Objavljeno u Nacionalu br. 769, 2010-08-10

Autor: Ante Mihić, Orhidea Gaura

Top utočišta za jahtaše

Pet vrhuniskih marina za elitni turizam

Stručnjaci, nautičari i skiperi izabrali su pet najboljih jadranskih marina u koje uplovljavaju najveće i najskuplje strane jahte

BOGATI VLASNICI
SKUPIH JAHTI očekuju mnogo više od veza, a pet najboljih domaćih marina - Frapa u Rogoznici, Mandalina u Šibeniku,
ACI Vodice, Hramina na Murteru te marina ACI Palmižana na otočiću Sv. Klement - pružaju dodatne sadržajeBOGATI VLASNICI SKUPIH JAHTI očekuju mnogo više od veza, a pet najboljih domaćih marina - Frapa u Rogoznici, Mandalina u Šibeniku, ACI Vodice, Hramina na Murteru te marina ACI Palmižana na otočiću Sv. Klement - pružaju dodatne sadržajePrema mišljenju stručnjaka i iskusnih nautičara pet najboljih marina u Hrvatskoj su Frapa u Rogoznici, između Šibenika i Splita, Mandalina u Šibeniku, između dva nacionalna parka, Kornatskog arhipelaga i slapova rijeke Krke, ACI marina Vodice, Marina Hramina na otoku Murteru, na samom ulazu u Nacionalni park Kornati, te marina ACI Palmižana u istoimenoj uvali na sjeveroistočnoj obali otočića Sv. Klement.

To je zaključak male Nacionalove ankete među poznavateljima problematike marina u Hrvatskoj i kriterija po kojima nautičari cijene marine. Nautičari žele da marine budu blizu aerodroma ili autoceste jer im se tako omogućuje brza dostupnost plovilu, tj. jednostavan dolazak ili odlazak s plovila na druga odredišta. Nautačari tijekom boravka u marini vole prisustovati i nekom kulturnom događaju, obići mjesta gdje im je zajamčena vrhnuska zabava poput kockarnica i luksuznih restorana, uživati u ljepotama jadranske obale i vrhuskim gastronomskim poslasticama.


Bitno je da marine svoje goste zadovolje i uređenošću, kvalitetom usluge i izgledom kako bi odmor proveli baš kako žele. Zbog toga je bitno da marine budu mjesta neprestanih ulaganja kako bi na Jadran privukle još više ljubitelja nautike, ali i kako bi se proširili resursi samih marina koji će gostima pružiti puno više od marina u Grčkoj, Francuskoj i Italiji. Stručnjaci s kojima smo razgovarali, osim kriterija prema kojima su ocjenjivali najbolje marine, iznijeli su i svoje mišljenje o tome što bi trebalo promijeniti u marinama te na koji bi se način mogla poboljšati kvaliteta njihovih usluga.

DORIJAN DUJMIĆ, menadžer tvrtke B.W.A. za Hrvatsku, koja pruža usluge megajahtama na Jadranu, kaže da je s tehničkog aspekta bitno da struja u marinama bude dovoljno jaka (400 ampera) i da mogu primiti jahte dulje od 50 metara. On ističe da je NCP marina u Šibeniku jedina u Hrvatskoj koja nema ograničenja s obzirom na veličinu jahte, Tankerkomercova marina u Zadru može primiti jahte duge do 100 metara, a slično je i s Marinom u Kaštelima, dok se u ACI marinama u Splitu i Dubrovniku mogu privezati jahte do 65 metara. Zadovoljavanje osnovnih tehničkih uvjeta za primanje velikih jahti u stranim se marinama podrazumijeva, ali takve marine na, primjerice, Azurnoj obali vlasnicima jahti pružaju puno više od samog veza.

“U Francuskoj je normalno da marine za jahte vrijedne desetke i stotine milijuna dolara imaju nasred marine otvoreni vanjski bazen, kao i posebne unutarnje bazene, desetak najboljih restorana i kafića te šoping centar. To nisu samo marine, to su marine gradovi. Takvo što u Hrvatskoj nećemo imati sigurno još 20 godina. Vani, ako gradiš marinu za skupe brodove, naravno da će unutar marine biti ponuda najboljih restorana, da ondje neće biti hotel s pet nego sa sedam zvjezdica, da će ondje biti šoping centar s najskupljim svjetskim markama, gdje će gospođe s jahti moći kupovati”, opisao je Dorijan Dujmić. On ističe da nije istina da strani bogataši na jahtama u Hrvatsku dolaze samo radi ljepote mora i obale te da i ne izlaze sa svojih brodova.

