Objavljeno u Nacionalu br. 775, 2010-09-21

Autor: Robert Bajruši

Insider

Vandorenov ultimatum

BRUXELLES oštro upozorava hrvatsku vladu da podizanje optužnica protiv korumpiranih političara nije dovoljno, nego da treba donijeti presude, a zbog nevoljke borbe protiv korupcije prolongirat će se pristup RH Europskoj uniji

Robert BajrušiRobert Bajruši“Želi li Hrvatska do sredine iduće godine zaključiti pregovore s EU, neće biti dovoljno samo podizati optužnice protiv političara i donedavnih čelnika vodećih tvrtki, nego se očekuje puna primjena zakona i donošenje presuda kao dokaz da se provodi borba protiv korupcije. To je tek jedan uvjet koji Zagreb mora ispuniti, ali bez toga bespredmetno je razgovarati o tome kada će Hrvatska postati 28. članica EU.” Tako izgleda najozbiljnije upozorenje koje je ovih dana iznio Paul Vandoren, šef Delegacije EU u Hrvatskoj, i koje ozbiljno dovodi u pitanje namjere vlade Jadranke Kosor da do lipnja iduće godine zaključi proces pristupa u EU. Vandorenova izjava izazvala je veliku zabrinutost u vlasti, u kojoj je donedavno vladalo uvjerenje kako će Hrvatska završiti pregovore najkasnije u proljeće 2011., a zatim u lipnju, negdje pri kraju mađarskog predsjedanja EU-om, potpisati sporazum o pridruživanju uniji. Situacija se, međutim, dramatično komplicira i veliki su izgledi da se, zbog lošeg rada hrvatske vlade, pregovori otegnu sve do kraja 2011., a to znači da bi Hrvatska tek 2014. ušla u EU.


Takav razvoj događaja izazvao bi značajne reperkusije i u unutarnjoj politici jer je zaključenje pregovora s EU glavni izborni adut premijerke Jadranke Kosor i HDZ-a. Razumije se da Vandoren ili bilo koji drugi europski dužnosnik ne smiju javno zahtijevati donošenje presude protiv Damira Polančeca ili podizanje optužnice protiv Ive Sanadera, ali očito je da Europska komisija pozorno prati kako napreduju slučajevi protiv donedavno visokih državnih dužnosnika koje se povezuje s korupcijom i višemilijunskim pronevjerama. Bez sudskih presuda (dakako, i oslobađajućih ako će se temeljiti na regularnim pravnim postupcima), gotovo su nikakvi izgledi da se sva poglavlja zatvore do proljeća 2011., tvrde u diplomatskim krugovima.

NOVO OTEZANJE sa završetkom pregovora – a to je sada sve izvjesnija opcija – imat će teške posljedice za vladajuću koaliciju, koja je u lipnju iduće godine, kada završava razdoblje mađarskog predsjedavanja EU-om, planirala potpisati Sporazum o pristupanju EU. Već su počele i pripreme za tu svečanost, i krajem listopada ili početkom studenog Zagreb će posjetiti Pál Schmitt, koji je nedavno postao novi predsjednik Mađarske. Međutim posljednji Vandorenovi istupi dokaz su da je realizacija scenarija koji je smislila hrvatska vlada vrlo upitna. U posljednjih desetak dana Vandoren je tri puta eksplicitno i prilično nediplomatskim rječnikom upozorio hrvatsku vladu da se mora efikasnije boriti s korupcijom. Najprije je to uradio 8. rujna prilikom diplomatskog sastanka s premijerkom, zatim 15. rujna u Ministarstvu pravosuđa gdje je predstavljena antikorupcijska strategija, a već idućeg dana na radnom ručku Američke gospodarske komore. U govoru koji je održao pred predstavnicima vodećih poslovnih krugova i članovima nevladinih organizacija, veleposlanik Vandoren je potvrdio kako će Hrvatska biti 28. članica, no znakovito je odbio govoriti o vremenskim okvirima. Vandoren je bio vrlo precizan i pojasnio je da datum ovisi o ispunjenju uvjeta, a ti uvjeti proizlaze izravno iz dva poglavlja u pregovorima, 23. Pravosuđe i temeljna prava te 8. Tržišno natjecanje. U slučaju pravosuđa EU od Hrvatske očekuje jačanje profesionalnosti i nezavisnosti hrvatskih sudaca kroz transparentniji sustav biranja, smanjenje zaostalih predmeta i nastavak borbe protiv korupcije pri čemu su tri pitanja od posebnog interesa: transparentnije financiranje političkih stranaka, bolje definiranje konflikta interesa i sloboda informacija. Vandoren je napomenuo i kako samo podizanje optužnica nije dovoljno te da Unija očekuje punu primjenu zakonskih okvira, odnosno i konkretne presude kao jamstvo da se borba provodi i nastavlja.

