POČETAK RADA PLINOVODA između Hrvatske i Mađarske početkom 2011. godine mogao bi biti jedan od ključnih događaja u izlasku Hrvatske iz ekonomske krizeSljedećih mjeseci trebala bi biti završena gradnja plinovoda između hrvatskoga gradića Slobodnice i mađarskog Városfölda, čime će nakon više od 30 godina čekanja Hrvatska dobiti novi opskrbni smjer za dobavu prirodnog plina. Realizacijom tog 390 milijuna eura vrijednog projekta Hrvatska će steći mogućnost da liberalizira svoje tržište plina i umanji ovisnost o ruskoj državnoj kompaniji Gazprom koja je dosad bila faktički jedini mogući dobavljač plina za Hrvatsku. Spojem na mađarsku plinovodnu mrežu, koja je povezana i s ostalim srednjoeuropskim državama, ali i nizom velikih plinskih skladišta, Hrvatska će steći mogućnost da dio svojih potreba zadovolji i kupnjom plina od drugih kompanija.

U TAKVOJ SITUACIJI može se očekivati kako bi i dobavna cijena plina mogla biti smanjena, a takav razvoj događaja mogao bi se pokazati bitnim za oporavak brojnih hrvatskih industrijskih poduzeća koja su, uz probleme izazvane recesijom, u posljednjih godinu dana bila pogođena i povećanjem cijene tog energenta. Početak rada novog plinovoda početkom 2011. mogao bi biti jedan od ključnih događaja u izlasku Hrvatske iz ekonomske krize. Kako kaže Davorka Tancer, direktorica kompanije Prirodni plin, koja je trenutačno glavni dobavljač prirodnog plina za hrvatsko tržište, može se očekivati da će novi plinovod izazvati niz povoljnih efekata za domaće potrošače: “To prije svega znači dodatne dobavne kapacitete za pokrivanje povećane potrošnje plina tijekom zime čak i pri izrazito niskim temperaturama. Kompanija Prirodni plin moći će ugovoriti fleksibilniji uvoz plina i time zadovoljiti potrebe svojih kupaca. U ovom trenutku prerano je govoriti o cijenama transporta, ali može se očekivati povoljan utjecaj na konačnu cijenu plina za hrvatske potrošače. Ipak, cijene plina u Hrvatskoj moraju se uskladiti s tržišnim cijenama, što će naposljetku biti blizu cijenama koje prevladavaju na europskom, odnosno regionalnom tržištu.” Takva liberalizacija tržišta značila bi da je država prestala kontrolirati cijenu plina, za što se već godinama zalažu brojni plinski stručnjaci tvrdeći kako je plin u Hrvatskoj, osobito za kućanstva, nerealno jeftin. Cijena prirodnog plina za kućanstva u Hrvatskoj formira se zbrajanjem nabavne cijene plina i naknada za transport i distribuciju te marže lokalnih distributera koju kontrolira država preko Hrvatske energetske regulatorne agencije. U nabavnoj cijeni plina, osim cijene iz domaće proizvodnje, važnu ulogu ima i cijena uvoznog plina iz Rusije, na koji otpada 40 posto potrošnje.

ENERGETSKI STRUČNJAK i direktor tvrtke Oil & Gas Jasminko Umičević smatra da će gradnja hrvatskog i mađarskog plinovodnog sustava rezultirati većim stupnjem sigurnosti dobave plina u Hrvatskoj i nižim cijenamaCIJENA RUSKOG PLINA određuje se na temelju višemjesečnog prosjeka cijene teškog i ekstralakog loživog ulja na mediteranskom tržištu, što znači da je cijena ruskog plina tijesno povezana s cijenom nafte, ali i osjetljiva na tečajne promjene u odnosu kune i američkog dolara, koji je tradicionalno valuta u kojoj se izražavaju cijene naftnih derivata. Ipak, proteklih godina hrvatska vlada provodila je socijalnu politiku kroz cijenu plina pa je administrativnim odlukama odredila nisku netržišnu cijenu za kućanstva, dok je za industriju ta cijena viša. Tako je 2010. cijena plina za industrijske potrošače porasla za 60 posto i trenutačno iznosi oko 2,30 kuna po kubičnom metru, dok je cijena dobave plina za kućanstva znatno niža i prema odluci Vlade RH iznosi 1,70 kuna po kubičnom metru. Krajnja cijena koju plaćaju kućanstva je 2,4-2,5 kuna po kubičnom metru, ovisno o distributivnom području. Takva niska cijena stvara gubitke u poslovanju tvrtke koja se bavi dobavom plina. STOGA JE JASNO da je liberalizacija tržišta plina nužan korak prema uspostavi realnih cijena plina, što bi moglo izazvati pozitivne efekte u domaćoj ekonomiji. Kad bi kućanstva plaćala realnu vrijednost, cijena plina za industrijske potrošače mogla bi biti manja, pa bi njihova proizvodnja postala jeftinija, a konačni proizvod konkurentniji. Energetski stručnjak i direktor tvrtke Oil & Gas Adriatic Jasminko Umičević smatra da će gradnja spoja hrvatskog i mađarskog plinovodnog sustava rezultirati smanjenjem cijene plina za industriju: “Spojem na mađarski sustav plinovoda Hrvatska više neće ovisiti samo o jednom dobavljaču, ruskom Gazpromu. To će sigurno rezultirati većim stupnjem sigurnosti dobave plina u Hrvatskoj, no konkurencija na tržištu uvijek znači niže cijene, pa je realno očekivati jeftiniji plin za industriju već od kraja ove godine. S druge strane, cijena za kućanstva temelji se na ideji da država subvencionira cijenu energije za sve građane, bez obzira na njihovo financijsko stanje. To je dugoročno neodrživo, što zbog europske regulative, što zbog temeljne poslovne logike. Cijena plina mora biti dovoljno niska da bi novi korisnici imali jasnu računicu isplativosti da tim energentom zamijene ekstralako loživo ulje, ali i dovoljno visoka da bi dobavljači i distributeri plina imali dovoljnu zaradu. Ta ravnoteža najbolje se može postići zdravom konkurencijom i tržišnom cijenom.”

TRŽIŠTE BI SE trebalo liberalizirati u sljedeće dvije godine tako da se cijene povećavaju postupno, kako bi se ublažili negativni efekti za životni standard građana, no neki stručnjaci zagovaraju da se znatna poskupljenja uvedu već ove godine. Zbog posljedica svjetske recesije i pada potrošnje cijena prirodnog plina na svjetskim tržištima danas je dosta niska, pa bi se uz manje poskupljenje cijena u Hrvatskoj mogla uskladiti sa svjetskim kretanjima.

IPAK, TEŠKO je očekivati da će se cijena plina za hrvatska kućanstva uskladiti s cijenama u Europskoj uniji dok se ne donese realni plan subvencioniranja njegove cijene za socijalno ugrožene. U Hrvatskoj takvih planova zasad nema, kao ni jasnih kriterija na temelju kojih bi se moglo odrediti tko je uopće socijalno ugrožen.