“Naravno da vlasnici jahti i njihovi gosti izlaze s brodova. Oni bi vrlo rado potrošili u Hrvatskoj novac kad bi imali gdje. Jedna gošća s jahte kupila je nedavno u Dubrovniku dvije haljine za 50 tisuća kuna, no žalosno je da je Dubrovnik, osim Zagreba, jedino mjesto gdje je uopće mogla potrošiti toliki novac. Gosti na jahtama obično su bogati poslovni ljudi koji si mogu priuštiti najbolje i najskuplje marke, najfinije restorane i najluksuznije hotele. Međutim, vani su marine građene planski i nude sve te popratne usluge, dok se kod nas malo ulaže u postojeće i ne zna se što se hoće i koje se goste želi privući. Najesen NCP Marina u Šibeniku proširuje kapacitete. Ima strane partnere pa se nadamo da će to biti biser naših marina.”

DORIJAN DUJMIĆ,
menadžer tvrtke B.W.A. za Hrvatsku, koja pruža usluge
megajahtama, ističe da nije istina da strani bogataši na jahtama u
Hrvatsku dolaze samo radi ljepota mora i obale te da i ne izlaze sa svojih brodovaDORIJAN DUJMIĆ, menadžer tvrtke B.W.A. za Hrvatsku, koja pruža usluge megajahtama, ističe da nije istina da strani bogataši na jahtama u Hrvatsku dolaze samo radi ljepota mora i obale te da i ne izlaze sa svojih brodovaPREDSJEDNIK TVRTKE Geofoto Zvonko Biljecki već dugi niz godina plovi uz hrvatsku obalu, a budući da je plovio i uz grčku, tursku i talijansku, mogao je realno ocijeniti stanje u hrvatskim marinama: “Jako sam zadovoljan kvalitetom hrvatskih marina, one spadaju u sam vrh na jadranskoj obali, ali i šire. Vrlo često moji gosti dolaze iz Engleske, Švedske i Norveške i oduševljeni su onim što vide, ne samo na obali nego i sadržajima koje im pružaju marine. Moram pohvaliti osoblje koje radi u marinama, njihovu profesionalnost, odnos prema gostima. Usluge koju pružaju na najvišoj su razini. A to gosti cijene i zato se redovito vraćaju u Hrvatsku.” Biljecki se posebno osvrnuo na lanac ACI-jevih marina koje se dosta razlikuju od marina koje nisu pod njihovim vlasništvom, a oduševili su ga standardi, ali i mogućnosti tih marina koje su prema njegovu mišljenju i ogledalo hrvatskog turizma, ali i onoga što u određenom trenutku možemo pružiti hrvatskim gostima.

“KAD GOST s aerodroma dolazi u marinu, njemu je najvažniji taj prvi kontakt s Hrvatskom, jer već prema prvim dojmovima može znati što ga očekuje na odmoru. Marine moraju biti svojevrsan dom gostima, jer u slučaju lošeg vremena i nemogućnosti isplovljavanja oni moraju biti sigurni u svojim jahtama i uživati u onome što im marina može pružiti dok su u njoj. Bitno je da marina ima dobar servis, da si gosti mogu dopuniti vodu, kupiti namirnice, prikopčati se na struju. Nautički turizam je budućnost Hrvatske i moramo još više ulagati u marine, poticati njihovo širenje i stranim gostima pružiti još više”, rekao je Biljecki. Nezadovoljan je trgovinama i cijenama koje su u marinama po njegovu mišljenju previsoke, jer smatra da bez obzira na platežnu moć gosta ne treba pretjerivati i povećavati cijene koje su u nekim marinama dvostruko veće nego u gradovima ili turističkim središtima. Također smatra da se premalo ulaže s obizrom na mogućnosti i kapacitete kojima raspolaže hrvatska obala u usporedbi s marinama u drugim zemljama:

“GRČKA NEMA kvalitetnih marina i uglavnom su to pristaništa koja nemaju nikakvu uslugu, u Turskoj je jako loš servis plovila, što je u Hrvatskoj na visokoj razini, a jedino su Francuska i Italija ispred nas, ali nemaju tako lijepo more, takve vremenske prilike i takvu obalu, što bismo morali iskoristiti kao svoje adute za daljni razvoj naših marina.”