KADA SE TIH NEKOLIKO diplomatskih fraza prevede na svakodnevni jezik, postaje jasno da Europska komisija nije zadovoljna hrvatskom vladom, i Vandorenovi javni nastupi poruka su kako EU vrlo skoro želi vidjeti konkretne presude protiv bivših dužnosnika, ali i donošenje i realizaciju nekoliko iznimno važnih zakona o kojima se u domaćoj javnosti gotovo uopće ne govori. Riječ je o tri zakonska prijedloga: Zakonu o sprečavanju sukoba interesa, Zakonu o pravu na pristup informacijama te o Zakonu o financiranju političkih kampanja. Iako će neki od tih zakona uskoro biti pred saborskim zastupnicima, čak ni njihovo brzo usvajanje ne jamči rješenje problema jer je Europska komisija vrlo nezadovoljna načinom na koji se u Hrvatskoj provode zakoni. To znači da će i nakon što sabor izglasa tih nekoliko zakona Bruxelles još mjesecima pažljivo nadgledati kako se primjenjuju u praksi, i tek onda donijeti prolaznu ocjenu.

STRUČNJACI UKLJUČENI u pregovarački proces uvjereni su kako je Hrvatska propustila sve rokove da do idućeg lipnja završi pregovore i potpiše sporazum o pristupanju EU. Riječ je o hrvatskim državljanima čiji je interes što brži završetak pregovaračkog procesa, međutim, i oni diskretno daju do znanja kako Vlada radi slabo i bez konkretne želje da ubrza cijelu stvar. Posljedica je zaostajanje u pregovorima i sve realnija varijanta prema kojoj će hrvatski ulazak u EU ponovo biti odgođen za još godinu ili dvije. Ništa blaža od Vandorena nije bila ni potpredsjednica Europske komisije Viviane Reding, koja je početkom rujna posjetila Hrvatsku. I ona je kritizirala hrvatsku vladu i upozorila da Bruxelles ne zanimaju novi zakoni nego kako se oni provode u praksi. Drugim riječima, Viviane Reding također je potvrdila da unutar Europske komisije postoji duboka sumnja u spremnost hrvatskog pravosuđa da osudi donedavno visoke dužnosnike koje se sumnjiči za kriminal i korupciju. Nekoliko dana kasnije, ponovo se nadovezao Paul Vandoren, koji je javno upozorio vladu Jadranke Kosor da “bez rezultata uspješnih istraga i sudskih presuda protiv korupcije na svim razinama, uključujući i one najviše, kao i u slučajevima kažnjavanja kriminala u javnim nabavama, Poglavlje 23. neće biti zatvoreno”. Ne ubrza li hrvatska vlada rješavanje tih problema, otvara se još jedna opasnost, a to je izvješće o suradnji Hrvatske i Haaškog suda koje će u prosincu u UN-u podnijeti glavni haaški tužitelj Serge Brammertz. Njegov lipanjski izvještaj bio je prilično pozitivan, međutim bude li Hrvatska odugovlačila s rješavanjem problema u pravosuđu i kažnjavanjem korumpiranih političara, nije isključen ni novi pritisak iz Haaga, kako bi se pokazalo da je ovdašnje pravosuđe još uvijek nesposobno za integraciju u EU. Ako želi zadržati mogućnost završetka pregovora u proljeće 2011., hrvatska vlada više ne smije trošiti vrijeme, i koliko god se to može ocijeniti miješanjem u neovisnost pravosuđa, mora natjerati istražne i sudske organe da ubrzaju rješavanje korupcijskih afera. Viviane Reding i Paul Vandoren prenijeli su poruku što traži Bruxelles, a svodi se na kažnjavanje vodećih političara, bez obzira na eventualne unutarnje političke posljedice koje mogu nastati kada Ivo Sanader ili Damir Polančec počnu otkrivati kako je funkcionirala njihova vlast.

Međutim već je početak procesa protiv Polančeca otvorio pitanje koliko su u HDZ-u spremni ispuniti taj zahtjev. Polančec je isključen iz vladajuće stranke, ali nekoliko dana prije toga u diplomatskim krugovima u Zagrebu negativno je odjeknula informacija o tome da ga je, iako je dio ekipe koja je optužena za pronevjeru 400 milijuna kuna, primila predsjednica Vlade Jadranka Kosor. Bila je to pogrešna odluka koju nije opravdalo ni njezino objašnjenje kako je Polančeca pozvala kako bi mu sugerirala da na suđenju govori istinu. Bez obzira na njihove ranije odnose, predsjednica Vlade se ne smije osobno sastajati s osobama optuženima za korupciju.

U KRUGOVIMA bliskim Državnom odvjetništvu posljednjih tjedana se sve češće razmatra i podizanje optužnice protiv Ive Sanadera. “Na korak smo do odluke da to napravimo”, ispričao je prije nekoliko dana pripadnik Državnog odvjetništva za Nacional. No dok su Europska komisija i hrvatska vlada zagovarali ubrzano podizanje optužnica protiv visoko rangiranih političara, Mladen Bajić se odlučio primarno koncentrirati na kriminal u javnim poduzećima kao što su Podravka, Ina i Hrvatska elektroprivreda. Sve donedavno Bajić je vjerovao kako će do Sanadera lakše doći indirektnim putem, tako što će rasvijetliti kriminal u tvrtkama koje se nalaze pod nadzorom Vlade, a zatim pronaći poveznicu s nekadašnjim čelnicima u izvršnoj vlasti. Tako je “sredio” Polančeca, a sada, tvrdi pouzdani izvor, pokušava prikupiti i dokaze protiv Sanadera. Razumije se kako nikome u Državnom odvjetništvu neće pasti na pamet javno potvrditi da se bave Sanaderom, jer eventualno pokretanje postupka protiv dugogodišnjeg predsjednika Vlade više je politička negoli pravosudna odluka.

EVENTUALNA OPTUŽNICA protiv Sanadera i razvoj procesa protiv Polančeca uvelike će odrediti tempo zatvaranja poglavlja Pravosuđe, a time i ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Ali do tada, Vlada će morati poduzeti niz važnih poteza u donošenju i primjeni novih zakona bez kojih se pristupni proces može odužiti za najmanje godinu dana. Upozorenja koja je iznio Paul Vandoren de facto pokazuju kako EU Hrvatsku i dalje smatra korumpiranom državom u kojoj vladaju loši zakoni, dok se oni dobri ne provode u praksi. Ne uspiju li Jadranka Kosor i njezina vlada u vrlo kratkom roku konkretnim postupcima promijeniti takvu sliku, Hrvatska u Europsku uniju neće ući prije 2014., a HDZ će iduće godine doživjeti težak poraz na izborima.

Vezane vijesti

Robert Bajruši novi glavni urednik Nacionala

Robert Bajruši novi glavni urednik Nacionala

Dugogodišnji Nacionalov novinar Robert Bajruši imenovan je za glavnog urednika tog tjednika.Bajruši u NCL Media Grupi radi zadnjih 14 godina, tijekom… Više

Komentari

registracija
30/8/10

DarkoUSA, 21.09.10. 01:34

EU je napravila veliku gresku sa primanjem zemalja istocnog bloka(osim Ceske ) a da se nije pozabavila prije sa drzavnim kriminalom u tim zemljama.Tu gresku ce platiti Hrvatska.


registracija
27/7/09

columbo, 27.09.10. 19:31

Hrvatska ovakva kakva je nije zrela za EU barem za iduce desetljece...


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika