Objavljeno u Nacionalu br. 772, 2010-08-31

Autor: Marko Biočina

NOVI TRENDOVI U SPONZORSTVU

Revolucija ulaganja u kulturu i sport

Velike kompanije preuzimaju sponzoriranje brojnih društveno korisnih djelatnosti jer je država sve manje sposobna financirati takve izdatke, a žele i potaknuti razvoj zajednice

PERICA BUKIĆ, predsjednik Hrvatskog
vaterpolskog saveza i
organizator EP-a u Zagrebu, s predsjednikom Uprave Ine Zoltanom AldottomPERICA BUKIĆ, predsjednik Hrvatskog vaterpolskog saveza i organizator EP-a u Zagrebu, s predsjednikom Uprave Ine Zoltanom AldottomTrošak organizacije Europskog prvenstva u vaterpolu koje se održava u Zagrebu iznosit će oko 11 milijuna kuna, a Hrvatski vaterpolski savez taj iznos vjerojatno ne bi uspio prikupiti da nije sponzorstava velikih hrvatskih kompanija. Dapače, nakon što je prije nekoliko mjeseci održavanje prvenstva dovedeno u pitanje jer Grad Zagreb nije mogao financirati postavljanje bazena u velikoj dvorani Arene, na kraju je donesena odluka da se utakmice organiziraju na otvorenom plivalištu Mladosti.

Ipak, i ta umanjena financijska konstrukcija, unatoč značajnim dotacijama Grada, vjerojatno ne bi bila zatvorena da nije bilo angažmana nekoliko velikih hrvatskih kompanija, među kojima su naftna kompanija INA, Janaf, HEP i Zagrebački holding. Zbog toga se vaterpolsko prvenstvo u Zagrebu može smatrati dosad najznačajnijim nagovještajem velike promjene koja će se u Hrvatskoj tijekom narednih godina dogoditi u sustavu financiranja sporta, kulture i drugih društveno korisnih djelatnosti.


Naime, za razliku od višegodišnje prakse, može se pretpostaviti da će u tom periodu sve veći udjel u sponzoriranju takvih djelatnosti preuzeti velike hrvatske kompanije i poslovni subjekti iz realnog sektora, a da će se sukladno tome smanjiti udjel novca koji se u sport, kulturu i humanitarni rad donira direktno iz proračuna državnih i lokalnih tijela vlasti. Takav scenarij posljedica je ekonomske krize zbog koje su državni proračun i budžeti lokalnih samouprava sve manje sposobni financirati takve izdatke, ali i sve veće potrebe da se u tom segmentu ustanovi pošten i transparentni sustav financiranja koji bi osigurao da novac bude dodijeljen onima kojima je najpotrebniji i koji ga najviše zaslužuju. S druge strane, taj trend rezultat je i sve veće želje velikih hrvatskih kompanija da dio svoje poslovne dobiti investiraju u projekte koji potiču razvoj društvene zajednice u kojoj posluju. Lideri u segmentu društveno odgovornog poslovanja su najveće hrvatske kompanije kao što su Ina, T-HT, VIPnet ili Agrokor.

Tako su, primjerice, tijekom posljednjih dvadesetak godina Inini programi pomaganja razvoja društvene zajednice bili i značajno veći od uobičajene financijske potpore kulturnim, znanstvenim, zdravstvenim, obrazovnim, sportskim, ekološkim i humanitarnim akcijama i manifestacijama, pa je kompanija čak i sufinancirala gradnju osnovne i prometne infrastrukture, škola, vrtića, domova zdravlja, sportskih dvorana i drugih objekata od značaja za gospodarstvo i životni standard lokalnih zajednica gdje posluje. Također, Ina je već godinama vrlo angažirana u financiranju sportskih aktivnosti, a ove godine je osim Europskog prvenstva u vaterpolu kompanija odlučila sponzorirati i hrvatsku košarkašku reprezentaciju koja je nakon dugog niza godina izborila plasman na Svjetsko prvenstvo.

Projekte u Ini uvijek nastoje povezati i s humanitarnim djelovanjem, pa će tako dvije kune od svake prodane karte za vaterpolsko prvenstvo na benzinskim crpkama donirati Dječjem selu Lekenik i njegovim štićenicima. U kompaniji kažu da se pri izboru projekata koje će sponzorirati ili donirati prvenstveno rukovode kriterijem visokog stupnja korisnosti projekata za širu zajednicu i potrebe društva: “INA se trudi da njena sponzorstva i donacije imaju nacionalni karakter, ali i da koriste lokalnim zajednicama u kojima INA djeluje. Kroz implementirane aktivnosti nastojimo podržati javne interese i ispuniti osnovne socijalne potrebe. Izvrsnost i inovativnost još su jedan važan kriterij, kao i kredibilitet i pozitivan imidž naših partnera. Ove godine smo u tom kontekstu donirali SOS Dječje selo Ladimirevci.