KAPETAN KRSTO BROK jako dobro poznaje stanje u hrvatskim marinama, a njegova iskustva uglavnom su pozitivna, iako je imao primjedbe na to što jako malo marina u Hrvatskoj može primiti veće jahte, brodove i jedrilice. “Uglavnom sam zadovoljan stanjem u hrvatskim marinama, svaka ima svojih prednosti ili nedostataka, ali iskusni nautičari znaju što gdje mogu pronaći kad uplovljavaju u marinu. Problem je što brojne marine imaju preslabu struju (manje od 32 ampera, koliko treba za veće brodoeve), pa nautičari moraju upotrebljavati svoje generatore, što im svakako nije po volji. Servis je na visokoj razini i tu Hrvatska zaista ni u čemu ne zaostaje, čak smo i ispred mnogih mediteranskih zemalja.”

MARINA FRAPA Luksuz s
veličanstvenim centromMARINA FRAPA Luksuz s veličanstvenim centromBROK POPUT Biljeckog smatra da bi ulaganje u razvoj hrvatskih marina puno pridonijelo razvoju hrvatskog turizma. On vjeruje da bi to u Hrvatsku privuklo još više gostiju, a također želi da sve marine podignu svoje standarde, da Hrvatska postane nautičarski centar Mediterana. Zadovoljan je uslugom servisa i rasporedom pumpi na jadranskoj obali te osobljem koje vrlo agilno obavlja svoje dužnosti i vrlo je pristupačno i ljubazno prema gostima. “Kad bih morao izdvojiti marinu po svom ukusu, spomenuo bih marinu Hramina koja ima dobar restoran, pokrivena je kamerama, što pruža sigurnost gostima marine, ima veliko parkiralište i sve ostale uslužne djelatnosti na visokoj razini. Iako postoje nedostaci u hrvatskim marinama, sve je više gostiju, situacija je sve bolja, što je samo dokaz da bi daljnjim ulaganjem još više svi zajedno profitirali, ali ako nastavimo podizati cijene, ali i stagnirati, situacija bi se mogla pogoršati”, rekao je Brok. Mario Barešić iskusan je skiper koji je prošao gotovo sve marine u Hrvatskoj, a o marinama može govoriti iz vlastitog iskustva, ali i prenijeti dojmove svojih gostiju iz svih krajeva svijeta: “Marina Frapa sigurno je najbolja i najluksuznija u Hrvatskoj. To je prekrasno odmaralište s bazenom, odličnim restoranom, hotelom, vrhunskim noćnim životom i ondje se nalazi sve što je potrebno gostima kad borave u marini. Odlična je i marina Mandalina, koja ima i veliku pumpu za gorivo, što joj je veliki plus jer nema dugih čekanja i gosti sve mogu obaviti vrlo brzo.”

SKIPER Mario Barešić prošao je gotovo sve marine u Hrvatskoj, a kaže da je problem hrvatskih marina nedostatak bogatog noćnog životaSKIPER Mario Barešić prošao je gotovo sve marine u Hrvatskoj, a kaže da je problem hrvatskih marina nedostatak bogatog noćnog životaBAREŠIĆ KAŽE da gosti poznaju stanje u hrvatskim marinama i mnogi od njih žele samo ACI-jeve marine, jer one imaju svoje standarde i gosti točno znaju što mogu dobiti. Napomenuo je da su gosti iznenađeni resursima hrvatske obale, privlače ih naši otoci, ali ti gosti traže i dobar provod i noćne zabave. “Problemi u hrvatskim marinama je nedostatak bogatog noćnog života, poput onog u St. Tropezu, Ibizi i na sličnim odredištima. Bogati turisti vole trošiti, a najveći je problem ako ga nemaju gdje potrošiti. Kako bi rekao jedan moj kolega iz Slovenije: ‘Nije novac ako gost ostavi 10.000 kuna na jednoj večeri, novac je ako uspiješ privoljeti gosta da cijele godine svoj brod drži u marini, a plaća hrvatskog radnika da ga održava, serivisira i brine se o njegovu plovilu.’ Time je sve rečeno”, rekao je Barešić. Prema njegovu mišljenju, jedna od smjernica hrvatskih marina je i briga o ekologiji, što je svako još jedan zalog za budućnost i razvoj hrvatskog turizma: “Situacija u marinama je općenito dobra. Gosti se vraćaju, a marine sve više podižu kvalitetu usluge. Pet najboljih marina za mene su svakako Frapa, Palmižana, ACI Korčula, jer se nalazi uz sam grad, Mandalina, koja je odlično opremljena, i marina u Biogradu koja je na odličnoj lokaciji.”

Vezane vijesti

Stipanović srebrni na Svjetskom prvenstvu Lasera

Stipanović srebrni na Svjetskom prvenstvu Lasera

Tonči Stipanović osvojio je srebro na Svjetskom prvenstvu Lasera! Prva je to medalja u povijesti hrvatskog jedrenja na SP olimpijskog lakog samca.… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika