SAD planira ukinuti privatnost, a možda i internetPojam „borbe protiv terorizma" se u posljednje vrijeme sve češće zamenjuje pojmom „borbe protiv antidržavnih aktivnosti" pa i „borbe protiv kriminala". Prije nekoliko dana je u javnost dospjela vijest o inicijativi američkih dužnosnika za nacionalnu sigurnost koji traže da se donese novi sveobuhvatni zakon. On bi američkoj vladi omogućavao da nadgleda kako nešifriranu, tako i šifriranu komunikaciju koja ide preko servisa kao što su „Blackberry", „Facebook" ili „Skype". Pri tome bi u slučaju potrebe zaštite američkih nacionalnih interesa mogli prisluškivati i nadgledati korisnike u čitavom svijetu.

Kako se ubaciti u P2P?

List „New York Times" i agencija Reuters pišu da se oko najnovije inicijative dogovaraju američka Federalna policija, ministarstvo pravosuđa, Agencija za nacionalnu sigurnost i dužnosnici u Bijeloj kući, kao i druge institucije.

Jedan od osnovnih problema u prisluškivanju, odnosno nadgledanju elektronske komunikacije, jesu takozvane „peer-to-peer" (P2P) veze: to su direktne veze između računala - one koje se uspostavljaju pomoću posebnih programa, ali ne idu preko servera nekog operatera. Kada je u „stara vremena" policija prisluškivala telefonske razgovore, mogla je priključiti svoje prislušne uređaje na telefonsku centralu, preko koje se komunikacija i odvija. Američke vlasti će sada pokušati obavezati providere interneta da korisnicima stavljaju na raspolaganje samo centralizirane P2P-usluge. To je donekle u suprotnosti s osnovnim principom funkcioniranja interneta kao decentraliziranog medija i dovelo bi do njegove recentralizacije.

Paralelno se radi i na usavršavanju programa koji su u stanju špijunirati i decentraliziranu komunikaciju, posebno onih koji mogu dešifrirati šifriranu komunikaciju poput „Blackberryevog" servisa „Research in Motiona". No, i pored takvih programa, novi zakon bi najvjerovatnije obavezao operatere da sami dešifriraju nečiju komunikaciju ako američke vlasti to zatraže.

Kod koga je crveno dugme za isključenje interneta?

Novi zakon bi se odnosio na sve tvrtke koje posluju sa SAD-om, bez obzira na to što im je sjedište izvan te zemlje. Tako gledano, to se zapravo odnosi na svaku tvrtku čiji program koristi neki američki građanin. „NY Times" piše da postoji i inicijativa da se svaka tvrtka koje izrađuje programe za komunikaciju obaveže da otvori poslovnicu u SAD, što bi moglo olakšati američkim vlastima pristup svim podacima koji se nalaze na serverima takvih tvrtki. A da bi se one pridržavala novih pravila, predlaže se da im se zaprijeti novčanim ili drugim kaznama.

Postupno prodiranje ovih informacija u javnost dovelo je do različitih negativnih reakcija. Stručnjaci za ljudska prava i zaštitu podataka smatraju da je riječ o skandaloznom zadiranju u privatnu sferu. Oni u mjerama poput ove, ili mogućnosti da predsjednik u Washingtonu jednostavno isključi internet ili dijelove interneta u slučaju opasnosti za nacionalnu sigurnost, smatraju krajem slobode u svjetskoj računalnoj mreži.

S druge strane, i mnogi kojima privatne slobode građana predstavljaju posljednju brigu, sa skepsom gledaju na najnovije inicijative američkih vlasti iz jednog mnogo jednostavnijeg razloga: nove mjere su - skupe. Troškovi prilagođavanja tehnike novom zakonu bi sasvim sigurno bili prebačeni na operatere, a stvaranje novih centralnih servera preko kojih bi išla komunikacija otvorilo bi nove mogućnosti za hakerske napade - ti napadi bi postali opasniji jer bi mogli nanijeti štetu mnogo većem broju korisnika.