GLAVNI DRŽAVNI ODVJETNIK Mladen Bajić teoretski bi mogao biti smijenjen izglasavanjem nepovjerenja u Saboru, a onda bi njegovu funkciju preuzeo jedan od 24 zamjenikaDio istaknutih stranačkih dužnosnika unutar HDZ-a želi smijeniti glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, doznao je Nacional od izvora bliskog samom vrhu Vlade. U jednom dijelu vrha HDZ-a sve više raste frustracija zato što Bajića nisu uspjeli staviti pod stranačku kontrolu, pa tako ni u funkciju njihova mogućeg skorog unutarstranačkog obračuna. Zbog Bajićeva autoriteta, koji je izgradio tijekom svog osmogodišnjeg mandata na toj funkciji, ali i zbog novih ovlasti koje mu daje novi zakon o kaznenom postupku, u HDZu gotovo nikako ne mogu po političkoj liniji kontrolirati tko će se i kada unutar HDZ-a eventualno suočiti s optužnicama u rastućem broju afera koje potresaju državu, ali sve više i HDZ. Te se afere sve više razvijaju u nastojanju da se posve razobliči i kazni interesna hobotnica bivšeg premijera Ive Sanadera. Takvo stanje ne odgovara dijelu HDZ-a u kojem se misli da to može štetiti kako cijeloj stranci, tako možda i nekim pojedincima koji su bili bliski Sanaderu, a sada imaju sve izraženije političke ambicije pa se neki od njih već vide i kao mogući nasljednici premijerke Jadranke Kosor na funkciji šefa HDZ-a.

ISTI IZVORI NACIONALU su ispričali kako neki u HDZ-u počinju vjerovati da se bliži kraj Jadranke Kosor na vrhu HDZ-a, te da bi se uskoro mogla razviti i žestoka bitka za prevlast u toj stranci. Također vjeruju da se ta bitka može uspješno voditi jedino ako se kontrolira Državno odvjetništvo, a to se može učiniti samo tako da se na čelo te institucije postavi neka osoba od povjerenja HDZ-a, spremna slušati političke upute prema kojima bi se trebalo određivati koga i kada kazneno procesuirati. Isti izvori tvrde kako Bajićevu smjenu ponajviše priželjkuje Vladimir Šeks, te da bi Bajićev odlazak zbog njihovih političkih ambicija još najviše odgovarao Darku Milinoviću i Božidaru Kalmeti. Tvrdi se da je za pripremu moguće Bajićeve smjene na jednoj razini operativno zadužen Miroslav Šeparović, koga se uz Vladimira Šeksa smatra jednim od najutjecajnijih HDZ-ovih ljudi u pravosuđu. U tim se krugovima već počela razrađivati ideja o mogućem Bajićevu nasljedniku, a kao mogući novi državni odvjetnik spominje se Ivan Turudić, sudac Županijskog suda u Zagrebu, čovjek kojemu se u HDZ-u jako vjeruje i kojemu se zbog njegove navodne profesionalnosti, koja je u nekim situacijama bila u skladu s očekivanjima vrha HDZ-a, već obećavao napredak u pravosudnoj karijeri.

MARINA MATULOVIĆ- DROPULIĆ U pozadini drame u HDZ-u forsira Branka Radoševića, nekadašnjeg šefa Plinacra, za člana Uprave IneOPERACIJA BAJIĆEVE javne diskreditacije, kako tvrde izvori, već je počela, a to bi trebalo poslužiti kao uvod u kasniju saborsku raspravu o njegovu mogućem opozivu. Za realizaciju tog plana trebali bi se u sljedeća dva tjedna iskoristiti različiti mediji, kroz koje bi se trebale plasirati teze o navodnoj odgovornosti Državnog odvjetništva zato što se još uvijek nije procesuirao bivši premijer Ivo Sanader, te zato što se navodno nije adekvatno reagiralo u nekim drugim aferama, a tu se ponajprije misli na aferu Hypo banke. Takve su se teze već počele plasirati kroz razne elektroničke i tiskane medije, a kulminacija te operacije mogla bi se očekivati u sljedeća dva tjedna. Kao dodatni razlog za pothranjivanje nezadovoljstva Bajićevim radom među saborskim zastupnicima HDZ-a koji bi eventualno trebali glasovati o Bajićevu opozivu planira se iskoristiti i rastuću frustraciju vrha policije zbog nekih odluka Državnog odvjetništva u kojima se, prema viđenju policije, išlo na ruku nekim dužnosnicima SDP-a u Rijeci, Velikoj Gorici i Koprivnici.

