PREMIJERKA Jadranka Kosor i ministar gospodarstva Đuro Popijač natječaj su najavljivali kao ključni korak u borbi protiv korupcijeIdućih tjedana hrvatska vlada bi trebala imenovati nove članove nadzornih odbora javnih poduzeća izabrane na javnim natječajima, no cijeli proces mogao bi završiti fijaskom zbog bizarne odluke Vlade da se uvede maksimalna plaća za članova Nadzornih odbora od 2 tisuće kuna. Zahvaljujući tome ispada da bi za neovisnu i savjesnu kontrolu poslovanja poduzeća koji ostvaruju milijarde kuna prihoda godišnje novi članovi nadzornih odbora trebali biti plaćeni manje od zakonski propisane minimalne plaće u Republici Hrvatskoj koja iznosi nešto više od 3 tisuće kuna.

Tako je praktički u potpunosti diskreditirana Vladina inicijativa o uklanjanju političara iz nadzornih odbora javnih poduzeća. Tu ideju Vlada je najavila još prije pola godine kao jednu od ključnih mjera u svom antikorupcijskom programu i odgovor na cijeli niz afera koje su se u javnim poduzećima događale dok su njihovo poslovanje nadzirali članovi Vlade. Tada se u Vladi tvrdilo kako će se kroz javne natječaje osigurati dolazak vrhunskih neovisnih stručnjaka u javna poduzeća, te kako će se na taj način bitno unaprijediti njihovo poslovanje. Na raspisane natječaje javile su se stotine osoba, no s obzirom na uvjete natječaja, postoje ozbiljne sumnje u njihove kvalifikacije, ali i i motivaciju.

Naime, teško je očekivati da bi ijedan ozbiljan stručnjak prihvatio posao kao što je kontrola poslovanja javnih poduzeća za naknadu od 2 tisuće kuna, osobito zato što bi značajan broj njih zbog članstva u nadzornim odborima zbog potencijalnih sukoba interesa morao odustati od dijela svojih unosnih privatnih poslova. S druge strane, krajnje je neuvjerljiva pretpostavka da članovi nadzornog dobra mogu držati neovisnu poziciju u odnosu na one koje nadziru, kad članovi i predsjednici uprava javnih poduzeća zarađuju minimalno desetak puta veću plaću od njih.

Dapače, čini se kako bi se takav sustav mogao pokazati kao novi temelj za bujanje korupcije u javnim poduzećima, a kako kaže Esad Čolaković, čelni čovjek Hrvatske udruge menadžera CROMA, takav sustav teško može biti uspješan: "Vlada je, benevolentno rečeno, napravila grešku u koracima. Mi u Cromi smo za Vladu izradili Etički kodeks za upravljanje javnim poduzećima, kao i sustav nacionalnih standarda nagrađivanja menadžera, no on nikad nije stupio na snagu.Na temelju njega bilo je određeno da naknada za članstvo u nadzornim odborima iznosi do 25 posto plaće predsjednika uprave. Ipak, ta odredba s 2 tisuće kuna, kao i cijela ideja da se nadzorni odbori imenuju preko javnih natječaja može se smatrati u najmanju ruku neozbiljnom. Vjerujem kako će rezultat svega biti suprotan od onoga što se namjeravalo učiniti."

Zbog toga ne začuđuje što mnogi stručnjaci smatraju kako je niskim naknadama Vlada ustvari željela osigurati upravo to da se na natječaje ne prijavljuju renomirani kandidati, nego da na taj način lakše na te pozicije opet imenuje ljude od povjerenja i zadrži čvrstu političku kontrolu nad poslovanjem javnih poduzeća.