GEORGE SOROS povukao se iz Hrvatske 2006. procjenjujući da je dosegnuta demokracija, no smatra da je rad nevladinih udruga ugrožen u svijetu zbog krize te zato obnavlja svoj institut Otvoreno društvo u RH"Apsolutno podržavam angažman Georgea Sorosa u Hrvatskoj. Mislim da je to dobra odluka koja može imati pozitivne učinke na reformske procese u čitavoj regiji“, prokomentirao je predsjednik Ivo Josipović u razgovoru za Nacional najave prema kojima se američki investitor i filantrop George Soros namjerava iznova angažirati u Hrvatskoj. S Josipovićem smo razgovarali u petak, 17. rujna, dva dana prije njegova odlaska na desetodnevnu turneju u SAD tijekom koje je dogovoren i susret sa Sorosom.

Premda još uvijek nije spreman detaljno obrazlagati svoja očekivanja od sastanka sa Sorosom, očito je da hrvatski predsjednik ima vrlo pozitivno mišljenje o američkom biznismenu. Nacional je doznao da su prvi kontakti nastali prije otprilike mjesec dana, kada su Sorosovi suradnici posjetili predsjednički ured i iznijeli neke njegove zamisli. Josipoviću su se ove ideje svidjele i zato će se u SAD-u sastati sa Sorosom i tom prilikom, vjerojatno, dobiti potpunu informaciju o njegovu novom angažmanu u Hrvatskoj.

TIJEKOM DEVEDESETIH Sorosovo Otvoreno društvo snažno se suprotstavilo tadašnjoj vlasti predvođenoj Franjom Tuđmanom i financiralo različite projekte i medije koji su bili opozicija HDZ-u. Sadašnji povratak Georgea Sorosa sadrži potpuno drugačije motive, uvjereni su u Uredu predsjednika Republike. Unatoč različitim problemima koji su i dalje prisutni, Hrvatska je demokratska država, ali nalazi se na Balkanu, gdje još uvijek nisu riješeni brojni međudržavni i nacionalni sporovi. Zato bi daljnja demokratizacija prilika u Hrvatskoj i u susjedstvu mogla izazvati slične efekte. Upravo u tom kontekstu treba promatrati Josipovićeva očekivanja od Sorosova angažmana, a sve se svodi na doprinos daljnjoj demokratizaciji regije. Na unutarnjem planu, Soros bi mogao podržati reforme u pravosuđu i gospodarstvu za koje se, uostalom, zalažu i svi relevantni hrvatski političari. Postoji i ideja angažmana u nacionalno miješanim sredinama kao što su neki dijelovi Dalmatinske zagore, u kojima su još uvijek prisutne snažne nacionalne tenzije. To i ne iznenađuje pogleda li se demografska situacija: tu živi dio Hrvata koji su starosjedioci, ali i Hrvata doseljenih iz Bosne i s Kosova, a tu je i jedan dio srpskih povratnika koji su nerijetko izloženi napadima i uništavanju imovine. Od Sorosa se, dakle, očekuje investiranje u takve sredine, kako bi se ondje idućih godina popravila ekonomska situacija i smanjile napetosti između Hrvata i Srba. Josipović očekuje od Sorosa i angažiranje na popravljanju odnosa između država u regiji, a možda i veća ekonomska ulaganja.

LJUTNJA BIVŠE ŠEFICE Andrea Feldman, bivša ravnateljica Otvorenog društva u Hrvatskoj, ne pozdravlja Sorosov povratakSASTANAK JOSIPOVIĆA I SOROSA koji će se održati u četvrtak, 23. rujna, bit će polazna točka razvijanja dobrih odnosa između hrvatskog predsjednika i američkog filantropa koji se odnedavno ponovno počeo zanimati za države jugoistočne Europe. Soros je, naime, godinama kroz mrežu svojih fondacija bio itekako prisutan u svim zemljama bivše Jugoslavije, ali i u bivšim sovjetskim državama. Tijekom proteklog desetljeća fokus njegovih aktivnosti u tim zemljama značajno se smanjio, jednim dijelom zbog toga što su nekoć tranzicijske zemlje poput Mađarske ili Slovenije postale članice EU, odnosno sam je Soros ocijenio da u tim državama više nije nužan njegov angažman. Slična je situacija bila i s Hrvatskom: Sorosov institut Otvoreno društvo bio je najaktivniji potkraj devedesetih, u periodu najtežih godina režima Franje Tuđmana koji je Sorosa smatrao velikom opasnošću za svoj autoritarni režim vladavine, a Soros je Tuđmana vidio kao najveću prijetnju demokratizaciji zemlje. Nakon što je Tuđman umro, Račanova koalicija je na izborima pobijedila HDZ, Stjepan Mesić je postao predsjednik države i George Soros je zaključio da se Hrvatska uspješno razvila u stabilnu demokratsku državu pa je 2001., kad je rasformirao ured svoje fondacije u Ljubljani, najavio da će postepeno gasiti svoju fondaciju u Hrvatskoj. Upravo zato zvuči nevjerojatna tvrdnja posljednje ravnateljice hrvatskog instituta Otvoreno društvo Andreje Feldman koja je prošlog tjedna nekim medijima izjavila da je ”zgrožena” Sorosovim povratkom u Hrvatsku jer je, prema njezinim riječima, ”ured u Hrvatskoj naprasno zatvoren bez ikakvih argumenata i bez razgovora s predstavnicima Upravnog odbora i radnicima fondacije”. Soros je, naime, svoju odluku o postupnom povlačenju iz Hrvatske godinama prolongirao, jer je velikom broju zaposlenika hrvatske fondacije želio dati dovoljno vremena da nađu nove poslove, a istovremeno je poticao i tzv. spin off, odnosno transformaciju nekih dijelova fondacije u samostalne nevladine organizacije koje su s vremenom i zbog kvalitete svog rada i svojih programa mogle i same naći druge donatore. Iz hrvatske fondacije Otvoreno društvo potekle su danas samostalne udruge i institucije poput Hrvatskog pravnog centra, Foruma za slobodu odgoja, Multimedijalnog instituta, nezavisnih producentskih kuća i nekih drugih, manjih udruga. U međuvremenu su Soros i njegovi suradnici zaključili da u Hrvatskoj više doista nema potrebe za njegovim stalnim angažmanom, a da se dobre i kvalitetne projekte može naći i financirati i bez fizičke prisutnosti, odnosno prijavljivanjem na natječaje preko interneta ili uz pomoć njegova velikog centra u Budimpešti. Soros je 2006. zatvorio ured u Zagrebu, jer je smatrao da novac koji se trošio za hladni pogon, najam zgrade i administrativno osoblje može puno smislenije utrošiti u razne projekte. Tako je od 2006. Soros i dalje bio prisutan u Hrvatskoj, i to godišnjim donacijama od desetak milijuna kuna, no njegovo tiho financiranje različitih projekata nije budilo pažnju medija i javnosti.

NADA ZA DEMOKRACIJU Predsjendik Josipović sastat će se s Georgeom Sorosom u SAD-u, a od američkog milijardera očekuje doprinos u demokratizaciji HrvatskeGEORGE SOROS se ponovno dodatno angažirao u svojoj zakladi jer je recesija uzrokovala da su se i nevladine organizacije našle u financijskim problemima. Zbog toga je Soros još prije dvije godine osnovao tzv. emergency fond, kojem je cilj brzo pomoći nevladinim organizacijama koje su se najviše našle na udaru recesije. Takav fond odnedavno postoji i za Hrvatsku, pa je bilo logično da Sorosova međunarodna organizacija ipak u Hrvatskoj ima jednog predstavnika koji će prvenstveno biti koordinator tog emergency fonda, a istovremeno će raditi i na razvijanju nekih projekata za koje je Soros ocijenio da u bivšim tranzicijskim zemljama još uvijek nisu dovoljno prihvaćeni u društvu. Kao najpogodniju osobu za to u Hrvatskoj Soros i njegovi suradnici pronašli su Tina Gazivodu, dugogodišnjeg aktivista koji je od 2003. godine pa sve donedavno bio ravnatelj Centra za ljudska prava. Tridesetšestgodišnji Gazivoda koji priprema doktorat o ulozi civilnog društva 90-ih u Hrvatskoj, godinama je bio u izravnom kontaktu s drugim nevladinim organizacijama i skupinama koje bi mogle tražiti financijsku pomoć iz Sorosova tzv. emergency fonda, pa je utoliko najpogodniji za preporuku vrijednih projekata za financiranje. Isto tako, Gazivoda koji slovi kao pomirljiva, nekonfliktna osoba i učinkoviti profesionalac, po svemu sudeći posvetit će se poslu, a neće se upuštati u javne polemike koje su ponekad neizostavne pri spomenu Georgea Sorosa i njegova filantropskog angažmana. Osim rigidnih desničara, koji su se Sorosu protivili još u vrijeme Tuđmanove vladavine, Soros je u Hrvatskoj često bio i na udaru nekih kojima je zbog lošeg ili netransparentnog rada ukinuo donacije.

STOGA NE TREBA ČUDITI da su već prije nekoliko dana neki mediji započeli s objavljivanjem negativno intoniranih članaka o Sorosovu ponovnom angažmanu u Hrvatskoj, jer je Soros, primjerice, Hrvatskom helsinškom odboru Ive Banca tijekom godina smanjio i ukinuo dugogodišnje donacije, a slabi poslovni rezultati i gotovo nikakav društveni utjecaj Andreje Feldman nagnali su 2006. Sorosa da što prije raspusti zagrebački ured u kojem je ona bila posljednja ravnateljica, pa je ljutnja prema bivšem poslodavcu jasan razlog zašto ona negativno komentira Sorosov ponovni angažman u Hrvatskoj. Sorosovi oponenti posljednjih dana lansirali su i posve izmišljenu priču po kojoj bi George Soros trebao biti glavni financijer navodne stranke bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića i Josipa Kregara. Tu neistinu demantirali su i Mesić i Kregar, a svaki bolji poznavatelj principa doniranja Sorosa zna da on nikada ne financira političke stranke. Da je Soros u Hrvatskoj i nakon tolikog niza godina još uvijek iznimno intrigantna osoba, pokazuje i gotovo znanstveno-fantastična teorija po kojoj ga je na ponovni dolazak u Hrvatsku nagovorio bivši hrvatski premijer Ivo Sanader kako bi njegovoj nasljednici Jadranki Kosor i HDZ-u bio dodatni pritisak. A sve to samo zato što ostarjeli američki bogataš višak novca ne rasipa na jahte i šampanjac, nego ih daje korisnim projektima i udrugama širom svijeta.