Objavljeno u Nacionalu br. 769, 2010-08-10

Autor: Marko Biočina

NJEMAČKI RECEPT ZA OPSTANAK ŠKVERA

'Luksuzne megajahte spasile bi Brodosplit'

ALFRED KAHL I KLAUS PETER REIS, direktor i konzultant brodogradilišta Blohm+Voss, na poziv splitskog poduzetnika Slobodana Ljubičića hrvatskoj će vladi ponuditi svoje rješenje za revitalizaciju Brodosplita

STRUČNJACI iz prestižnog brodogradilišta mBlohm Voss Alfred Kahlm (lijevo) i Klaus Peter mReis, smatraju da se u Brodosplitu treba prestati proizvoditi naftne
tankere i orijentirati se na raskošne privatne jahteSTRUČNJACI iz prestižnog brodogradilišta mBlohm Voss Alfred Kahlm (lijevo) i Klaus Peter mReis, smatraju da se u Brodosplitu treba prestati proizvoditi naftne tankere i orijentirati se na raskošne privatne jahteUkoliko Hrvatskla vlada odbije jedinu ponudu za kupnju splitskog brodogradilišta Brodosplit koju je podnijela samoborska tvrtka DIV, kako se proteklih tjedana spekuliralo u domaćim medijima, ta tvrtka mogla bi biti suočena s propasti. Novo rješenje za spas Brodosplita u tom slučaju, Vladi će ponuditi splitski poduzetnik Slobodan Ljubičić, koji je u javnosti poznat kao jedan od ponuđača za kupnju brodogradilišta u Trogiru, na čijem zemljištu namjerava realizirati golemi građevinski projekt po nacrtima poznatog britanskog arhitekta Normana Fostera.

Ljubičić je još prije godinu i pol dana angažirao dva ugledna njemačka stručnjaka, Alfreda Kahla, dugogodišnjeg direktora proizvodnje Blohm & Vossa, najpoznatijeg svjetskog brodogradilišta za luksuzne megajahte i Klausa Petera Reisa, vlasnika tvrtke Reis Industrie Consulting, koja je konzultant velikih njemačkih industrijskih poduzeća poput Volkswagena, Airbusa i Loewea, kao i brodogradilišta Blohm+Voss, Mayer Werft Papenburg i Wismar, kako bi izradili detaljni plan poslovnog restrukturiranja i oporavka Brodosplita.


NAIME, LJUBIČIĆ JE SVJESTAN kako je likvidacija Brodotrogira, koju predlaže, politički vrlo osjetljivo pitanje za hrvatsku vladu i lokalne vlasti, te da je teško očekivati da će oni na to pristati ukoliko ista sudbina zadesi i obližnje, puno veće, brodogradilište u Splitu. Takav scenarij značio bi gašenje brodograđevne djelatnosti u Damaciji, što bi izazvalo niz loših ekonomskih i društvenih posljedica u tom dijelu Hrvatske. Upravo zbog toga je odlučio angažirati strane stručnjake koji bi vidjeli postoji li objektivna mogućnost da brodogradilište u Splitu u dogledno vrijeme posluje rentabilno, a njihov plan namjerava besplatno ponuditi hrvatskoj vladi: “Ukoliko se i drugi pokušaj privatizacije Brodosplita izjalovi, Vlada će imati dva izbora, ili da pokrene stečaj ili da krene u posljednji pokušaj restrukturiranja te tvrtke. U tom drugom slučaju, spreman sam Vladi ponuditi svojevrsno javno-privatno partnerstvo, temljem kojeg bi država financirala restrukturiranje Brodosplita, dok bi moja tvrtka dala strane stručnjake koji bi izradili plan oporavka i nadgledali njegovu provedbu. Svi pokušaji restrukturiranja Brodosplita tijekom proteklih petnaestak godina bili su neuspješni prvenstveno zato što bi programe radili ljudi bez međunarodnog iskustva ne vodeći računa o trendovima u svjetskoj brodogradnji, te su ti planovi na kraju postali sami sebi svrha, da bi zatim provedbu tog plana politički imenovani menadžement potpuno zanemario, te nastavio s poslovanjem kao prije. Naša ponuda prilika je Vladi da ovaj put spriječi takav razvoj događaja, jer bi cijeli proces prvi put osmislili i vodili isti ljudi, i to strani stručnjaci s više desetljeća iskustva rada u vjerojatno najprestižnijem svjetskom brodogradilištu. Moj jedini interes u cijeloj priči je da Brodosplit opstane, jer bi na taj način i moj projekt u Trogiru postao prihvatljiviji dijelu lokalne javnosti, dok bi s druge strane na taj način i najkvalitetniji radnici iz Brodotrogira dobili priliku da nastave raditi u struci unutar Brodosplita.”

