Svemirski turist Juroslav Buljubašić početkom ove godine potpisao je ugovor s predstavništvom Virgin Galactica i uplatio predujam od 20.000 dolara, te će biti među prvih tristotinjak ljudi na prvom komercijalnom letu u svemirKad puno putuješ i interesiraju te svijet i svemir, želiš malo vidjeti i dugu, vidjeti svijet iz druge dimenzije.” Tako je splitski poduzetnik Juroslav Buljubašić, prvi Hrvat koji će poletjeti u svemir, objasnio svoju odluku da bude među prvih tristotinjak ljudi na svijetu na prvom komercijalnom letu 110 km iznad Zemlje. U tome ga nije pokolebala ni mala nezgoda koju je zrakoplov Mothership Eve, nosač svemirskog broda SpaceShipTwo, u vlasništvu kompanije Virgin Galactic nedavno doživio pri slijetanju na pistu u New Mexicu nakon jednog u nizu pokusnih letova. Upravo slijetanje, smatra on, i jest najproblematičniji dio putovanja u svemir prvom komercijalnom letjelicom. No uvjeren je da će se sve tehničke pojedinosti vrlo brzo riješiti te da će uskoro i sam, u četiri minute bestežinskog stanja, imati priliku vidjeti naš planet s udaljenosti od stotinjak kilometara.

Još donedavno takva se mogućnost činila kao daleki san, no nakon prvih pokusnih letova pilota kompanije Virgin Galactic izvjesno je da će prvi svemirski turisti uskoro poletjeti. Kompanija se iz sigurnosnih razloga nije htjela striktno obvezati na točan datum kad će prvi putnici poletjeti do “ruba svemira” i natrag. Kad je postalo jasno da će se to najvjerojatnije dogoditi 2012., vlasnik Virgin Galactica, Richard Branson, poslao je svoju knjigu i značke astronauta Virgin Galactica svima koji su potpisali ugovor.

“Time nas je htio malo odobrovoljiti”, objasio je Buljubašić, koji je početkom ove godine s predstavništvom Virgin Galactica u Austriji potpisao ugovor i uplatio predujam od 20.000 dolara, 10 posto ukupne cijene. Kad je čuo za Virgin Galactic i počeo se interesirati za njihove letove u svemir, u Hrvatskoj nije postojalo predstavništvo te tvrtke. No Anđelko Čalušić, direktor zagrebačke agencije za prodaju avionskih karata “Ulix”, toliko je bio oduševljen idejom da bi osim karata za avionske letove mogao prodavati i karte za let u svemir da je poduzeo sve kako bi se u Virgin Galacticu predomislili.

“Prije dvije godine ništa mi nisu odgovarali. Kad se jedna osoba u medijima lažno predstavljala kao njihov predstavnik u Hrvatskoj, mi smo otišli ravno u njihovo sjedište u Ulici polumjeseca u Londonu. Rekli smo im da nema toga što nismo spremni poduzeti da budemo njihovi akreditirani predstavnici i da promičemo ideju koju su pokrenuli. Virgin Galactic na čelu s Richardom Bransonom prvi će razbiti monopol NASA-e i Ruske svemirske agencije na letove u svemir i mi smo htjeli biti dio toga jer to je budućnost. Nekoć je bilo nezamislivo da će ljudi voziti automobile, razgovarati telefonom, gledati televiziju, letjeti avionom ili skakati padobranom, a danas je to nešto sasvim obično.

Slično će uskoro biti i s letovima u svemir. Kao što danas prodajemo karte za avion, tako ćemo uskoro prodavati i karte za svemirske brodove. Ljudi nisu svjesni koliko je taj dan blizu”, smatra Anđelko Čalušić. Objasnio je da postoje tri vrste putnika u svemir: oni koji su već uplatili puni iznos od 200.000 dolara imaju status osnivača (founders) i bit će na prvom komercijalnom letu u svemir, oni koji su uplatili pola ili više imaju status pionira (pioneers) i sljedeći su na redu, a oni koji su uplatili depozit od 20.000 dolara imaju status svemirskih putnika (voyagers), zasad ih ima 300-tinjak i putovat će među zadnjima. Buljubašić veli da je namjerno odabrao treću kategoriju jer ipak ne želi biti među prvima nego se želi uvjeriti da su letovi apsolutno sigurni. Sigurnost putnicima jamčit će i sam vlasnik Richard Branson, koji će zajedno s konstruktorom letjelice Burtom Rutanom biti među prvim putnicima na prvom letu. Čalušić objašnjava da će putnici u letjelici biti u ležećem položaju jer će tako gravitacijska sila najmanje na njih djelovati i neće biti odljeva krvi iz mozga.

KOMPANIJA Virgin Galactic Richarda Bransona svojim će komercijalnim letovima prva razbiti monopol NASA-e i Ruske svemirske agencije na letove u svemir“Letjeti će moći i invalidi, a Richard Branson pozvao je Stephena Hawkinga kao posebnog gosta na jednom od prvih letova, čime mu je želio odati posebnu počast kao čovjeku koji je najviše približio svemir običnim ljudima. Upravo Stephen Hawking najbolji je dokaz da ništa nije nemoguće, a fasciniralo me kad je rekao da je upravo zahvaljujući svojoj hendikepiranosti imao vremena puno razmišljati i posvetiti se maksimalno onome što ga zanima, svemiru. Ta strast da se maksimalno ostvarimo trebala bi voditi svakoga od nas”, kaže Čalušić, koji je s tvrtkom “Ulix” krenuo od nule, a danas ima 20 zaposlenih u jednoj od najprepoznatljivijih agencija za prodaju avionskih karata. Nedavno je pokrenuo i poseban projekt aviokarte.hr koji želi brendirati. Sav zarađeni novac ulaže u širenje poslovanja i ne može si priuštiti putovanje u svemir, ali kaže da će skupiti barem 20 tisuća dolara za predujam ako nitko drugi iz Hrvatske osim Buljubašića neće imati hrabrosti za takav korak.