Vrijednost akcije nije samo u novčanoj potpori (50.000 HRK), već i u tome što je donacija dodatno osnažena društveno korisnim radom, čime smo htjeli istaknuti važnost aktivnog uključenja kompanije u život lokalne zajednice u kojoj djelujemo. Naime, nakon predstavljanja donacije, menadžment kompanije udružio je snage i svojim radom - bojanjem dvorišne ograde - pridonio uređenju okoliša Dječjeg sela. Ne smijemo zaboraviti ni nedavnu donaciju DVD-ima za najkvalitetnije savjete za zaštitu od požara ili prošlogodišnju donaciju Općoj bolnici Dr. Ive Pedišića u Sisku (400.000 kuna). Iz dugačkog popisa Ininih sponzorstava možemo izdvojiti i riječku regatu Fiumanku, rukometni klub Zagreb ili HNK Ivana pl. Zajca. Također, već smo godinama i partner Top stipendije", kažu u kompaniji.

Ipak, i druge velike hrvatske kompanije, kao što je primjerice T-HT, ulažu znatan novac u slične programe, a takve donacije već su izazvale osjetljive društvene promjene. Tako je kompanija, primjerice, prije nekoliko godina pokrenula program financiranja kulturnih manifestacija nazvan Kulturist, a danas se smatra da je upravo ta akcija pomogla nekim poznatim kulturnim manifestacijama da prežive tešku recesijsku godinu, dok se s druge strane Kulturist može smatrati i objektivnom rang listom kvalitete hrvatskih kulturnih događanja. Slično je i u VIPnetu. Kompanija već godinama cijeli niz različitih projekata iz sfere društveno odgovornog poslovanja - od Top stipendije preko programa razminiranja i potpore raznim zdravstveno-obrazovnim projektima kao što je edukacijski centar u Višnjanu, do sponzoriranja školske košarkaške lige.

S obzirom na ogroman broj zahtjeva za sponzorstvima koje dobivaju, može se zaključiti i da su one inicijative i akcije koje velike hrvatske tvrtke podrže uistinu i najkvalitetnije koje trenutačno u državi postoje. Naime, kriteriji po kojima kompanije poput T-HT-a i VIPneta odlučuju o financiranju takvih projekata značajno se razlikuju od kriterija kojima se vode državne institucije i organi vlasti. S druge strane, i vrijednosti koje te kompanije zastupaju često se mogu smatrati kvalitetnijima od onih koje su izražene u javnom sektoru. Sukladno tome, nastavi li se trend povećanja udjela financiranja sporta i kulture iz realnog sektora, za vjerovati je da će se promijeniti i način poslovanja u tim segmentima društva, odnosno ostvare li se najave o smanjenju financiranja sporta iz tvrtki u državnom vlasništvu, izvjesno je da će se situacija u tom segmentu značajno promijeniti. Primjerice, samo 2006. godine Croatia osiguranje je sponzoriralo devet sportskih saveza, 21 nogometni, 15 rukometnih, 11 košarkaških, šest odbojkaških, pet teniskih, šest vaterpolskih, dva konjička, pet karate i tri jedriličarska kluba. Smanjenjem tih dotacija većina sportskih kolektiva bit će prisiljena okrenuti se pronalasku privatnih sponzora, a to će na kraju gotovo sigurno rezultirati nastankom naprednijeg sustava funkcioniranja tog dijela hrvatskog društva.

Vezane vijesti

Sanader nikad nije tražio da razgovaramo o INA-i i MOL-u

Sanader nikad nije tražio da razgovaramo o INA-i i MOL-u

Josip Friščić, bivši potpredsjednik Hrvatskog sabora i bivši čelnik Hrvatske seljačke stranke (HSS-a), HDZ-ovog koalicijskog partnera u bivšoj Vladi,… Više

Komentari

registracija
18/2/10

endimion, 31.08.10. 13:16

Naslov je u najmanju ruku smiješan, to nisu privatne tvrtke i nije privatni novac.


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika