35 posto. Pri plaćanju stana na rate ranije im se obračunavala eskontna stopa HNB-a, no kako je ona 2008. povećana na devet posto, izmjenama spomenute odluke kamata je prepolovljena na 4,5 posto.

Početnu cijenu stana određuje sudski vještak i ona se često kreće u iznosu od oko 500 eura po kvadratu. Kako su i rokovi javljanja na natječaj HZMO-a u pravilu kratki, a natječaj se ponekad objavljuje i u Narodnim novinama, koje nisu u slobodnoj prodaji, jasno je da djelatnici HZMO-a do stana mogu doći znatno jeftinije od ostalih građana, piše Jutarnji.

Da je država u vrijeme booma na tržištu nekretnina odlučila prodati samo stanove kojima raspolaže HZMO, u državnu bi se blagajnu slilo oko 80 milijuna eura. Ta se računica temelji na cijeni stambenog kvadrata od 1800 eura, koliko je u prosjeku donedavno bila u Zagrebu.