“Vjerujem da postoje ljudi koji bi dali sve na svijetu da takvo što dožive, ali nemaju toliko novca, a među onima koji imaju jako je malo onih koji su istinski avanturisti i koji osjećaju potrebu da sudjeluju u mijenjanju svijeta. Tih 200.000 dolara, koliko vrijedi let, zanemariv je novac u odnosu na ono što će ti ljudi doživjeti. Zasad nas dosta ljudi zove, a imamo i nekoliko ozbiljnih kandidata koji još nisu uplatili predujam. Njihov identitet je stroga poslovna tajna, osim ako oni sami ne žele o tome govoriti. Smatram da bi ljudi koji će letjeti u svemir trebali biti pravi predstavnici generacije koja će poslati jednu novu poruku, koja će pomaknuti stvari u ovoj zemlji barem za jedan milimetar, koja će dokazati da svi mogu ostvariti svoje snove. Ljudima koji se odluče za takav let život više nikad neće biti isti jer je to iskustvo koje se ne može ničim platiti i koje se ni s čim ne može usporediti”, veli Čalušić.

Slaven Bonković, menadžer u “Ulixu” i jedan od trojice “Ulixovih” akreditiranih “svemirskih agenata”, bio je s Čalušićem u pustinji Mojave u Kaliforniji kad je predstavljena letjelica Spaceship Enterprise. I on je fasciniran tehničkim rješenjem dizajnera Burta Rutana i objasnio je kako će s tehničke strane izgledati sam let: “Ovaj let ne bi mogao biti komercijalno isplativ kad bi lansiranje bilo vertikalno i u tome je jedna od tajni uspjeha ove ideje. Brod SpaceShipTwo ima horizontalno lansiranje, što zahtijeva neusporedivo manje goriva i energije. Letjelicu drži dvotrupni nosač tipa WhiteKnightTwo. Ona polijeće kao normalni avion, s normalne piste, i brzinom normalnog aviona lagano se kružno diže do visine od 15 kilometara. Na toj visini letjelica se odvaja od nosača, pali svoj raketni motor i postiže maksimalnu brzinu od 3,3 macha, odnosno 4000 km/h. Tom brzinom za samo 90 sekundi s visine od 15 kilometara dolazi do visine od 100 kilometara. Tada se motor gasi, putnici otkapčaju svoje sigurnosne pojaseve i tu počinju te tri nezaboravne minute u bestežinskom stanju radi kojih će u skoroj budućnosti biti sve više svemirskih putnika. Putnicima se kroz prozore, koji su nešto veći nego u klasičnom avionu i koji se nalaze i na stropu, tada pruža pogled ne samo na naš planet nego i na 1500 kilometara u svim smjerovima.” Zbog djelovanje Zemljine gravitacije taj čarobni trenutak trajat će samo tri-četiri minute, a nakon toga brod počinje ogromnom brzinom ponirati natrag prema Zemlji.

Kako ulazi u atmosferu, tako mu se polako, pod optimalnim kutom, otvaraju krila koja pružaju maksimalan otpor i brod ulazi u atmosferu poput badmintonske loptice. Piloti u tom dijelu leta nemaju puno posla, njihov je najteži zadatak, tek kad se približe pisti, to što trebaju spustiti brod koji slijeće poput normalnog aviona. Pokusni letovi već su obavljeni manjom letjelicom Spaceship I s pokusnim pilotom, do visine od 110 km. Zbog problema pri slijetanju očito će biti potrebne još neke sitne dorade na samoj letjelici, no predstavnici Virgin Galactica ističu da su takva testiranja posve uobičajena, jer ne žele ničim ugroziti prve komercijalne letove u svemir. Čalušić vjeruje da će prvi svemirski turisti zaista biti predstavnici nove generacije i prekretnice u povijesti jer će monopol na svemir koji je dosad imala NASA postati prošlost: “Zbog napretka tehnologije neće više biti moguć ni monopol na satelite i cijene satelitskih snimki neće više biti astronomske. Razvit će se potpuno nova tehnologija i za letove na Zemlji, koji će postati još brži nego dosad, od Europe do Australije stizat će se za dva-tri sata.” Biti jedan od prvih ljudi na svijetu koji će iskusiti let u svemir i za Buljubašića je velik izazov: “Uvijek je bilo pionira, ljudi nemirna duha koji su mijenjali svijet. To čak nema veze s nečijim materijalnim statusom jer će netko taj isti novac potrošiti na sat, bundu, automobil ili tjedan dana na jahti. Mislim da je ovo ipak nešto neprocjenjivo, veliki izazov i otkrivanje nečeg posve novog.” Zaista, koliko vrijedi trenutak u kojem možete otići u drugu dimenziju i vidjeti svijet iz potpuno drukčije perspektive, u kojem možete barem malo dotaknuti granicu nedokučivog svemira?