Dubravka UgrešićTijekom 10. Međunarodnog festivala književnosti u Berlinu s ovogodišnjim fokusom na istočnu Europu, ljubiteljima književnosti najavljeno je predavanje o kulturnoj budućnosti Balkana. No književnici koji su pozvani na diskusiju - Borka Pavičević iz Srbije, Dubravka Ugrešić iz Hrvatske i Beqe Cufaj s Kosova - više su razgovarali o bogatoj kulturnoj prošlosti i amaterskoj kulturi današnjice. Poručili su da za diskusiju o nekoj budućoj kulturi Balkana treba proći još vremena.

Ugrešić: "Kultura je žvakaća guma"

"Kultura ruši granice, spaja ili razdvaja narode", bila je to prazna i manipulativna floskula komunističkog režima koju na žalost danas nerijetko upotrebljava i Europska zajednica, komentira hrvatska spisateljica Dubravka Ugrešić koja je prije nekoliko godina odlučila napustiti Zagreb, te svoj život nastaviti u Amsterdamu.

Dubravka Ugrešić smatra da europsko ideološko tržište inzistira na problemima identiteta, ističući da svatko mora znati tko je i što je, a da pri tome ne vidi veliku opasnost.

"Situacija je izuzetno komplicirana i ona proizvodi trajnu mentalnu štetu. Jedine autentične geste dolaze od individualaca koje su umjetničke, aktivističke geste i totalni su autsajderi", kaže hrvatska spisateljica koja je publici u Berlinu pojasnila da su za ubojstva i svađu bivšeg jugoslovenskog naroda optuženi pisci, kultura i kulturne različitosti, a da pri tome nikada nitko u posljednjih 15 godina nije postavio pitanje jesu li za rat krivi lopovi i ubojice.

"Vidite da je kultura žvakaća guma koja se može natezati ovako ili onako i jedan prazan prostor u koji se učitava sve i svašta. Kultura ima neke druge poslove, a ne diplomatske. Političari i lopovi žele prebaciti sve svoje poslove, pa tako i diplomatski posao, na kulturu, jer sami to ne znaju rješavati. Oni sami se bave nekim drugim poslovima, daleko profitabilnijim", zaključila je ona.

Nova elita ne zna kako se vlada državom

Problem zemalja Balkana i to zbog čega se razlikuju od drugih istočnih država u tranziciji su nove elite koje su stvorene ratom. Taj novi krug ljudi, bez obzira je li riječ o jednom Srbinu, Hrvatu, Makedoncu, Bosancu ili Albancu, je ratom i novcima preuzeo vlast, prokomentirala je srpska spisateljica i dramaturginja Borka Pavićević. Većina pripadnika te nove elite ne zna kako rabiti stručne, mentalne, političke i državne kapacitete da bi vodili zemlju na neki kompententan način, smatra spisateljica Pavićević.

Ona ukazuje na to da sada svi u Beogradu govore 'benefit', govore jezikom 'implementacije, integracije, networkinga' i da se koristi jezik koji se kreće između crkvenog klanjanja i riječnika Europskog vijeća. "Te elite, koje su tako napravljene, one zapravo ne znaju šta da rade s tim zemljama koje su dobili. Imate veliki broj direktora bolnica koji nemaju pojma šta je Hitna pomoć, imate veliki broj ljudi koji su predsjednici općina, ali ljudi ne znaju zašto zemlja poplavljuje", tvrdi Pavićević.

Na raspravu o kulturnoj budućnosti Balkana treba još čekati

Usred žustre diskusije o sadašnjoj slici kulture i svim prilikama ili neprilikama na Balkanu, nije bilo vremena, a ni prostora za daljnju raspravu o nekoj kulturnoj budućnosti balkanskih država. Beqe Cufaj, kosovski spisatelj i novinar koji danas živi i radi u Stuttgartu smatra da je nakon svih ratova rano pričati o budućnosti kulture. Na Balkanu trenutno vlada "amaterska kultura", ocjenjuje Cufaj.

"Evo kada uzmemo ovaj pojam bivše Jugoslavije, kada smo mi to imali neki veliki film, osim recimo 'Grbavice' koji je pobijedio na Berlinalu?! Ali, sve su to kratki uzdasi! Nemamo mi ni jednog Boru Ćosića među mladim autorima na Balkanu. Nema još te dubine! Danas biti čovjek kulture je sasvim drugačije nego u vrijeme Jugoslavije. Biti danas čovjek kulture, znači da moraš imati nevladinu organizaciju i novine i posao kao profesor, pa da preživiš."