MLADENA BAJIĆA saborska je većina 26. travnja 2010. izabrala da obnaša funkciju glavnog državnog odvjetnika u trećem četverogodišnjem mandatu. On je nedavno poslao u Sabor godišnje izvješće o radu Državnog odvjetništva za 2009. U Saboru bi se o tom izvješću trebalo raspravljati najzad krajem listopada, ili početkom studenoga. Ne usvoji li Sabor to izvješće, Bajić bi kao moralni čin mogao ponuditi svoju ostavku. Ako bi se dogodilo da se povede kritička rasprava o njegovu radu, saborska većina mogla bi inicirati i raspravu o povjerenju koje su mu dali, a to bi mogao biti uvod u glasovanje o njegovoj mogućoj smjeni. Dogodi li se sve to, Bajić vjerojatno neće sam odstupiti, nego će čekati da se povede rasprava o njegovu radu, pa će i sam o tome imati što reći. Ako bi ga saborska većina smijenila, tada bi na čelo Državnog odvjetništva kao vršitelj dužnosti privremeno dospio neki od njegova 24 zamjenika. Potom bi se trebale dogoditi još neke predradnje ako bi se htjelo za njegova nasljednika imenovati Ivana Turudića. Prvo bi se trebao raspisati natječaj za popunu funkcije jednog od zamjenika glavnog državnog odvjetnika. Turudić bi se potom trebao javiti i proći na tom natječaju, jer se samo s te funkcije može postati i glavnim državnim odvjetnikom. Za sve to potrebno je vrijeme, pa se predviđa da bi cijela operacija mogla biti završena najranije sredinom iduće godine. Unatoč tome, takav mogući scenarij mnogo bi brže mogao usporiti rad na nekim predmetima za koje se procjenjuje da bi mogli štetiti HDZ-u i nekim ambicioznim dužnosnicima te stranke koji zasad potajice razmišljaju o mogućem nasljeđivanju Jadranke Kosor na čelu stranke.

JADRANKA KOSOR u ponedjeljak ujutro popila je kavu s ministrom financija Ivanom Šukerom, ministrom obrazovanja Radovanom Fuchsom i predsjednikom Uprave T-HT-a Ivicom MudrinićemNEKIM DUŽNOSNICIMA HDZ-A, ali i brojnim drugim interesnim skupinama sve više ide na živce novi zakon o kaznenom postupku, koji Bajiću daje jake ovlasti. Prema ovlastima u tom novom zakonu glavni državni odvjetnik može mnogo učinkovitije povesti borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije. On sada može prvo ispitati brojne svjedoke, a tek potom podići optužnicu. To jednostavno izluđuje neke odvjetnike, jer su prije puno ranije nego sada imali pregled situacije što se događa s njihovim klijentima. Prije su oni i optuženici imali više manevarskog prostora, jer su znali tko se predlaže kao svjedok u nekom postupku i prije nego što su ti svjedoci dali iskaze, pa se na njih eventualno moglo utjecati. Sada to više nije moguće. Osim toga, Bajić kao glavni državni odvjetnik može dati i tzv. oprosnicu onoj osobi koja u svom iskazu tereti nekoga tko joj je po hijerarhiji bio nadređen, te onoga tko uz to iskazom trasira put i prema dodatnim dokazima. Zato se pred Ustavnim sudom već nalazi najmanje pet ustavnih tužbi u kojima se tvrdi da je takav zakon o kaznenom postupku neustavan. Na donošenju tog zakona počelo se raditi još u lipnju 2002., a donošenje je toliko dugo trajalo dijelom i zato što su, možda i unutar nekih političkih stranaka, bile iznimno jake interesne grupe kojima takav zakon nije odgovarao. Sada vjerojatno slične interesne grupe žele taj zakon prikazati neustavnim, a to bi posredno bacilo sjenu i na rad Državnog odvjetništva.

KAO PRIKLADAN KANDIDAT za Bajićeva nasljednika počeo se spominjati Ivan Turudić. Njega je upravo Miroslav Šeparović svojedobno odveo na tajni sastanak k Vladimiru Šeksu i tadašnjem premijeru Ivi Sanaderu, gdje su mu oni obećali napredak u sudačkoj karijeri zato što ga nisu pravodobno uzeli u zaštitu od neprimjerenih pritisaka u jednom predmetu. Turudić ima znatno sudačko iskustvo, ali već je bilo i ozbiljnih pritužbi na neke njegove presude. On ima i prilično naglu narav, što ne mora nužno biti loše za posao državnog odvjetnika, ali se u nekim situacijama u javnosti znao ponašati neprimjereno, pa i nedostojno sudačke dužnosti. Unatoč tome, lojalnost HDZ-u, koja je kod Turudića neupitna, najvjerojatnije se ovih dana počinje nametati kao najznačajnija kvaliteta za funkciju glavnog državnog odvjetnika, pa se vjerojatno baš zato Turudićevo ime počelo spominjati u tim kombinacijama.