Vlada dosad nije prihvatila ni jednu ponudu za kupnju
BrodosplitaVlada dosad nije prihvatila ni jednu ponudu za kupnju BrodosplitaGLAVNI AUTOR TOG PLANA trebao bi biti Alfred Kahl, brodograđevni stručnjak koji je tijekom dvadeset godina upravljanja proizvodnjom hamburškog brodogradilišta Blohm&Voss učinio najprestižnijim brodogradilištem na svijetu, te vodio projekte gradnje desetaka megajahti, među kojima je i 170-metarska jahta Eclipse ruskog milijardera Romana Abramoviča, trenutno najveća na svijetu. Prema njegovim tvrdnjama, šansa za opstanak Brodosplita krije se upravo na preorijentaciji poslovanja na gradnju i preuređivanje takvih plovila: “Želi li izbjeći propast, splitsko brodogradilište mora u što kraćem roku prekinuti proizvodnju golemih naftnih tankera, te se orijentirati na poslove gradnje i obnove velikih luksuznih megajahti, brzih vojnih patrolnih brodova i sličnih srednje velikih plovila. Naime, Brodosplit danas u tehnološkom i ekonomskom smislu uvelike podsjeća na njemačka brodogradilišta krajem 70-ih godina. Već tada bilo je očito kako je dugoročno nemoguće proizvoditi goleme naftne tankere, kontejnerske brodove, te slična plovila velikih dimenzija, jednostavnog dizajna i male dodane vrijednosti”. Kahl i Reis tijekom proteklih godinu i pol dana u više navrata boravili su u Splitu s namjerom da steknu što bolji uvid u poslovanje posrnulog splitskog škvera. Smatraju kako je ključ dugoročnog oporavka Brodosplita u tome da u vrlo kratkom razdoblju u potpunosti izmijeni svoj proizvodni program, te prodajnu i kadrovsku politiku. Kahl tvrdi kako bi temeljna ideja restrukturiranja Brodosplita trebala biti to da se tvrtka orijentira isključivo na proizvodnju i obnovu mega i giga jahti iznad 70 metara dužine: “Kad se razmatra budućnost Brodosplita, postoje tri neoborive činjenice. Prva je ta da je naftne tankere i slična plovila u Europi trenutno nemoguće proizvoditi s profitom, čak i za tehnološki i organizacijski puno naprednija brodogradilišta od Brodosplita, pa je stoga potrebno pronaći novu vrstu proizvoda. Druga činjenica je ta da restrukturiranje proizvodnje ima smisla jedino ako počnete proizvoditi nešto za čim će na tržištu biti dovoljno potražnje u duljem periodu, dakle minimalno desetak godina. Treće je da taj izbor mora uvažavati komparativne prednosti koje Brodosplit ima. Možda i najvažniji resurs spltiskog škvera trenutačno je njegova pozicija na Jadranskom moru. Jadran je jedna od atraktivnijih svjetskih lokacija za nautičare i zbog prisutnosti velikog broja jahti u okruženju, orijentacija na takva plovila prirodna je stvar za Brodosplit. S druge strane, upravo je segment megajahti i ostalih plovila od 80 metara dužine i više, segment tržišta za koji procjenjujemo da će biti jednako atratkivan i za deset godina. Prednost takve orijentacije je to što bi jednom kad razvije tu vrstu proizvodnje, Brodosplit mogao vrlo lako razvijati nove proizvode, od srednje velikih plovila za vojsku i policiju, do manjih turističkih kruzera. Takva plovila imaju i do osam puta veću cijenu od brodova koje trenutno proizvode u Brodosplitu, no proizvodnja megajahti zahtijeva cijeli niz specifičnih znanja koje u Brodosplitu trenutno nemaju. Zbog toga bi se u startu trebali koncentrirati na poslove preuređenja takvih plovila, da bi kroz nekoliko godina razvili znanja i vještine koje bi im omogućile da izrade svoj vlastiti, autentičan proizvod. Taj proces je dug i kompliciran, zahtijeva značajna ulaganja i odricanja, a nemoguće je garantirati da će na kraju biti uspješan. Ipak, to je po mom mišljenju jedini plan koji nudi realnu šansu za opstanak brodograđevne djelatnosti u Splitu, za razliku od aktualne poslovne strategije Brodosplita koja može rezultirati jedino likvidacijom tog brodogradilišta.”

KAHLOV PLAN uvelike se temelji na njegovom radnom iskustvu u brodogradilištu Blohm & Voss, gdje je funkciju direktora proizvodnje obnašao duže od dvadeset godina, a odnedavno je u mirovini. U tom periodu Blohm & Voss afirmirao se kao vodeći svjetski proizvođač luksuznih megajahti, ali i pojedinih vrsta modernih vojnih brodova. U stručnim krugovima, hamburško brodogradilište prvo je na svijetu otvorilo takvo postrojenje 2001. godine, te je zahvaljujući njemu steklo mogućnost da brže i jeftinije proizvodi čelične trupove brodova s puno boljim plovnim karakteristikama nego što je prije toga bio slučaj. Takve poslove Brodosplit danas ne može realizirati, kao ni gradnju luksuznih megajahti. Razlog je to što je za takva plovila, osim klasičnih brodograđevnih znanja koja u splitskom brodogradilištu imaju, potreban i cijeli niz specijaliziranih majstora vrhunske kvalitete, kao što su tesari, stolari, tapetari, tokari ili elektroničari. Takvih ljudi u Brodosplitu nema dovoljno, te je zato logično da bi se prije nego što to brodogradilište bude spremno proizvoditi vlastite jahte prvo mora okupiti kvalitetne majstore.

TO SE MOŽE POSTIĆI kroz poslove preuređenja unutrašnjosti i vanjštine megajahti, kakvih u svijetu bez obzira na ekonomsku krizu ima mnogo. Kahl vjeruje kako bi Brodosplit prve poslove te vrste, bez obzira na nedostatak referenci, mogao dobiti na temelju svoje pozicije na istočnom Mediteranu, gdje takvih brodogradilišta praktički nema. Pojednostavljeno, ukoliko postignu sličnu cijenu i razinu usluge kao i brodogradilišta na sjeveru Europe, za pretpostaviti je da će bogati vlasnici megajahti rađe njihovo preuređenje povjeriti brodogradilištu koje se nalazi na atraktivnoj lokaciji kao što je Split. Ipak, da bi konkurirao na tom tržištu Brodosplit će morati značajno izmijeniti svoj proizvodni proces. Klaus Peter Reis kaže kako bi jedna od prvih promjena u procesu restrukturiranja Brodosplitovih postrojenja moralo biti smanjenje površine brodogradilišta: “Iz perspektive efikasnosti proizvodnog procesa Brodosplit je prevelik. Na tako velikoj površini nemoguće je biti efikasan, jer se goleme količine vremena i energije troše samo na logistiku i komunikaciju između udaljenih postrojenja. Gotovo sva europska brodogradilišta funkcioniraju na višestruko manjoj površini. Kad se brodogradilište smanji otvorit će se prostor za smještaj cijelog niza potrebnih samostalnih, tržišno orijentiranih firmi koje sudjeluju u proizvodnji. Na taj način one su blizu kad ih se zatreba, ali i one dobivaju prostor na kojem mogu razvijati svoj biznis. Taj dio škvera ustvari bi mogao predstavljati nukleus nove industrijske zone u Splitu, jer bi sve te tvrtke osim brodova mogle opsluživati i naručitelje iz drugih sektora, kao što je primjerice uređivanje interijera hotela. Druga nužnost je uvođenje elektronskog sustava nadzora proizvodnog procesa, robnih zaliha i narudžbi, kojem je cilj spriječiti da proizvodni proces bude zaustavljen zbog nedostatka nekog materijala ili opreme, što je sada često slučaj. ” Restrukturiranje Brodosplita, bez obzira tko će raditi njegov plan, uključivat će značajno smanjivanje broja zaposlenih. Naime, prije nego što krene u provedbu, takav plan mora odobriti Europska komisija. Odluku o tome dužnosnici EU donijet će na temelju svoje procjene je li plan održiv ili ne, odnosno može li na temelju njega Brodosplit dugoročno rentabilno poslovati bez pomoći države. Među brodograđevnim stručnjacima vlada mišljenje kako je to nemoguće bez značajnog smanjenja broja zaposlenih, jer je i struktura zaposlenih u hrvatskim brodogradilištima takva da velik postotak njih otpada na administrativno osoblje i popratne službe, a tek manji dio na zaposlene u neposrednoj proizvodnji. Ipak, da bi brodogradilišta bila uspješna, prema mišljenju Alfreda Kahla upravo će zaposleni u tim službama morati unaprijediti svoj rad: “Još uvijek nisam dovoljno upoznat s poslovanjem brodogradilišta da bih mogao govoriti o konkretnim brojkama zaposlenih, no sigurno je da je sadašnjih 4750 zaposlenih u Brodosplitu i Brodotrogiru neodrživo mnogo. Kad sam se prije 40 godina zaposlio u Blohm & Vossu u hamburškoj luci je u brodogradilištima radilo ukupno 36 tisuća ljudi. Danas je tamo samo Blohm & Voss s oko 2500 radnika. To je prirodno kretanje koje ljudi moraju prihvatiti Ipak, rijekti su svjesni kako su za uspjeh brodogradilišta stručnjaci za prodaju gotovo jednako važni kao konstruktori i specijalizirani radnici u proizvodnji. Posao tih ljudi je da prepoznaju buduću potrebu na tržištu za određene vrste plovila, da bi se kasnije na temelju toga donijela odluka o razvoju novog proizvoda. Primjerice, moguće je da će zbog porasta piratskih aktivnosti na Bliskom istoku, ali i na nekim drugim lokacijama, nastati potražnja za manjim vojnim patrolnim brodovima velike brzine i manevarskih aktivnosti, koji bi nadgledali područja i štitili trgovačke brodove od pirata. Prednost nove orijentacije Brodosplita na proizvodnju plovila srednje veličine, bio bi upravo to da bi brodogradilište bilo sposobno proizvoditi različite brodove i tako se prilagođavati tržištu.”

POKRETAČ PROJEKTA
Splitski poduzetnik Slobodan Ljubičić angažirao je Kahla i Reisa da izrade detaljni plan poslovnog rekonstruiranja BrodosplitaPOKRETAČ PROJEKTA Splitski poduzetnik Slobodan Ljubičić angažirao je Kahla i Reisa da izrade detaljni plan poslovnog rekonstruiranja BrodosplitaHOĆE LI SE KAHLOV PLAN restrukturiranja Brodosplita na kraju i realizirati zasad je nepoznato i ovisi o ishodu drugog kruga privatizacije tog brodogradilišta koje je u tijeku, a jedinu ponudu podnijela je samoborska tvrtka DIV. Bude li njihova ponuda odbijena Vlada će biti prisiljena vrlo brzo naći rješenje prihvatljivo EU, želi li u prvoj polovici sljedeće godine završiti hrvatske pretpristupne pregovore. U tako kratkom vremenu teško da će netko drugi biti sposoban izraditi uvjerljiv plan restrukturiranja Brodosplita, pa bi se plan njemačkih stručnjaka mogao pokazati kao jedini logičan izbor. Ipak, da bi bio ostvaren Vlada će nakon 20 godina morati odustati od prakse imenovanja domaćih lojalnih kadrova u upravljačke strukture tog brodogradilišta, te pristati na provođenje oštrih i nepopularnih rezova u njegovom poslovanju. Pokaže li se da u Vladi nema dovoljno političke volje i odlučnosti za pokretanje takvog procesa, čini se kako će splitsko brodogradilište teško izbjeći stečaj.

Vezane vijesti

Milanović neaktivan, Čačić u prvom planu

Milanović neaktivan, Čačić u prvom planu

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i bivši ministar gospodarstva, Ljubo Jurčić, izjavio je kako sadašnja Vlada ne poduzima prave mjere kako bi… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika